Lipkovo: mjesto istaknutih hafiza
Danas, 1. augusta, u šezdeset i trećoj godini života na ahiret je preselio ugledni makedonski hafiz i muhaffiz Bajram-ef. Ajeti. Cijenjen je i upamćen kao vrsni poznavalac kiraetske nauke, pred kojim je hifz učilo i završilo desetine hafiza. Preporod je 15. novembra prošle godine pisao o hafizu Ajetiju i njegovoj porodici alima te vam integralnu reportažu autora Bajre Perve iz hafizovog rodnog mjesta Lipkova u Sjevernoj Makedoniji donosimo na našoj web stranici.
Izašao je novi broj Preporoda
U novom printanom izdanju dvobroja Preporoda 15-16/1241-1242 od 1. augusta 2023. čitajte:
Žena koja se rastala od sebe
Ove godine u izdanju Buybooka objavljena je nova knjiga književnice Amile Kahrović-Posavljak „Škriptaji kože“, čije fragmente donosimo kao i osvrt Damira Ovčine na ovaj roman. Amila je rođena u Sarajevu 1984. godine. Nakon završenog studija književnosti i magisterija nauka iz književne povijesti, radila je kao novinarka. Autorica je više radova iz oblasti književnih teorija i interpretacija u prestižnim svjetskim časopisima indeksiranima u relevantnim bazama podataka. Napustila je novinarstvo da se potpuno posveti književnosti. Dobitnica je nagrade „Mak Dizdar“za zbirku pjesama „Koščice“, a objavila je romane „Smrtova djeca“i „Izvedeni iz kičmi“.
Dok se sistematski cijepa, borba za očuvanje jedinstvene Bosne označava se ratnohuškačkom
Floskulom: ‘Mi ne želimo nikakve sukobe’ borba za jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu želi se označiti ratnohuškačkom / Građanski koncept Bosne nema alternativu. Sve ostalo je hibrid, neuspješno za ovu zemlju i ove prostore / Akti koji su doneseni državni su udar. Očekujemo da država reagira
Završni račun ljudskog roda
Upravo u ovom trenutku, mi smo, još jednom, u hladnom ratu, između SAD-a i Kine, i na pragu koji bi mogao biti labuđi pjev ljudskog roda u konačnoj nuklearnoj apokalipsi
Izašao je novi broj Preporoda
U novom printanom izdanju Preporoda 14/1240 od 15. jula 2023. čitajte:
Situacija u stilu zaštićene zone
Niko nije, naprimjer, mogao zamisliti da bi zloglasni hotel Vilina Vlas, u kojem su silovane i ubijene brojne žene nesrpske nacionalnosti, ikada mogao “oživjeti” kao banja. Ili, naprimjer, kino Partizan u Foči. Ili Heliodrom u Mostaru. Pored borbe protiv trijumfalizacije zla, nije se baš moglo predvidjeti da će medijski prostor za promoviranje ikada moći dobiti ratni zločinci ili agitatori zločinačkih politika, posebno targetirajući žrtve te istraživače genocida i zločina protiv čovječnosti. Također, niko od preživjelih nije mogao zamisliti da će, nakon svjedočenja u Hagu i presuda za genocid i UZP, svoj osamdeset prvi udarac bičem primiti u vidu opravdavanja ratnih zločinaca ili u izjavama predstavnika međunarodne zajednice – koja je navodni garant da se genocidi neće desiti više nikada nakon holokausta – da je naš narod preživio “situaciju u stilu genocida”
Srebrenica: Dženaza u Potočarima
U Potočarima je u podnevnim satima klanjana dženaza za 30 žrtava genocida u Srebrenici te slijedi njihov ukop.
Više...
Drevne strasti novog doba
Naši profili na društvenim mrežama osnažili su našu svojevrsnu medijsku ulogu u svijetu. Postali smo aktivnije glasonoše, bliži medijski izvori, a ne tek pasivni konzumenti sadržaja. U tom slučaju čak možemo djelovati etičnije negoli brojni mediji koji su zakazali u izvještavanju o masovnim pucnjavama.
O tome kako žive žrtve silovanja iz agresije na BiH, kako se državne institucije i društvo odnose prema žrtvama i koliko je ova tema uopšte prisutna u javnosti razgovarali smo s predsjednicom Udruženja žrtava rata Foča 92-95. Midhetom Kaloper
