Saopćenje IZ u BiH o prisustvu glavnog imama MIZ Doboj na svečanosti povodom praznika u RS-u
Nakon što su se u medijima pojavili napisi o tome kako je glavni imam Medžlisa IZ Doboj Bajro ef. Džafić prisustvovao prijemu povodom pravoslavnog praznika Božića na kojem se obilježavao pred Ustavnim sudom BiH osporeni praznik tzv. «Dan Republike», Kancelarija reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH je zatražila očitovanje nadležnih organa kao i samog imama. Imam Džafić je izjavio da je prisustvovao samo obilježavanju Božića i da je napustio dio svečanosti koji je posvećen obilježavanju tzv. «Dana Republike».
Tribina povodom 10 godina Rezolucije Evropskog parlamenta o genocidu u Srebrenici
U ponedjeljak 14. januara 2019. godine s početkom u 14.30 sati u Velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke održat će se tribina pod naslovom 10 godina Rezolucije Evropskog parlamenta o genocidu u Srebrenici.
Verifikovani mandati članova Sabora IZ
Sarajevo, 10. januar 2019. (MINA) –Glavna izborna komisija Islamske zajednice u BiH održala je jučer u Sarajevu sjednicu na kojoj su prema važećim izbornim pravilima verifikovani mandati članova Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i članova izvršnih odbora medžlisa.
Radio Islamske zajednice ‘’BIR’’ obilježava 11. godišnjicu rada i postojanja
Tačno prije jedanaest godina 10. januara 2008. godine započelo je emitovanje eksperimentalnog programa Radija BIR, prvog elektronskog medija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, koji promovira vrijednosti Islamske zajednice, afirmiše duhovnost i kulturu Bosne i Hercegovine i Bošnjaka.
U srijedu, 9. januara 2019. direktor Studentskog centra dr. Muamer Tinjak i stručni saradnik za edukaciju hafiz Špendi Fidani posjetili su i održali sastanak sa novim rukovodiocem Ureda za društvenu brigu Ibrahimom Malanovićem.
Nova hafiza Lejla Begunić
Hafiska dova Lejli Begunić proučena je u četvrtak 27. decembra 2018. godine u džamiji Behram-begove medrese. Od 2000. godine pa do danas ona je 60. hafiz među učenicima i profesorima Behram-begove medrese.
Hafiz Okić: Ko uči hifz i u školi postiže dobar rezultat
Hafiz Ajdin Okić sin je Jasmina i Emsude iz Kozarca. Rođen je 09. juna 2000. godine u Bihaću. Osnovnu školu završio je u Kozarcu, a mektepsku nastavu u Kamičanima kod Kozarca. Trenutno je učenik završnog-četvrtog razreda medrese „Džemaludin-ef. Čaušević“ u Cazinu. Hifz je počeo učiti sredinom drugog razreda medrese, a zvanično ga završio 05. decembra 2018. godine. Tada je s uspjehom okončao svoje polaganje hifza pred Komisijom Rijaseta Islamske zajednice u Sarajevu.
Bošnjaci iz džemata Medžlisa Bayern pomažu migrante u BiH
Zajedništvo Bošnjačkih džemata Bavarske regije još jednom na djelu. Puno zajedničkih projekata koje su zajednički realizirali. Podijeljeno više od 1000 paketa migrantima.
Izložbeno prodajni sajam „Zlatne ruke Livnjaka“ tradicionalni je božićni sajam koji se svake godine organizira u susret predstojećim blagdanima, u trgovinskom centru Forum u Livnu.
Više...
Udruženja žrtava pozvala pravosuđe da kazni zločince koji su ubijali građane Sarajeva
U opkoljenom Sarajevu, podsjetili su, ubijeno je 1.601 dijete. Svaki dan opsade ubijeno je po jedno dijete. U opkoljenom Sarajevu ubijeno je oko 11.500 civila, odnosno dnevno po osam civila.
Svečanom akademijom obilježena je 482. godišnjica osnivanja Gazi Husrev-begove medrese. Ovogodišnja posebna priznanja (plakete) za afirmaciju ove odgojno-obrazovne ustanove dodijeljena su svršenicima ove medrese: Džemalu Salihspahiću, nekadašnjem direktoru Gazi Husrev-begove medrese, i prof. dr. Fahiri Fejzić-Čengić, redovnoj profesorici na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
Muftija mostarski posjetio Studentski centar IZ
U ponedjeljak, 7. januara 2019., Studentski centar IZ u BiH posjetio je mostarski muftija mr. Salem ef. Dedović.
Nekadašnji muhadžiri se vraćaju u pradomovinu
Rat u Siriji pokrenuo je masu stanovništva. Izbjeglice i interno raseljene osobe broje se na milione. Ono što privlači pažnju u vijestima iz ove zemlje jeste i kretanje grupa koje su tokom 19. vijeka našle utočište u ovoj zemlji, tada dijelu Osmanske Države. Dvije takve grupe privukle su pažnju medija: Kritski muslimani i sirijski Čerkezi.
O Kritskim muslimanima ovaj autor je već pisao (Oslobođenje, 25. august 2018). Na ovom mjestu samo da ponovimo da su muslimani sa ostrva Krit (Girit) napustili svoju domovinu u dva velika talasa: nakon grčko-turskog rata 1897. godine i Lozanskog ugovora 1923, koji je predvidio obaveznu razmjenu stanovništva (mubadele) između Grčke i Turske. Dio Kritskih muslimana naselio se na obali današnje Sirije oko mjesta Al-Hamidijja. Pored toga naselili su se u Libanu, Libiji, Egiptu i drugim sredozemnim zemljama. Kada je počeo rat u Siriji, neki su se vratili na Krit, iznenadivši tamošnje Grke da još dobro govore kritski dijalekt grčkog jezika.
Druga ovakva grupa bili su Čerkezi. Oni su se u Siriji naselili nakon što su stotinu godina pružali otpor ruskom prodoru prema Crnom moru (1763-1863). U završnici tog posljenjeg rata prema Čerkezima su učinjeni brojni zločini, koje neki autori nazivaju i genocidom. Godine 1863. između 600 000 i 750 000 Čerkeza uspjelo se ukracati na bordove i prijeći na osmansku starnu Crnog mora.
Osmanske vlasti su naselile Čerkeze u širokom luku od Balkana (Kosovo) do Sirije. Kada je bila izgrađena Hidžaska željeznica, Čerkezi su bili angažovani, kao borbeni narod, da je čuvaju. U Jordanu služe kao kraljevska garda. Najvažniji centar Čerkeza u Siriji postao je grad Al-Qunaitra na Golanskoj visoravni. U ratu 1967. Izraelci su zauzeli Golansku visoravan tako da se veliki dio sirijskih Čerkeza zaputio u druge krajeve Sirije. A onda je došla 2011. i narodni bunt protiv sirijskog režima koji se pretvorio u nekoliko ratova unutar jednog rata. Sirijski Čerkezi su se opet pokrenuli.
