digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif

Naučni skup - Bosansko-hercegovačka država i Bošnjaci

U organizaciji Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ u Sarajevu je, 20. maja održan sedmi po redu naučni skup „Bosanskohercegovačka država i Bošnjaci“.

Skup je okupio veliki broj naučnika i profesora iz mnogih domena kulturnog i javnog života koji su svoje referate izložili i tri panela: Antibosanstvo u nacionalnim ideologijama i programima srpstva, hrvatstva i bošnjaštva, Bosna, bosanstvo i bošnjaštvo u arhipelagu fašizma, nacionalizma, komunizma i islamizma, Mitovi i falsifikati o Bosni, bosanstvu i bošnjaštvu. Otvarajući skup dr. Senadin Lavić, predsjednik BZK Preporod, osvrnuo se na društvene prilike koje su se zakomplicirale političkim koalicijama zasnovanim na stranačkim  interesima, te podsjetio da je BZK Preporod u tekućoj godini obilježila značajane jubileje vezane za  književnike Maka Dizdara, Mešu Selimovića, Derviša Sušića i Aliju Isakovića. Prije samog radnog dijela konferencije prisutnima se obratio i g. Tahirović, predsjednik BZK Preporod sa Kosova koji je ukazao na potrebu boljeg povezivanja Bošnjaka i brige o Bošnjacima na Kosovu. Zvanično, radni dio je najavio prvi moderator mr. Abdel Alibegović prepuštajući riječ akademiku Rusmiru Mahmutćehajiću koji je u svom referatu „Bosanstvo u konstruiranjima teoloških i političkih neprijatelja nacijskih teologija“ istakao: „U ovoj studiji prikazani su najvažniji sadržaji antibosanstva kao nametanja i ubrizgivanja kulturnog rasizma, orijantalizma i dogmatskog sekularizma u jedinstvenost naroda ideologijski iseljenog iz zbilje u nacijske imaginacije“. Taner Aličehić je ukazao na osporavanje bosanskog identiteta tokom Drugog svjetskog rata osvrnuvši se na naziv Musliman kojim je „trebalo bosanstvo svesti na posljednje stanovnike Bosne koji su se oduprli srpskom i hrvatskom aspiracijskom nacionalizmu, te naglasiti da je islam osnovna dimenzija svih koji se nacionalno prepoznaju u bosanstvu“. Dr. Rasim Gačanović je tretirao antibosanstvu na primjeru u energetskim i prometnim politikama, a dr. Lada Sadiković postavila je pitanje- da li se u okviru implementacije za mir u Bosni i Hercegovini, pod nadzorom institucija nadležnih za sporovođenje Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini vrši izgradnja ili razgradnja države? Mr. Abdel Alibegović je naglasio potrebu dosljedne kritičke demistifikacije svih oblika programa zla, posebno arogantnog i perfidnog antibosanstva.

Među podnosiocima referata bili su još:  Sanjin Kodrić, Đenan Galešić, Asim Mujkić, Elvis Fejzić, Fatima Mahmutćehajić, Vedad Spahić, Nermin Hodžić,  Nezir Krčalo, Suad Kurtćehajić, Emina Kečo Isaković, Mirsad Kunić, Nerin Dizdar, Jusuf Trbić, Semir Halilović, Adnan Džafić, Amer Osmić i Berina Beširović.

Rasprave sa ovih panela biće prezentirane u zborniku.

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine