Preporod je bio u pratnji predstavnika Udruženja Pokreta majke enklave Srebrenica i Žepa i Udruženja svjedoci i žrtve genocida u BiH na njihovom putu u Den Haag, gdje su pratili završnu riječ Tužilaštva u procesu ratnom zločincu Ratku Mladiću. Za samo dva dana, koliko su boravili u Den Haagu, predstavnici žrtava su održali, čak, sedam sastanaka sa više ureda u Haškom tribunalu, direktoricom ICMP Kethryn Bomberger, novoimenovanom ambasadoricom u Holandiji Mirsadom Čolaković i predstavnicama nevladinih organizacijama s kojima sarađuju na polju zaštite ljudskih prava. Preporod je pratio predstavnike žrtava na svim ovim sastancima, što je kada su u pitanju sastanci u Haškom tribunal bilo posebna privilegija koju do sada nije imao nijedan drugi medij koji ne djeluje pri ovom međunarodnom sudu. Za naše čitaoce ekskluzivno prenosimo crtice sa ovih sastanaka sa željom da vam bar malo približimo njihovo polje djelovanja i bespoštedni napor koji ulažu majke, žrtve i svjedoci genocida u njihovoj nevjerovatno upornoj i istrajnoj borbi za istinu i pravdu.

U pauzama iznošenja završnih riječi Tužilaštva predstavnici žrtava i svjedoka genocida, predsjednica i potpredsjednica Udruženja Pokret majke enklave Srebrenica i Žepa Munira Subašić i Kada Hotić, zajedno sa predsjednikom Udružnja žrtava i svjedoka genocida u BiH Muratom Tahirovićem upriličili su nekoliko sastanaka sa više ureda Haškog tribunala. „Postalo je praksa, nas koji predstavljamo žrtve, da kada dođemo u Tribunal zbog praćenja pojedinih procesa, vrijeme provedeno u Hagu nastojimo što bolje iskoristiti za susrete s relevantnim osobama koje rade u okviru Tribunala, koje na neki način donose da se dosegne dio pravde u BiH i nama samima. I ovog puta smo dogovorili ukupno sedam sastanaka počev od Ureda glavnog tužioca do registra. Nastojimo prenijeti ono što tišti žrtve, prenijeti naša očekivanja i dobiti potrebne informacije što koristimo za naš dalji rad u potrazi za istinom i pravdom“, kazao nam je Tahirović.  „Mi tražimo, a oni nam izlaze ususret tamo gdje su u mogućnosti“, dodala je Kada Hotić. „Haški tribunal je formiran zbog žrtava, to je naše pravo“, napomenula je Munira Subašić.

Ovaj put sa njima je išao i novinar Preporoda, što je bila posebna privilegija, jer do sada nije bila praksa da ih iko iz medija prati na ovim susretima. Predstavnici žrtava su na početku svakog sastanka predstavljali Preporod kao list koji prati rad Haškog tribunala i dešavanja vezana za žrtve i svjedoke genocida, kao i da je to list koji u kontinuitetu izlazi 47-u godinu i koji se čita na svim kontinentima – svuda gdje danas žive  žrtve agresije '92.-'95. na BiH, čemu su domaćini poklonili posebnu pažnju.

Gdje je 450 predmeta koje je Tribunal ustupio BiH

Prvi susret su imali na prvoj pauzi, sa zamjenicom glavnog tužitelja Michelle Jarvis koja je izvijestila žrtve ukratko o tome šta će glavni tužilac  ICTY i Mehanizma za međunarodne krivične sudove (MICT) Serge Brammertz, koji je otputovao u New York izlagati u šestomjesečnom izvještaju o radu ICTY.

Zamjenicu tužitelja Jarvis zanimalo je da li su žrtve zadovoljne iznošenjem završne riječi Tužilaštva. Svi su se složili da tužilac Alan Tieger sa svojim timom posvećeno radi svoj posao kao i da je novi način iznošenja završne riječi u vidu direktnog opovrgavanja tvrdnji odbrane veoma efektan. Žrtve su, također, izrazile nadu da će Mladić biti presuđen i za genocid u šest opština, pored genocida za Srebrenicu. „Međunarodno pravo mora poslati pravu poruku sa ovog suđenja, jer to je važno ne samo za nas, nego za cijelo čovječanstvo“, kazala je Hotić.

Zamjenica Jarvis je istakla da je za Tužilaštvo najvažnije da žrtve prepoznaju njihov rad kao pravi. Napomenula je da je prvi dan završne riječi u predmetu Ratko Mladić bio značajan i zbog žalbenog postupka u predmetu Radovan Karadžić, jer je Tužilaštvo taj dan podnijelo u proceduru žalbu za 4 tačke prvostepene presude i dobilo od odbrane njihovu žalbu, te da krajem februara očekuju odgovor na njihovu žalbu. Jarvis je kazala da će Tužilaštvo raditi i preko praznika, kao i da odgovor Vojislava Šešelja na njihovu žalbu treba da dobiju 19. decembra. Podsjetila je da će ponovno suđenje Simatoviću i Stanišiću početi u maju 2017.

Na pitanje o radu nacionalnih sudova u regiji Murat Tahirović se požalio da Pravila puta ne funkcionišu, kao i da im je tužiteljica Gordana Tadić rekla da nema saradnje sa Srbijom, da je saradnja sa Hrvatskom obustavljena, da nema pristupa dokumentaciji, te da ni Srbija ni Hrvatska ne žele ni čuti za podizanje optužnica, da su moguće samo za procese niže rangiranih. Ponovo su istakli da je državna Strategija za procesuiranje predmeta ratnih zločina jedna od glavnih prepreka u procesuiranju ratnih zločinaca, te da zbog njene složenosti ne postoji mogućnost da se ti predmeti ustupe kantonalnim tužiocima. „Imamo očitu blokadu neprocesuiranja ratnih zločinaca, naročito onih iz kategorije A koje je Haški tribunal ustupio BiH, uz ukupnu situaciju u kojoj se zemlja nalazi“, kazao je Tahirović ističući da je dogovor sa Tužilaštvom bio da se pred Parlamentom BiH pokrene proces za promjenu ove Strategije, napominjući da je za to „potrebna moć da se politika ubijedi u to, ali i stručni ljudi u Tužilaštvu kako bi se sve to provelo“. Posebno se osvrnuo na predmete koje je Sudu BiH ustupio Haški tribunal i postavio pitanje: “Gdje se ti predmeti nalaze? Šta se uradilo sa tim predmetima?“

Upozorio je da je ostalo malo vremena za sve te procese. „Nemamo više vremena. Vjerovatno nam je ostalo još samo  5 – 10 godina, zbog žrtava i njihovog svjedočenja. Već je mnogo izgubljenih svjedoka, i svakim danom gubimo ih sve više, jer oni umiru“, upozorio je Tahirović dodajući da bi kvalitetna analiza dosadašnjeg procesa doprinijela pokretanju procedure za izmjenom Strategije koja je ovakva kakva je sad urušila sistem.

Rukovodilac Ureda glavnog tužitelja Aleksandar Kontić je kazao da je glavni tužilac na zadnjem sastanku sa tužiteljicom Gordanom Tadić raspravljao o nacionalnim strategijama, kao i da je tužiteljica, također, tražila njihovu pomoć, te da će biti uključeni u prijedloge amandmana koji će ići u Parlament BiH. „Mi znamo da je 450 predmeta koji su ustupljeni BiH jednostavno nestalo i sad treba doći do tih predmeta“, konstatovano je na ovom sastanku.

Majke je zanimalo da li će uskoro biti prevedena knjiga o Krivičnom gonjenju na Haškom tribunalu u vezi sa seksualnim nasiljem počinjenim u sukobu ,čiji su autori tužilac Serge Brammertz i njegova zamjenica Michelle Jarvis. Jarvis ih je izvijestila da će iduće godine u junu biti promocija prijevoda ove knjige na bosanskom jeziku.

Cijeli tekst u prinatnom izdanju od 15. decembra