digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif

Nove knjige: Utjecaj jezika Kur'ana

Autor: Mehmed Kico Oktobar 22, 2016 0

Amrudin Hajrić, Kur'an kao standard arapskog jezika, El-Kalem – Fakultet islamskih nauka, Sarajevo, 2016.

Djelo Amrudina Hajrića Kur'an kao standard arapskog jezika, neveliko po obimu ( 200 stranica) a uistinu vrijedno po sadržaju, sastoji se iz Uvoda, tri poglavlja (Arapski jezik u specifičnim okolnostima predislamskog doba, Kur'an i standardizovanje arapskog jezika, te Kur'an i očuvanje savremenoga arapskog jezika), Zaključka, sažetka (Summary) na engleskom jeziku, sažetka (Al-Mulahhas) na arapskom jeziku, popisa Literature i Indeksa.

Autor u Uvodu s mjerom ukazuje na važnost razumijevanja Kur'ana kao ishodišta i baze standardu arapskog jezika, opravdano ističući potrebe nauke kod nas za njegovim potpunijim rasvjetljavanjem. Kao ciljeve istraživanja, on posebno naglašava razloge objavljivanja Kur'ana na arapskom jeziku.

U prvom poglavlju, autor u središte pažnje stavlja nedoumice o položaju arapskog u odnosu na druge jezike predislamskog doba i nepoznanice vezane uz arapska narječja u tom dobu. Tu on uočava da se diferenciranje narječja intenziviralo u 7. stoljeću, iako su i ranije, kad se stanovništvo Arabijskog poluotoka dijelilo na sjedilačko i nomadsko, postojali uvjeti za raslojavanje zajedničkog jezika. Ostvarujući dodire s drugim narodima kroz putovanja i trgovinu, sjedilačko stanovništvo je, kako primjećuje autor, trpjelo utjecaje. Za razliku od sjedilačkoga, nomadsko stanovništvo je bilo izolovano i zaštićeno od izvanjskih utjecaja, a to je rezultiralo očuvanjem čistog jezika. Zato je jezik beduina usvojen kao jedan od modela na osnovu kojih je vršeno standardizovanje jezika u 7. i 8. stoljeću. Još tada su se mogle uočavati varijante jezika među kojima je narječje plemena Kurejš, kao narječje centra, bilo svojevrsni koine svih predislamskih arapskih plemena, a to mu je obezbijedilo svojstva potrebna jeziku Objave.

U drugom poglavlju, autor rasvjetljava prilike u kojim su se odvijali procesi standardizovanja raslojenog jezika. On to vješto prati kroz razmatranje tri važna pitanja: 1) širenje arapsko-islamske države i arapskog jezika; 2) nastojanje da se Kur'an „sačuva“ od iskrivljavanja u uvjetima kad su se, pod utjecajima islamiziranih zajednica, počele unositi nepravilnosti u govoru; 3) utjecaj jezika Kur'ana na razvoj gramatičarskih škola i njihova uloga u normiranju jezika. Brz kulturni uspon Arapa praćen je miješanjem plemena međusobno, kao i njihovim dodirima s drugim narodima koji su ulaskom u islam nastojali arapski jezik naučiti kako bi mogli „družiti se“ s Kur'anom.

Kao okvir razmatranja standardizirajuće uloge Kur'ana, autor u trećem poglavlju zahvata višejezičnost, bilingvizam i diglosiju, videći ih kao dokaze naglašenih savremenih oblika diferencijacije unutar cjelokupne jezičke zajednice. Pri tome on ne propušta osvijetliti savremena narječja, ulogu Kur'ana u očuvanju književnoga jezika, i slična pitanja. U svrhe objašnjenja diglosije, autor koristi usporedbu metahistorijskog položaja arapskog jezika s položajem latinskog jezika u srednjevjekovnoj Evropi, kad je latinski bio korišten u funkciji književnog jezika. Za razliku od latinskoga, standardni arapski jezik je živ, a razvija se zahvaljujući Kur'anu, rasprostranjenosti islama i bogatoj književnosti njegovanoj u njegovom okrilju.

U Zaključku, autor naglašava naznake snažnog utjecaja Kur'ana na arapski jezik, koji je od izumiranja sačuvan zahvaljujući Kur'anu i islamu jer su zbližili arapska narječja i još uvijek ih drže „na okupu“.

Obiman bibliografski niz obuhvaćen popisom literature uvjerava da je autor koristio znatan broj izvora vezanih uz predmet istraživanja, a indeksi imena i pojmova znatno olakšavaju praktično korištenje knjige.  

Ukupna sadržina knjige se doima poglavito kao jedna zanimljiva lingvističko-tefsirska studija. Iako nije rijetkost u sklopu arapskog jezikoslovlja, po svojim temeljnim obilježjima i zbiru obuhvaćenih rezultata, ona to u okvirima bosanskohercegovačke arabistike zacijelo jeste jer predstavlja zanimljiv analitički osvrt na jednu veoma složenu, a kod nas nedovoljno isticanu pojavu vezanu uz historiju arapskog jezika.

Na osnovama iznesenih zapažanja tvrdim da djelo dr. Amrudina Hajrića Kur'an kao standard arapskog jezika pruža štivo koje može biti zanimljivo arabistima i studentima arabistike.

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine