Muftijstvo sarajevsko je zajedno s Institutom za islamsku tradiciju Bošnjaka, Medžlisom Islamske zajednice Kiseljak u saradnji s Institutom Yunus Emre i Udruženjem Fatih Milodraž – Kiseljak organiziralo u periodu od 12. do 26. maja manifestaciju “Poruke Ahdname“. Cilj manifestacije je prepoznavanje i čuvanje vrijednosti na kojima se gradi bh. društvo, zatim prezentiranje multireligijske dimenzije Bosne i Hercegovine, te isticanje važnosti poštivanja ljudskih prava, tolerancije, mira, suživota i zajedničkog života, kao naših zajedničkih vrijednosti.

Centralni događaj manifestacije bio je naučni skup „Multireligijska Bosna, poruke Ahdname i savremeni kontekst“, koji je održan 25. maja u Vakufsko-administrativnom centru u Kiseljaku. Ovaj skup okupio je nekoliko istaknutih izlagača i akademskih radnika: prof. dr. Envera Imamovića, prof. dr. Ivu Komšića, dr. Sedada Bešliju i dr. Dževadu Šuško. Također, na naučnom skupu učestvovali su i Dr. Yildirim Aganoglu s Osmanskog državnog arhiva u Istanbulu, te gvardijani Fra Miro Relota i kustos Fra Janko Ljubosa iz Fojničkog samostana. Na ovom naučnom skupu prisutnima se obratio ispred Muftijstva sarajevskog dr. Abdulgafar Velić, koji je bio i moderator II sesije, dok se ispred Medžlisa Kiseljak i organizacionog odbora „Poruke Ahdname“ obratio Kenan ef. Bajrić, glavni imam.

Je li Ahdnama u Fojnici orginal

Dr. Sedad Bešlija se osvrnuo na Ahdnamu kao važan dokument u čitanju povijesti multikulturalnosti ovih područja pod  osmanskom upravom, istaknuvši Srebreničku ahdnamu, koja je starija godinu dana od fojničke. “Na koncu, sultan Mehmed II Fatih je u odnosu prema ‘drugima’ i ‘drukčijima’ ustvari samo oživio  i povratio praksu ‘Dobrih Bošnjanja’… a koja se uslijed utjecaja vanjskih faktora bila izgubila vremenom, posebno u 15. stoljeću”, kazao je dr. Bešlija.

Yildirim Aganoglu je kazao da u Turskoj imaju kopiju Ahdname te da nema podatka gdje je orginal, naglasivši da ni Ahdnama u Fojnici nije orginalna. Između ostaloga, kazao je da se nijedan osmanski dokument ne završava datumima napisanim brojevima, već slovima te da se na orginalu ne nalaze slova crvene boje kao što je slučaj s Ahdnamom u Fojnici. Aganoglu je taksativnim pregledom ukazao da Osmanlije nisu svojim dokumentima dali prava samo franjevcima, već i pripadnicima drugih konfesija. Fra Ljubosa je govorio o muzeju u Franjevačkom samostanu u Fojnici, naglasivši da je ovo orginalna Ahdnama, s obzirom i na analizu papira, te da je već prisustvovao negiranjima orginalnosti ovog dokumenta u muzeju.  “Ahdnama se sastoji od dva dijela. Donji dio jeste orginal, a gornji s crvenom bojom, kako sam kazao ranije, uzet je od drugog dokumenta. Također, ako se postavi pitanje zašto je ovako mala, razlog je rat, kada se štetio papir. U Turskoj se na kraju dokumenta nalazi napomena da je kopija, odnosno prijepis ove iz Fojnice, dok na dokumentu, Ahdnami u Fojnici, ne postoji takva napomena“. Fra Ljubosa se osvrnuo na bh. multikulturalnost i kazao da su franjevci oduvijek težili suživotu, pozvavši se na Aliju Izetbegovića koji je kazao da “ako fratri žele Bosnu, ona će biti”.

Profesor Enver Imamović je ukazao na nesuvislost diskusija o orginalnosti, kazavši da mnogi negiraju orginalnost jer oni nemaju orginal, ali i da je sam bio, bez nadzora, u franjevačkom muzeju te da takav slobodan pristup arhivskoj građi i bogatstvu omogućava manipulaciju dokumentima i historijskim vrijednostima. “Vi morate znati šta je sve odneseno iz Vašeg samostana. Iz Vašeg samostana su odnesene vrijedne stvari, poput kraljevskog ogrtača, kojeg je uzela Austro-Ugarska 1885. godine”, kazao je Imamović.

Multireligijska tradicija Bosne

U drugoj sesiji izlaganje su imali prof. dr. Ivo Komšić, Dževada Šuško i Mevludin Rahmanović.

Komšić je kazao da je u BiH oduvijek postojao suživot te da je koncept suživota i tolerancije, kojeg je promovirala Evropa drukčiji, od onog u BiH. Ovdje su se stanovnici navikli živjeti bez “trpljenja“ drugih i drukčijih. Dževada Šuško je, govoreći o današnjim pravima u BiH, istakla kršenje vjerskih sloboda što potvrđuju “izvještaji o registriranim slučajevima kršenja prava na slobodu vjere Rijasetove komisije, Izvještaj MRV o napadima na vjerske objekte i službenike Islamske zajednice, kao i nespremnost Predsjedništva Bosne i Hercegovine da potpiše Sporazum između države i Islamske zajednice“. Na kraju, učesnici su se složili da mir i dobrotu trebamo tražiti u sebi i svojoj domovini.

Tradicija likovne kolonije

Nakon druge sesije učesnici naučnog skupa su posjetili lokalitet ljetnog dvora bosanskih kraljeva i mjesto gdje je Ahdnamu fra Anđelu Zvizdoviću uručio Mehmed el-Fatih, te prisustvovali svečanosti proglašenja najboljih radova likovne kolonije „Tragovi svjedoče našem postojanju“, koju već duži niz godina uspješno realizira Udruženje Fatih Milodraž – Kiseljak na čelu s predsjednikom Alijom Karom.

Prvo mjesto osvojio je učenik Adem Muhamed Merdžanić iz Fojnice, drugo Emšo Bekir iz Kiseljaka i treće Rijad Husanović iz Busovače. Nagrade pobjednicima su uručili predstavnici Instituta “Yunus Emre“ iz Turske.

Ostali programi

Glavni imam Medžlisa Kiseljak Kenan ef. Bajrić istakao je i druge aktivnosti koje su činile okosnicu ovogodišnje manifestacije: koncert duhovne muzike; likovna kolonija za učenike osnovnih škola ispred Sultan-Fatihove džamije; promocija knjige „Mostovi Kulture“; mevlud u Sultan Fatihovoj džamiji na kojoj je predavač bio  muftija travnički dr. Ahmed  Adilović, te predramazanska hutba, koju je 26. maja u Sultan-Fatihovoj džamiji održao muftija banjalučki dr. Osman ef. Kozlić. Generalni pokrovitelj manifestacije bili su reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović, član predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i premijer SBK Tahir Lendo. Sponzori i partneri manifestacije bili su BH Pošta i BH Telekom.