50godina.jpg
digitalbanner-naslovna7.jpg

Znanstveno-istraživački rad na planu etnogeneze Bošnjaka

Autor: ŠEFKET KRCIĆ Septembar 01, 2016 0

U ovom radu riječ je o jednom izuzetnom značajnom bošnjačkom znanstveniku, društvenom djelatniku, čija istraživačka djelatnost i humanistička aktivnost je bila pod embargom  za vrijeme komunizma. Riječ je o Hakiji Zoraniću i njegovom djelu  “O etnogenezi Bošnjana - Bošnjaka”.

 

Riječ-dvije o autoru

          Hakija ZORANIĆ, historičar i publicist, rođen je 02. septembra 1933. godine u Obruvu kod Bijelog Polja u Sandžaku. Osnovnu školu i nižu realnu gimnaziju završio je u Bijelom Polju. Od 1950. – 1954. završio je Geodetsku vojnu akademiju u Zemunu. Od 1954. do 1961. godine je profesionalno radio u Vojnogeografskom institutu u Beogradu, a od 1961. do 1970. godine u njegovom Odjeljku u Sarajevu kao izvršilac više vrsta geodetskih, aerofotogrametrijskih, topografskih i kartografskih radova za izradu vojnih karata razmjera 1 : 25000 i 1:50000 u zvanju geodeta. Od 1965. do 1970. godine vanredno uz rad završio je  Fakultet političkih nauka u Sarajevu i dobio zvanje diplomirani politolog, poslije čega je od 1970. – 1975. godine radio  kao profesor predmeta društveno-politički sistem SFRJ u Srednjoj vojnoj školi u Sarajevu. Nakon što je od inspekcije Generalštaba i od pretpostavljenih starješina ocjenjen visokom ocjenom 1975. godine, pekomandovan je i postavljen – izabran najprije za predavača, a kasnije za višeg predavača za predmete: 1. osnovi filozofije i 2. društveno-politički sistem SFRJ u Tehničkoj vojnoj akademiji i Vojnotehničkom fakultetu u Zagrebu, gdje je također uz rad vanredno završio postdiplomski studij na III stupnju Fakulteta političkih znanosti, Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirao je 06. 05. 1981. godine u Zagrebu odbranivši magistarsku tezu pod naslovom: „Zajedništvo i opštenarodna odbrana SFRJ“, čime je promoviran u zvanje magistra političkih znanosti.

 

           

Struktura djela 

„Etnogeneze Bošnjana – Bošnjaka“

 

          U svom obimnom znanstveno-istraživačkom djelu  „O etnogenezi Bošnjana – Bošnjaka“ na oko 700 stranica, formata B5 , ovaj autor je naslovljenu problematiku pored Predgovora i Zaključka, obradio u 15 poglavlja: 1. Narodi koji su živjeli na teritodiji današnje Bosne i Hercegovine prije doseljavanja Južnih Slovena; 2. Ukratko o starim Slavenima i njihovim podjelama, kao i dolaskom na Balkansko poluostrvo, 3. Postanak sedam manjih naroda od Južnih Slavena, 4. O etnogenezi i identitetu Bošnjana, te nastanak samostalne države Bošnjana, 5. Dalje analize o Bošnjanima, s posebnim osvrtom na gledišta Nade Klaić o Bosni u IX i X stoljeću, 6. Vjera Bošnjana bila je manihejska vjerovatno još od početka IX stoljeća (Pavlićani, Masalijani, Bogumili), 7. O manihejstvu u srednjovjekovnoj Bosni i Humu, 8. Bošnjani nakon pada Samuilova carstva, 9. Mit o katoličanstvu u sjednjovjekovnoj Bosni, 10. Kratko objašnjenje o Bošnjanima u XII stoljeću, 11. Istraživanje o Bošnjanima i Bosni u XIV stoljeću, s posebnim osvrtu na vladanje kralja Tvrtka Kotromanića i kralja Stjepana Dabiša, 12. Bosna i Bošnjani u XV stoljeću, 13. O bosanskoj crkvi uoči njenog nestanka, sa analizom pisma bosanskog kralja Stjepana Tomaševića, rimskom papi Piju II 1461., 14. Pad kraljevine Bosne 1463. države Bošnjana starr oko šest stotina godina i 15. najobuhvatniji dio Pojava ideja o velikoj Srbiji i velikoj Hrvatskoj osvajanjem Bosne i Hercegovine.

          Ovo Zoranićevo djelo, koje je pisano na temelju brojne arhivske građe i literature, zaslužuje podrobnu znanstveno-stručnu analizu, jer je izvor brojnih povijesnih činjenica, koje su značajne za historiju Bosne i Bošnjaka. O vrijednosti ovog djela svjedoči stav recenzenta, koji između ostalog kaže: „Vrijednost njegovog pokušaja sastoji se u tome što je dao korektan pregled svih interpetacija i mogućnosti opredjeljujući se za onu koju smatra historijski najtačnijom. U tom smislu preporučujem ovaj Zoranićev pokušaj, kao hvale vrijedan“ (Akademik M. Filipović).

 

 

Rezultati  istraživanja

 

          Zacijelo, mr. H. Zoranić je svojom knjigom (koju je istraživao i pisao preko dvije decenije) „O etnogenezi Bošnjana - Bošnjaka“ (Sarajevo, 2009., o ovom djelu se najpozitivnije odredio akademik dr. M. Filipović), argumentirano dokazao da je osvajanje BiH bio glavni uzrok agresije i genocida na nju (1992-1995). Rezultat toga dugogodišnjeg istraživanja  je upravo ova knjiga. Najveća mu je želja da buduće generacije svih naroda i narodnosti, svih građana BiH kada zasnaju brojne istine iz ove knjige međusobno se pomire, zbliže i zavole, tako da im zajednička država Bih postane najveća vrijednost za koju će se često takmičiti koje najviše voli i često sami sebe upitati kako je rekao Kenedi: „Šta sam ja dao ili uradio za državu, a ne samo šta je država dala meni.“

          Dakle, ovom velikom pregaocu žarka želja je bila, kada se saznaju historijske istine iz ovog djela, da Bošnjaci, bh. Srbi i bh. Hrvati historijski stvarno - potječu od jednog naroda srednjovjekovnih Bošnjaka, da imaju isti etnički korijen i stablo, tj. da su ogranci istog etničkog stabla, što se može znanstveno dokazati analizom DNK-a.

           

          Bez obzira što se nalazi po odmakloj 84. godini života, historičar i publicist mr. H. Zoranić, plijeni i inspirira svojom kreacijom i istraživanjima koja govore o paradigmi, kako se jedan autor bori i bavi stručno sandžačkim pitanjem hrabro sa jednog međunarodno-pravnog aspekta kao i matičnu i međunarodno priznatu BiH i za emancipaciju Bošnjaka kao autentičnog naroda. Za sve ove reference, s obzirom da je ovaj autor marganiliziran i osporavan od komunističkih vlasti, a dao je puni doprinos oslobođenju Bosne od agresora, kao i doprinos poslijeratnom periodu u rasvjetljavanju brojnih spornih situacija, zaslužio je da od unverziteta u Bosni i Hercegovini i Sandžaku bude proglašen  počasnim  doktorom političkih znanosti.

« Promocija knjige “Hrvatska republika Herceg- Bosna, agresija i zločin” Sokrat, mudrost i naše moderne ludosti »

Povezani članci (po oznakama)

nazad na vrh