Intervju objavljen u "Preporodu" od 15. juna 2017. godine
Dr. Wakar Uddin je rođen je 1954. godine u Maungdawu, država Arakan, Burma/Mijanmar. Diplomirao je i magistrirao na Univerzitetu u Nevadi, a doktorirao na Univerzitetu u Džordžiji, SAD. Na državnom Univerziteu u Pensilvaniji (Pennsylvania State University, SAD) predaje predmete patologiju biljaka i mikrobiologiju životne sredine.
Dr. Uddin je generalni direktor Arakan Rohinja unije (ARU), krovne organizacije 61 Rohinja organizacije širom svijeta. Osnivač je Burmanskog Rohinja udruženja Sjeverne Amerike i predsjednik Upravnog odbora humanitarne organizacije Muslim Aid America.
Arakan Rohinja unija je međunarodna nevladina organizacija, registrovana u SAD-u, koju priznaju sve zemlje članice Organizacije islamske saradnje (OIC) i međunarodna zajednica kao službeni glas i predstavnika Rohinja naroda.
Dr. Uddin u razgovoru za Preporod opširno govori o višedecenijskom teroru kroz koji prolaze Rohinja muslimani, te javnosti na ovim prostorima iz prve ruke, i kao kredibilan izvor, pruža uvid u razmjere patnje jednog naroda i duboku ravnodušnost međunarodne zajednice.
Preporod: Dr. Wakar Uddin, hvala vam što ste prihvatili prijedlog da govorite o Rohinjama za naše novine. Za početak, možete li našim čitateljima kazati ko su Rohinje?
Uddin: Rohinje su muslimani sunnijske provenijencije i autohtoni stanovnici Arakana (preimenovanog u državu Rakin od strane vojne diktature u Mijanmaru), koji se nalazi u zapadnom dijelu Mijanmara. Rohinje su jedna od dvije glavne etničke skupine u Arakanu zajedno sa budistima, uz još relativno mali broj drugih manjina. Termin „Rohinja“ je izveden iz riječi „Rohang“, što je, zapravo, originalni i drevni naziv Arakana.
Rohinja muslimana ima preko 3 miliona širom svijeta. Zbog progona, nasilja i politike etničkog čišćenja koju sprovodi Vlada Mijanmara, skoro 1,5 milion pripadnika Rohinja naroda bili su prisiljeni napustiti svoju domovinu. Oni trenutno žive u raznim dijelovima svijeta, uključujući Bliski istok, južnu i jugoistočnu Aziju, Daleki istok, Australiju, Evropu i Sjevernu Ameriku. Vlada Mijanmara nastavlja fabrikovati različite verzije u vezi sa etimologijom Rohinja i demografijom Arakana i negirati njihov etnički identitet.
Vlada nastoji uništiti identitet Rohinja
Preporod: Na osnovu informacija koje redovno dobijate sa terena možete li nam pojasniti u kakvoj situaciji se nalaze Rohinje u Mijanmaru?
Uddin: Što se tiče uslova u kojima se nalaze Rohinje u Mijanmaru, nužno je istaknuti da Vlada Mijanmara nastoji uništiti sami identitet Rohinja manjine u Arakanu označavanjem ove etničke skupine kao ilegalnih bengalskih imigranata iz susjednog Bangladeša ili jednostavno „Bengala“. Tokom proteklih pet decenija, Vlada Mijanmara je pokušala u nekoliko navrata da predstavi Rohinje kao ilegalne imigrante nazivajući ih različitim imenima kao što su Kalar, Kawtaw, Nawa, Chittagonian, Bengali itd.
Ujedinjene nacije opisuju Rohinja etničku manjinu u Arakanu kao najviše progonjenu skupinu na svijetu. Stručnjaci i analitičari svjetskoga glasa, zbog intenziteta različitih kampanja usmjerenih protiv Rohinja naroda od strane službenika Vlade i pripadnika oružanih snaga u proteklih pola stoljeća, ovo sistematsko proganjanje opisuju kao genocid, potpuni genocid, skriveni genocid, spori genocid i etničko čišćenje. Kršenje ljudskih prava Rohinja manjine kulminiralo je nakon oduzimanja nacionalnih registarskih kartica (NRC) u posljednjih nekoliko godina. Specijalne paravojne jedinice (ranije poznate kao NASAKA, sada preimenovane u graničnu policiju BGP) bile su raspoređene u područja u kojima žive Rohinje kako bi uklonili sve dokaze i dokumentaciju koja potvrđuje da su Rohinje stoljećima živjele i bile prisutne u svom rodnom Arakanu.
Pojedini stručnjaci su zločine počinjene od strane Vladinih snaga često okarakterizirali kao zločin protiv čovječnosti. Progon Rohinja muslimana u Mijanmaru je sistematski, sistemski i složen proces. Međunarodna zajednica nije posvećivala značajniju pažnju progonu Rohinja do juna 2012. godine, kada su budisti počinili jezive masakre nad muslimanskim hodočasnicima u gradu Taungoke na jugu Arakana.
Nasilje nad Rohinjama zauzima središnje mjesto u politici progona i teroriziranja ove napaćene populacije što bi trebalo rezultirati pokretanjem masovnog egzodusa Rohinja iz Arakana. Cilj takve politike je smanjenje broja Rohinja stanovništva u Arakanu ili, eventualno, njihovo potpuno uklanjanje kroz implementaciju visoko sofisticiranih strategija što trenutnu situaciju u Arakanu čini izuzetno složenom. Pokušaji vojnog režima u Mijanmaru da eliminišu Rohinja stanovništvo u Arakanu datiraju od 1962. godine kada je bivši diktator general Ne Win svrgnuo demokratski izabranu Vladu U Nu koja je priznala Rohinje kao jednu od nacionalnih manjina Mijanmara uz pravo na puno državljanstvo.
Preporod: Zbog čega se Rohinje sistematski proganjaju?
Uddin: Neki od glavnih razloga teroriziranog progona Rohinja u Mijanmaru su brzorastuća ultra-nacionalistička ekstremistička ideologija čije je temelje uspostavila vojna diktatura, što je dovelo do institucionalizirane nacionalne politike „čistoća budističke vjere i rase“, ciljajući direktno Rohinje u Arakanu. Namjera ove politike je uništavanje etničkog identiteta Rohinja i njihova eliminacija iz Arakana, budući da ih Vlada smatra preprekom za realizaciju svoje puritanske politike jer su Rohinje odane svom duboko ukorijenjenom kulturnom i vjerskom identitetu.
Ekstremistička ideologija nastoji uništiti islamski identitet u Arakanu koji predstavlja temelj kulturnih i vjerskih atributa Rohinja populacije. Vlada Mijanmara u Arakanu sprovodi politiku „zavadi pa vladaj“ s ciljem slabljenja Rohinja muslimana i budista - strategija kojoj je zadatak marginalizacija Rohinja i istovremeno odvraćanje budista od traženja veće autonomije ili nezavisnosti, odnosno uspostave starog Kraljevstva Rakin.
Dobitnica Nobelove nagrade za mir nije zaustavila progon
Preporod: Zašto aktualna Vlada Mijanmara, iako se smatra demokratskom, ne štiti Rohinja manjinu?
Uddin: Vlada Mijanmara ne štiti Rohinja etničku manjinu jer je prethodna vojna diktatura glavni arhitekt politike eliminacije islamske kulture i Rohinja etničkog identiteta. Iako sada postoji demokratija sa Aung San Suu Kyi koja upravlja zemljom, istinska demokratija nije zaživjela budući da je sistem još uvijek pod kontrolom bivše vojne diktature kroz upravu različitim ministarstvima i kontrolom 25% članova Parlamenta.
Preporod: Zašto Aung San Suu Kyi, dobitnica Nobelove nagrade za mir koja se predstavlja kao živuća ikona demokratije, šuti o kršenju ljudskih prava u državi Rakin?
Uddin: Aung San Suu Kyi ima ograničenu moć, a sistem u Mijanmaru nije istinska demokratija. Vojska kontroliše Ministarstvo unutrašnjih poslova i Ministarstvo odbrane koji su u velikoj mjeri umiješani u kršenja ljudskih prava i zvjerstva nad Rohinjama.
Aung San Suu Kyi nema stvarnu moć kako bi utjecala na politiku protiv Rohinja koju je osmislila vojska. Ona je pokušala napraviti nekoliko pozitivnih koraka, ali ju je vojska u tome spriječila na direktan ili indirektan način.
Preporod: Na osnovu relevantnih međunarodnih izvještaja, sva ljudska prava pripadnika Rohinja naroda se sistematski krše. Da li se uopšte mogu rezimirati najvažnija kršenja ljudskih prava ove najviše progonjene manjine na svijetu?
Uddin: U najozbiljnija kršenja ljudskih prava pripadnika Rohinja manjine ubrajaju se: zabrana putovanja i slobode kretanja na lokalnom, državnom i regionalnom planu, restrikcije braka i porođaja koje su usmjerene isključivo protiv Rohinja među svim stanovnicima Mijanmara, ograničenja slobode vjeroispovijesti, restrikcije u obrazovanju, nemogućnost pristupa Vladinoj zdravstvenoj zaštiti, oduzimanje zemljišta i preseljenje ilegalnih imigranata budista iz susjednog Bangladeša na zemljište koje pripada Rohinjama, nemogućnost pristupa bilo kakvim državnim službama, proizvoljno zatvaranje i neograničena zatvorska kazna bez odgovarajućeg sudskog postupka, neosnovana hapšenja i iznude, prinudni rad, rad djece i nasilni tretmani (batinanje, udaranje nogama, itd), i razne vrste nasilja nad ženama.
Preporod: Šta motiviše ekstremističke budističke svećenike na podsticanje mržnje i nasilja prema Rohinjama?
Uddin: To je dio ciljane strategije etničkog čišćenja, osmišljene i potpomognute od strane bivše vojne hunte, a koja se još uvijek sprovodi. Cilj je zastrašiti i prisiliti Rohinje da napuste svoje domove i sela bježeći i tražeći utočište u susjednim zemljama južne i jugoistočne Azije, gdje se već nalazi na stotine hiljada Rohinja u izbjegličkim kampovima.
Život u zatvoru pod otvorenim nebom
Preporod: U situaciji progona i kršenja ljudskih prava, kako se odvija svakodnevni život Rohinja?
Uddin: Rohinje žive u zatvoru pod otvorenim nebom u državi Arakan. Oni ne mogu da prakticiraju svoju vjeru i ne mogu putovati zbog restrikcije slobode kretanja. Sve to uzrokuje izuzetno teške ekonomske uslove za Rohinja populaciju. To je još jedan razlog zašto Rohinje odlaze u druge zemlje kako bi pronašli sigurnost, adekvatnu hranu, lijekove i ostale potrepštine za puko preživljavanje. Čak je nedavno Vlada zabranila Rohinjama da love ribu u rijeci ili moru. Nije im dozvoljeno da pokrenu bilo kakav ribarski brod, bez obzira bio on mali ili veliki.
Preporod: U posljednjih nekoliko godina bili smo svjedoci masovnog egzodusa Rohinja iz Mijanmara. Možete li nam reći nešto više o ovim izbjeglicama i uslovima života u zemljama koje su ih primile?
Uddin: Stanje u kojem se nalaze Rohinja izbjeglice u Bangladešu, Indiji i Tajlandu je izuzetno teško i zabrinjavajuće. Veoma alarmantna stopa smrtnosti kod starijih muškaraca, žena i djece uzrokovana je zbog ekstremnih nestašica hrane, lijekova, čiste vode i nedostatka kanalizacije u izbjegličkim kampovima. Tropske obilne kiše i poplave u kampovima donose brojne zarazne bolesti.
Tropski ciklon početkom juna imao je razarajuće efekte na izbjeglice u Bangladešu kao i Rohinja sela i kampove interno raseljenih osoba u Arakanu. Oluja je zbrisala improvizovane šatore, a izbjeglice žive u kampovima bez skloništa, gdje je već stigao tropski monsun.
Uloga UN
Preporod: Uprkos jasnim dokazima o teškim kršenjima ljudskih prava od strane sigurnosnih snaga Mijanmara, što je detaljno opisano u UN-ovim izvještajima nakon 9. oktobra 2016. godine, Vlada Mijanmara nastavlja negirati istinitost ovih činjenica i uskraćuje pristup osoblju Ureda Visokog komesara za ljudska prava (OHCHR) kriznim područjima. Kako komentarišete ulogu UN-a u rješavanju „Rohinja pitanja“?
Uddin: Da, Vlada Mijanmara i dalje negira izvještaje koji su potkrijepljeni dokazima i poriče izjave svjedoka i žrtava zločina koje su državne oružane snage počinile nad Rohinja muškarcima, ženama i djecom. Takva kršenja su oružje izbora Vladinih snaga.
Ujedinjene nacije trebaju usvojiti višedimenzionalni pristup rješavanju problema budući da ne postoji isključivo jedno rješenje kao odgovor mijanmarskoj vojsci koja je počinila zločine protiv čovječnosti u Arakanu. Ujedinjene nacije su uradile izvjestan posao u određenim područjima, ali to je uglavnom bilo na humanitarnom planu. Ujedinjene nacije trebaju izvršiti pritisak na Vladu Mijanmara da prihvati tročlanu UN-ovu misiju za utvrđivanje činjenica koja ima za cilj da ispita zločine i utvrdi nasilja koje su počinili pripadnici državnih oružanih snaga. UN trebaju istovremeno ostati u stalnom kontaktu sa komisijom kojom rukovodi Kofi Annan čiji je posao već u toku.
Mnogo više je potrebno da se uradi na rješavanju političke situacije i pitanja ljudskih prava. UN mora iskoristiti sva raspoloživa sredstva kako bi se ispoštovalo međunarodno pravo i zaštitilo civilno stanovništvo u Arakanu. Tvrdnje Vlade Mijanmara da su Rohinje njihovo unutrašnje pitanje nemaju nikakvog utemeljenja. Rohinja pitanje više nije samo unutrašnje pitanje Mijanmara, već zahtijeva međunarodnu pažnju kako bi se riješila humanitarna situacija i prestalo sa kršenjem ljudskih prava.
Preporod: Šta treba uraditi kako bi se mobilisala međunarodna zajednica da izvrši pritisak na Vladu Mijanmara da okonča progon Rohinja i garantuje njihova osnovna ljudska prava?
Uddin: Da bi se mobilisala međunarodna zajednica neophodno je da Rohinja pitanje ostane visoko na dnevnom redu svih UN tijela i procesa, uključujući Generalnu skupštinu, Vijeće za ljudska prava, Vijeće sigurnosti kao i rad svih UN agencija kao što su OHCHR, UNHCR i drugi. Ujedinjene nacije trebaju usvojiti novi strateški pristup kada je riječ o terminologiji koja se koristi u rezolucijama kako bi se jasno predstavila i adekvatno odrazila trenutna situacija na terenu u Arakanu. Više zemalja članica treba da sarađuje sa Organizacijom islamske saradnje (OIC) kako bi se izvršio pritisak na ASEAN da se objektivno posveti rješavanju ovog pitanja.
Nedostaju adekvatni izvještaji iz Arakana i veće prisustvo UN-a na terenu je neophodno s ciljem praćenja situacije i pripremanja izvještaja. To će biti ključ za mobilizaciju zemalja članica. Generalni sekretar UN-a bi morao nastaviti da sarađuje sa zemljama članicama, a Vijeće sigurnosti UN-a trebalo bi da pojača svoje napore i opširnije raspravlja o ovom pitanju na svojim sastancima. Vijeće sigurnosti mora dati prioritet Rohinja pitanju u svojim raspravama i mora nastaviti da traži saradnju od svih članova, uključujući i pet stalnih članica Vijeća, budući da je Rohinja pitanje postalo glavna humanitarna kriza u nekoliko zemalja u regionu.
Vijeće sigurnosti bi trebalo odrediti sigurne zone u Arakanu i rasporediti osoblje UN-a u nasilju sklonim područjima kako bi zaštitili Rohinja civilno stanovništvo. UN mora vršiti pritisak na Vladu Mijanmara da Rohinjama vrati njihovo državljanstvo, ukloni sve nametnute restrikcije protiv Rohinja populacije, trajno prestane sa procesom „provjere“ koji ima za cilj legitimizaciju trenutnog kršenja ljudskih prava, zaustavi vojne operacije u Rohinja selima i da repatrira interno raseljena lica iz kampova u Arakanu i Rohinja izbjeglice iz logora iz zemalja južne i jugoistočne Azije.
Preporod: Vi ste generalni direktor Arakan Rohinja unije. Možete li nam ukratko predstaviti organizaciju i njene najvažnije ciljeve?
Uddin: Arakan Rohinja unija (ARU) je neprofitabilna globalna krovna organizacija koja predstavlja različite Rohinja organizacije širom svijeta sa ciljem da traži političko rješenje za probleme s kojima se suočava Rohinja etnička manjina u Mijanmaru, povratak njihovog državljanstva koje im garantuje politička i ljudska prava, podsticanje razvijanja odnosa između Rohinja i drugih etničkih grupa u Mijanmaru i osnaživanje Rohinja populacije kroz poboljšanje socijalne, ekonomske, kulturne i obrazovne infrastrukture. Arakan Rohinja unija se zasniva na principima nedjeljive Arakan države u sklopu teritorijalnog integriteta Unije Mijanmara, tragajući za mirnim suživotom, demokracijom, federalizmom i poštivanjem ljudskih prava.
Organizacija nastoji osigurati bolju zaštitu za Rohinje i ostale muslimane u Mijanmaru, podršku razvoju obrazovanja i podršku prijemu većeg broja Rohinja studenata na razne univerzitete u svijetu. Unija aktivno promoviše zahtjev da Rohinja muslimani moraju na ravnopravan način uživati sva prava koja su im zagaratovana različitim instrumentima Ujedinjenih naroda poput svih ostalih slobodnih naroda u svijetu.
Arakan Rohinja unija promoviše osnaživanje sunnijskog islama u društvu, kako u pogledu vjerovanja tako i ponašanja, očuvanje islamskog identiteta društva i izgradnje islamske ličnosti, dobrosusjedskih odnosa, solidarnosti i suživota među različitim komponentima društva u Arakanu. Također, Unija podržava aktivno sudjelovanje u razvoju društva i razvijanje sposobnosti i vještina kod Rohinja populacije kako bi se zagarantovala dobrobit i sigurnost cijelog društva.
Preporod: U mubarek danima mjeseca ramazana šta biste poručili Bošnjacima?
Uddin: Kriza s kojom se suočavaju Rohinja muslimani u Mijanmaru podsjeća na ono što se dogodilo bosanskim muslimanima tokom godina agresije. Ono što državne snage Mijanmara rade Rohinjama isto je što je Radovan Karadžić činio sa bosanskim muškarcima, ženama i djecom. Nijedan narod na svijetu neće bolje razumjeti užas s kojim se suočavaju Rohinje nego Bošnjaci koji su imali vrlo slična iskustva tokom agresije. Ono što je najvažnije, Rohinje traže od naše bosanske braće i sestara da čine dove za njihovu bezbjednost i sigurnost u Arakanu u ovom blagoslovljenom mjesecu ramazanu, ali i poslije. Vlada Bosne i Hercegovine može igrati vodeću ulogu u Ujedinjenim narodima i Organizaciji islamske saradnje u promovisanju interesa Rohinja populacije. Rohinje apeluju na ljude i Vladu BiH da po mogućnosti otvore ured za humanitarnu pomoć u Mijanmaru i elaboriraju plan za redovno pružanje humanitarne pomoći interno raseljenim licima u logorima u Arakanu i izbjeglicama u kampovima u zemljama južne i jugoistočne Azije.
Arakan Rohinja uniji bila bi čast da razvije strateško partnerstvo s organizacijama civilnog društva iz BiH za saradnju na međunarodnom planu i da pruži logističku podršku bosanskim organizacijama u njihovom eventualnom humanitarnom radu u Arakanu. Rohinje apeluju na štampane i elektronske medije u BiH da redovno izvještavaju o pitanjima vezanim za Rohinje u Mijanmaru. Arakan Rohinja uniji bilo bi zadovoljstvo pružiti podršku medijima u BiH za prikupljanje vijesti i informacija sa terena u Arakanu.
