Uvodno predavanje održano u subotu, 7. oktobra, na Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu u okviru konferencije Islamic moral theology and the future (Islamska moralna teologija i budućnost), u organizaciji George Mason University /Abu Sulayman Center for Global Islamic Studies/ i The John Templeton Foundation
Kada se razmatraju kompleksni odnosi između države i vjerskih zajednica, posebno u kontekstu Bosne i Hercegovine, ključno je uzeti u obzir normativni okvir koji oblikuje te odnose. Nakon što je BiH tražila revidiranje stavki Prijedloga ugovora između BiH i Islamske zajednice u BiH, postavlja se pitanje da li je ovakvo postupanje države intervencija u oblast koja je pokrivena članom 9 Evropske konvencije o ljudskim pravima
Prilog povodom 20. godišnjice od smrti Alije Izetbegovića
Nedosljednost onoga što zovemo “svjetska pravda”, i na čemu insistiramo kao zajedničkoj vrijednosti, u Palestini se brutalno poništava. Ako na to pristanemo, red je onda kazati da je ova generacija ubila humanizam i da smo u Palestini zadali smrtni udarac svijetu kojeg poznajemo te da su sve dosadašnje humanističke ideje bile samo puke tlapnje.
U novom printanom izdanju dvobroja Preporoda 20/1246 od 15. oktobra 2023. čitajte:
Strane koje osporavaju potpisivanje ugovora između Države i Islamske zajednice nisu navele nijedan opravdan razlog čime bi pokazale da je ugrožena javna sigurnost, red, zdravlje i moral ili temeljna prava drugih građana. Problem je u nastojanju države da tumači, određuje i uklanja šta jeste konstitutivni dio vjere
Pravni okvir za potpisivanje osnovnog ugovora između jedne religijske zajednice i države je precizan. Taj okvir predviđa jednakopravnost vjerskih zajednica u odnosu na državu. Prijedlog osnovnog ugovora između BiH i Islamske zajednice je predmet spora. Šta je posrijedi i šta preostaje?
Mnogi će postaviti pitanje o tome da li zaista postoji potreba da se sve religijsko artikuliše popularnim formama ili sredstvima karakterističnim za pop-kulturu te koliko to predstavlja širenje istinske poruke islama. Također, nameće se i pitanje od čega, zaista, imamo bojazan - od redukcije vrijednosti, banalizacije i uproštavanja pod pritiskom obrazaca društvenih mreža ili od našeg nesnalaženja u tom ambijentu?
U novom printanom izdanju dvobroja Preporoda 19/1245 od 1. oktobra 2023. čitajte:
Intervju s akademikom Enesom Karićem objavljen je u štampanom i online izdanju Islamische Zeitunga, njemačkih islamskih novina, u augustu ove godine. Za svoje čitatelje, Preporod donosi prevod ovog intervjua u kojem je razgovarano o islamskom naslijeđu Bošnjaka i njihovoj (religijskoj) kulturi, stanju muslimana u Evropi i perspektivama pluralizma.
S obzirom na pozitivne ocjene učesnika, Fakultet nastavlja realizaciju ovog programa i u narednom periodu, uživo i online putem, a kao i ranijih godina, održavat će se u prepoznatljivom i historijski značajnom ambijentu Fakulteta. Prijave su otvorene do 30. septembra ove godine.
Kao što ne postoji njemačko, američko ili evropsko kršćanstvo, tako ne može postojati ni ovaj ili onaj islam. Državno favoriziranje ili nadziranje islama dovodi do gubitka autentičnosti i neprikladnosti u kontekstu pluralističke demokratije