digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif
Mišljenja

Otkad Bošnjaci postoje kao narod i kada su postali muslimani

Autor: Novembar 19, 2015 0
Otkad Bošnjaci postoje kao narod i kada su postali muslimani

Na pitanja iz naslova ove kolumne odgovore bi prije svih mogli dati akademici dr. Ferid Muhić i dr. Muhamed Filipović ili, pak, dr. Enver Imamović, dakle, ljudi iz struke koji se bave antropologijom, sociologijom, poviješću i filozofijom, no, odgovore na ova pitanja trebaju i mogu dati i ljudi koji se bave vjerom, jer su pitanja i teološke prirode.

Naravno, cilj ove kolumne nije primarno bavljenje (različitim) imenima i pojmovima, već pokušaj da se dadnu odgovori u smislu geneze: kada su Bošnjaci nastali kao narod i otkad su muslimani. Pa krenimo redom!

Što se tiče geneze i nastanka naroda, nauka nas uči da narodi nastaju i pojavljuju se kao rezultat historijske evolucije ili, pak, kao rezultat društveno-političkih konstelacija, no, vjera (dakle, mislimo na islam) ima drukčije stanovište. Naime, islam nas uči, odnosno, kako precizno piše u Kur'anu – Bog je Stvoritelj ljudi i naroda, kao potkategorije. U Kur'anu piše (ovo je pravilna formulacija, a ne Kur'an kaže, konstrukcija koju rabe orijentalisti) da je sve ljude Allah stvorio od jednog muškarca i jedne žene (aksiom), zatim je te stvorene ljude Bog podijelio ili, pak, učinio narodima i plemenima – da bi se upoznavali.

 

Tako su Bošnjaci u istoj ravni sa svim ostalim velikim i malim narodima, razliku među njima čini samo (veća) svijest o Bogu i (veća) predanost Njemu, ali i svim univerzalnim ljudskim vrijednostima. 

 

Dakle, ovaj nam ajet bjelodano svjedoči da su Bošnjaci kao narod, zapravo, rezultat Božijeg Nauma i Njegovog plana i podjele i da je to prirodna i legitimna podjela među ljudima. I nikog ne treba da „bije“ osjećaj manje vrijednosti ako pripada ovom ili onom narodu, isto tako niko ne treba zbog toga da ima osjećaj više vrijednosti ili, pak, izvjesne prednosti. Te vrste osjećaja još na Oprosnom hadžu je Allahov Poslanik, a.s., lijepo označio kao nevažeće i ostavio ih na smetljištu povijesti. Tako su Bošnjaci u istoj ravni sa svim ostalim velikim i malim narodima, razliku među njima čini samo (veća) svijest o Bogu i (veća) predanost Njemu, ali i svim univerzalnim ljudskim vrijednostima. 

Evo jedan primjer gdje se na plastičan način vidi da je Božija podjela ljudi na narode prirodna i da ta podjela funkcioniše i na onim mjestima gdje je zbog vjerskih obreda svedena na minimum, pa ako ne i na nulu. Uzmimo primjer hadža! Na hadžu su svi hodočasnici u danima obreda isto odjeveni – u ihramima, umotani u dva bijela čaršafa ili ogrtača. Kada zanijete hadž i kada dođu na Arefat, koji je kruna hadža, isto odjeveni, skupljeni na jednom mjestu, simboliziraju sliku Mahšera i Sudnjeg dana; kada su svi ljudi na jednom mjestu i kada su u „materijalnom smislu“ isti i jednaki, tako su i na Arefatu, i kada se pokrene ta ogromna masa od nekoliko miliona ljudi, isto odjevenih, i kada dođu na Muzdelifu odakle se iza pola noći zapućuju svi ka Mini, sve se to događa noću i sve to predstavlja najupečatljivije slike svekolikog ljudskog pokretanja i Sudnjeg dana, ali ono što je jamačno primjetno: sve hadžije idu u svojoj grupi, sa svojim narodom i ispod svoje zastave. Albanci u svojoj grupi, Turci u svojoj, Inguši u svojoj, Malajci u svojoj, Berberi u svojoj, Čečeni u svojoj, Ujguri u svojoj, Pakistanci u svojoj, Bošnjaci u svojoj itd. I ispod svoje zastave. 

Ako ima izuzetaka, a ima, onda oni samo potvrđuju „napisano pravilo“. 

To su, dakle, prirodne podjele koje je Allah uspostavio i ne treba ih kršiti. Tako i svi oni koji nakon izvjesnog vremena provedenog s određenim narodom, zadobiju osjećaj niže vrijednosti, pa onda kada se vrate u Bosnu nakon boravka u „tuđini“ zbog studija, posla ili nečeg trećeg, po Bosni hodaju i glume taj narod ili, npr., žele postati veći Arapi od onih iz Nedžda ili Jemena, ili, pak, veći Turci od onih iz Anadolije, ili, opet, veći Englezi od onih iz Yorkshira, dakako i veći Iranci od onih iz Kermana – na taj način krše prirodnu podjelu koju je Allah uspostavio. Treba biti ono što čovjek jest i od onog naroda s kojim ga je Allah i stvorio. 

Drugo pitanje iz naslova kolumne glasi: otkad su Bošnjaci muslimani, tj. kada su islam primili? Povijesno gledajući, Bošnjaci su postali muslimani od onog povijesnog trenutka kada je sultan Mehmed El-Fatih II sa svojom vojskom i šejhovima zakoračio na ovaj prostor. I to su povijesne činjenice i fakti. Mada postoje dokazi da su i prije sultana Fatiha muslimanski trgovci dolazili na ovo područje, u trgovinskoj razmjeni, i partkiluarno promovirali ideju islama. Kod Mostara je nađen srebreni novac s imenom i likom jednog abasijskog vladara – halife. Naravno, kao i pojedini derviši. 

Ali, u svetoj povijesti Bošnjaci su postali muslimani, dakle, u vjerskom smislu, kao i drugi muslimanski narodi, od onog „trenutka“ kada ih je Bog tako nazvao u Svojoj Knjizi – Kur'anu, kazavši da ih je On odavno muslimanima nazvao, i u ovom Kur'anu, da bi Poslanik bio svjedok protiv njih, a i da bi oni bili svjedoci protiv ostalih ljudi. 

 

 

 

Zadnji put promjenjen Četvrtak, 06 Oktobar 2016 09:28
Oznake
Muhamed Velić

Muhamed Velić je autor, publicista i analitičar vjersko-kulturne i društveno-političke zbilje.  Završio  je Gazi Husrev-begovu medresu i Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, na kojem je magistrirao iz oblasti tefsira - tumačenja Kur'ana. Profesionalno je angažiran kao imam, hatib i muallim pri Medžlisu Islamske zajednice Sarajevo. Dugogodišnji je kolumnista Preporoda. Aktivno sudjeluje u medijskoj prezentaciji islamskog vjerovanja, pragme i baštine. Saradnik je nekoliko dnevnih listova i magazina, a autor je dvije knjige. 

Facebook

Twitter

 

Posljednje od Muhamed Velić

nazad na vrh

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine