Edina Muratović-Isović, četrdesetogodišnja magistra građevine iz Bihaća, primjer je kako se profesionalna karijera može uspješno balansirati s ljubavlju prema prirodi i željom za fizičkom aktivnošću. Po struci specijalizirana za hidrotehniku i zaštitu okoliša, Edina radi u firmi „Euroing“ sa sjedištem u Bihaću. Pored toga, angažovana je kao vanjski saradnik za brojne projekte biroe. Vikendi za Edinu nisu vrijeme za odmor, već prilika da radi na svojoj plantaži aronije u rodnom Bužimu. Ovaj projekat nije pokrenula zbog finansijske dobiti, već radi fizičke aktivnosti i postizanja balanska između kancelarijskog posla i boravka na otvorenom. Također, odlazak na plantažu omogućava joj da provodi više vremena sa svojom majkom.

„Svaki vikend provodim kod svoje majke, radim na plantaži dok ona obavlja kućne poslove, ali pomaže i meni koliko joj snaga i godine dozvoljavaju. To me posebno motiviše da ustrajem u ovome“, kaže Edina.

Ima 300 grmova na 1.500 metara kvadratnih koji su u maksimalnom rodu i prinosu

Njena plantaža proizvodi samo dva proizvoda: svježu aroniju i hladnocijeđeni sok sa stopostotnim udjelom voća, bez aditiva i šećera, a biljke se zalijevaju isključivo vodom iz prirodnog izvora i hrane stajskim gnojivom.

Iako od uzgoja aronije nije moguće živjeti, Edina naglašava da su lično zadovoljstvo, psihički mir i duhovna sreća zagarantovani.

„Nema tu neke finansijske zarade, čak smo na gubitku, ali imam svoj unutrašnji mir, psihičko zadovoljstvo i fizičku aktivnost čime balansiram svoj petodnevni rad u kancelariji ili na terenu u građevini“, objašnjava Edina.

„Svoj sam gazda na svom, radim koliko hoću ali nakon napornog i teškog fizičkog rada čovjek osjeća unutrašnje zadovoljstvo i sreću, više nego da je zaradio određeni novac“.

Od jednog kilograma može se dobiti od 0,35 do 0,65 litara soka, ovisno od godine, zemljišta i drugih faktora

Edina Muratović-Isović predstavlja inspirativan primjer osobe koja uspješno balansira između profesionalnih obaveza i ljubavi prema prirodi, pronalazeći unutrašnje zadovoljstvo i mir u radu na svojoj plantaži aronije.

Počela je s plantažom od 1.500 kvadratnih metara zasada maline, koju je morala ugasiti zbog niske otkupne cijene i zbog neposjedovanja velikih kapaciteta vlastite radne snage. Nastavila je s proizvodnjom aronije i ima 300 grmova na 1.500 metara kvadratnih koji su u maksimalnom rodu i prinosu.

„Prije pokretanja plantaže malo sam istraživala aroniju jer je to tada bila nepoznata biljka kod nas. Razgovarala sam s raznim proizvođačima koji su imali neko svoje tržite, ali je ono bilo malo te su se oni kasnije ugasili“, kaže Edina.

Balans između obaveza u porodici i profesionalnoj karijeri s radom na plantaži odlično je uklopila da niko ne ostane uskraćen za dio nje kao kćerke, majke, supruge i radne kolegice. Vikend joj dođe kao vrijeme relaksacije a rad na plantaži neki vid izduvnog ventila.

Proizvode uglavnom plasira na lokalnom nivou

„Jedan tipičan dan na mome poljoprivrednom gazdinstvu koje sam nazvala „Oaza prirode“počinje ustajanjem u 8 sati ujutro i sa standardnim obavezama kao što je priprema doručka i izlazak na polje. Ako je u pitanju košenje trave oko stabala aronije, onda to radim kosilicom, ili trimerom ali više preferiram rad s trimerom. Kada planiramo berbu, onda iskupimo prijatelje i rodbinu, pripremimo ambalažu u koju spremamo aroniju uz fizički rad imamo roštilj i druženje. Mlađi koji imaju više snage, na plantaži beru aroniju a stariji kod kuće vrše tzv. bobanje – skidanje aronije sa petiljki gdje ostaje sami plod tj. bobice aronije. Nakon toga vršimo pakovanje aronije koju operemo i stavljamo u PVC kontejnere a zatim je vozimo na proces obrade. U danima branja aronije, dan nam počinje u 5 ujutro i završava u 11:30 sati s odvozom na mljevenje i hladno cijeđenje jer aronija ne smije da stoji više od jednog dana u kontejnerima iz razloga što bi sok mogao početi da fermentira“, pojašnjava Edina.

Dodaje, kako je najveći izazov u ovom poslu plasman proizvoda. Po naučnim istraživanjima i po agronomskim procjenama jedna stabljika aronije, ovisno o mjestu uzgoja i plodnosti zemljišta, može maksimalno da prinese 15 kilograma. Od jednog kilograma može se dobiti od 0,35 do 0,65 litara soka, ovisno od godine, zemljišta i drugih faktora.

„Nikada nismo nešto aktivno zarađivali od prodaje aronije, osim ličnog zadovoljstva i dobrih povratih informacija naših korisnika koji naš sok koriste iz zdravstvenih razloga. Sok aronije izuzetno je dobar za popravljanje krvne slike, aronija ima i svoja antikancerogena svojstva, posebno nakon hemoterapije kada služi za podizanje krvne slike. Ima smirujuće i opuštajuće dejstvo kao npr. uslijed velikog fizičkog umora i tada kada se uzima aronija čovjek se osjeća bolje i odmornije. Trudimo se održati kvalitet, uradili smo ambalažu za naš proizvod, reklame na društvenim mrežama ali prodaja je uglavnom niska. Bilo bi dobro kada bi naši prijatelji, rođaci i komšije podržali male biznise kao što je naš. Svako kada bi kupio po jedan litar soka od aronije to njima ne bi ništa značilo na finansijskoj osnovi, a nama bi puno doprinijelo u rasprodaji proizvoda jer stvarno puno uložim u radnu snagu i održavanje plantaže. Razgovarali smo o izvozu za jednu poznatu firmu u Turskoj, ali je naša proizvodnja aronije i proizvodnja na Unsko-sanskom kantonu toliko mala da se njima nije isplatilo ići u tu priču“, ističe Edina.

Proizvode uglavnom plasira na lokalnom nivou, a neku manju količinu preko prijatelja izveze u inostranstvo. Uglavnom nema neki uhodan lanac prodaje, niti neku zadrugu koja otkupljuje aroniju.

"Bilo bi dobro da imamo neku ustanovu koja bi sakupljala i otkupljivala aroniju, te je izvozila vani firmama koje se bave preradom i proizvodnjom proizvoda od aronije na veliko. Dodatno smo posadili 30 stabiljki borovnice koje koristimo za lične potrebe. Pored toga imamo i 200 stabala oraha na plantaži, tako da je kompletna parcela, koja ima oko 8.000 kvadratnih metara, vrlo raznolika s različitim voćem i povrćem“, kaže Edina. Što se tiče savjeta ženama, Edina smatra da za žene nije pogodno da pokreću male biznise u poljoprivredi ukoliko imaju bilo kakvu drugu ideju.

„Poljoprivreda je teška za ženu i teška za plasman proizvoda, te ju je zbog toga bolje zaobići. Svaki biznis ima svoju nafaku i ukoliko neko ima san i želju da se bavi time rezultati će doći. Treba postaviti ciljeve visoko i prema njima koračati hrabro. Preporučila bih svima koji planiraju da osnuju svoj neki mali biznis da se može ostvariti uspjeh, bez obzira na sve negativne utjecaje. Ima tu neke nafake i sreće“, poručuje Edina.