Eurocentrični krugovi na sve što se dešava u svijetu, pa i na posljednja dešavanja u arapskom svijetu, gledaju isključivo iz vlastite historijske i društvene perspektive. Dokaz tome je kovanica „Arapsko proljeće“ kojom se buđenje arapske ulice i pokušaji svrgavanja dugogodišnjih tiranija u Sjevernoj Africi i Bliskom istoku terminološki poistovjećuje sa „Praškim proljećem“.

Od pojave točka, moglo bi se kazati, internet je u civilizacijskom smislu jedan od značajnijih, pa možda i najznačajniji izum. Prostor ove kolumne je više nego neznatan da se i u najosnovnijem smislu opiše značenje, značaj, korist i svaka druga mogućnost ovog izuma. Oni koji ga koriste uglavnom znaju o čemu se radi, a koliki je obim ili mogućnost tog izuma, to opet mnogo bolje znaju oni koji se značajnije ili, pak, profesionalno bave internetom i virtualnim mogućnostima. 

Spaljivanje jordanskog pilota kao i različite reakcije koje su potom uslijedile, ne daju nam za pravo da o svemu što se prethodnih dana dešavalo oko ovog šokantnog, tragičnog i nažalost spektakularno predstavljenog događaja, šutimo i ostanemo suzdržani. Živ čovjek spaljen je na lomači dok je planetarna publika s ogorčenjem i oduševljenjem posmatrala gladijatore i žrtvu. Užas stravične smrti banaliziran je do besmisla.

Nepogode su česta pojava u Bosni. Mi uglavnom govorimo o vremenskim nepogodama, ali treba isticati i druge nepogode koje su nas pogodile ili nas mogu zadesiti. Zasigurno jedna od nepogoda koja je dugo vremena prisutna u Bosni su političari- pseudopolitičari. Odmah da se ogradim i kažem da se to ne odnosi na sve političare, ali na većinu koja vlada i upravlja svakako!

Na našem podneblju svakodnevno defilira galerija antologijskih likova. Svojom senzacionalnom ekscentričnošću i nebuloznim izjavama svako malo oni probude, ustalasaju i uznemire duhove prošlosti, ali i sadašnjosti, uvjeravajući svekoliku javnost da ne vjeruje vlastitim očima i ušima, već da dogmatski i bez zadrške (po)vjeruje njihovim fantazmagorijama i konstrukcijama.

Kako su muslimanske države kroz historiju reagirale na izazov blasfemije, šta je ta reakcija donijela, te kako na taj izazov danas reagiraju pojedine vjerske zajednice na Zapadu

Međutim, prateći silne rasprave na tu temu, čiji indirektni cilj je dokazati ekskluzivitet na ljubav spram Muhammeda a.s., može se itekako primijetiti da je u njima ponajmanje njegovog sunneta.

U hiperprodukciji senzacionalističkih vijesti, afera i skandala, malo šta nas može istinski iznenaditi. Loše vijesti smjenjuju jedna drugu a pesimističnim prognozerima koji usplahireno upozoravaju da gore biti ne može, nepopravljivi optimisti cinično odgovaraju: „Može, može.“ Informacije koje su proteklih dana procurile u našu javnost, a tiču se ovdašnjih rezultata DNK analize u bh. labaratorijama, nalaze se među onim važnim i nepravedno zapostavljenim vijestima koje su se izgubile u posvemašnjoj informativnoj mećavi.

Početkom ovog mjeseca mediji su prenijeli informaciju da je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine na svojoj 61. sjednici donijela odluku o proglašenju 11 objekata i dobara nacionalnim spomenikom BiH. Tom odlukom na listu nacionalnih spomenika kao historijsko područje glavnog grada BiH uvrštena je i sarajevska čaršija. Članovi komisije konstatirali su ono što građanima i brojnim turistima  decenijama bode oči i vrijeđa zdravu pamet, što i vrapci na grani odavno znaju: “Sarajevska čaršija je  izgubila svoju autentičnost, gradnjom brojnih neplanskih objekata.” 

Prije nešto više od stoljeća i pol, tačnije 1844. godine, u Srbiji je objavljena knjiga pod nazivom ''Načertanije'' autora Ilije Garašanina, koncipirana kao djelo ljudskog nedjela. Zbog svoga sadržaja ili nekih drugih, dubljih razloga, ovaj spis je punih sedamdeset godina bio skrivan od srpske javnosti. Međutim, to skrivanje nije bilo rezultat bojazni da bi se njen sadržaj mogao iskoristiti u negativne svrhe, naprotiv, iz bojazni da spis ne unište svjesniji pripadnici srpskog društva i uhapse samog autora.

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine