Eurocentrični krugovi na sve što se dešava u svijetu, pa i na posljednja dešavanja u arapskom svijetu, gledaju isključivo iz vlastite historijske i društvene perspektive. Dokaz tome je kovanica „Arapsko proljeće“ kojom se buđenje arapske ulice i pokušaji svrgavanja dugogodišnjih tiranija u Sjevernoj Africi i Bliskom istoku terminološki poistovjećuje sa „Praškim proljećem“.
Od pojave točka, moglo bi se kazati, internet je u civilizacijskom smislu jedan od značajnijih, pa možda i najznačajniji izum. Prostor ove kolumne je više nego neznatan da se i u najosnovnijem smislu opiše značenje, značaj, korist i svaka druga mogućnost ovog izuma. Oni koji ga koriste uglavnom znaju o čemu se radi, a koliki je obim ili mogućnost tog izuma, to opet mnogo bolje znaju oni koji se značajnije ili, pak, profesionalno bave internetom i virtualnim mogućnostima.
Spaljivanje jordanskog pilota kao i različite reakcije koje su potom uslijedile, ne daju nam za pravo da o svemu što se prethodnih dana dešavalo oko ovog šokantnog, tragičnog i nažalost spektakularno predstavljenog događaja, šutimo i ostanemo suzdržani. Živ čovjek spaljen je na lomači dok je planetarna publika s ogorčenjem i oduševljenjem posmatrala gladijatore i žrtvu. Užas stravične smrti banaliziran je do besmisla.
Nepogode su česta pojava u Bosni. Mi uglavnom govorimo o vremenskim nepogodama, ali treba isticati i druge nepogode koje su nas pogodile ili nas mogu zadesiti. Zasigurno jedna od nepogoda koja je dugo vremena prisutna u Bosni su političari- pseudopolitičari. Odmah da se ogradim i kažem da se to ne odnosi na sve političare, ali na većinu koja vlada i upravlja svakako!
Na našem podneblju svakodnevno defilira galerija antologijskih likova. Svojom senzacionalnom ekscentričnošću i nebuloznim izjavama svako malo oni probude, ustalasaju i uznemire duhove prošlosti, ali i sadašnjosti, uvjeravajući svekoliku javnost da ne vjeruje vlastitim očima i ušima, već da dogmatski i bez zadrške (po)vjeruje njihovim fantazmagorijama i konstrukcijama.
Kako su muslimanske države kroz historiju reagirale na izazov blasfemije, šta je ta reakcija donijela, te kako na taj izazov danas reagiraju pojedine vjerske zajednice na Zapadu
Međutim, prateći silne rasprave na tu temu, čiji indirektni cilj je dokazati ekskluzivitet na ljubav spram Muhammeda a.s., može se itekako primijetiti da je u njima ponajmanje njegovog sunneta.
U hiperprodukciji senzacionalističkih vijesti, afera i skandala, malo šta nas može istinski iznenaditi. Loše vijesti smjenjuju jedna drugu a pesimističnim prognozerima koji usplahireno upozoravaju da gore biti ne može, nepopravljivi optimisti cinično odgovaraju: „Može, može.“ Informacije koje su proteklih dana procurile u našu javnost, a tiču se ovdašnjih rezultata DNK analize u bh. labaratorijama, nalaze se među onim važnim i nepravedno zapostavljenim vijestima koje su se izgubile u posvemašnjoj informativnoj mećavi.
Početkom ovog mjeseca mediji su prenijeli informaciju da je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine na svojoj 61. sjednici donijela odluku o proglašenju 11 objekata i dobara nacionalnim spomenikom BiH. Tom odlukom na listu nacionalnih spomenika kao historijsko područje glavnog grada BiH uvrštena je i sarajevska čaršija. Članovi komisije konstatirali su ono što građanima i brojnim turistima decenijama bode oči i vrijeđa zdravu pamet, što i vrapci na grani odavno znaju: “Sarajevska čaršija je izgubila svoju autentičnost, gradnjom brojnih neplanskih objekata.”
Prije nešto više od stoljeća i pol, tačnije 1844. godine, u Srbiji je objavljena knjiga pod nazivom ''Načertanije'' autora Ilije Garašanina, koncipirana kao djelo ljudskog nedjela. Zbog svoga sadržaja ili nekih drugih, dubljih razloga, ovaj spis je punih sedamdeset godina bio skrivan od srpske javnosti. Međutim, to skrivanje nije bilo rezultat bojazni da bi se njen sadržaj mogao iskoristiti u negativne svrhe, naprotiv, iz bojazni da spis ne unište svjesniji pripadnici srpskog društva i uhapse samog autora.
Na Dunjaluku je sve više nepravde, a sve manje pravde. Iako svako društvo teži ka pravdi, nažalost, ispostavlja se da je ona kao cilj sve nedostižnija. Prepreke u tom smislu su mnogobrojne i raznovrsne tako da se do pravde teško stiže. Jedna od tih i takvih najčešćih prepreka jeste ona koja se tiče nejednakosti među ljudima. Naime, razlike između bogatih članova društva i siromašnih sve su veće i izraženije.
Vrlo često čujemo da je neučinkovitost na radnom mjestu u javnim preduzećima i javnom sektoru izrazito visoka. Štaviše, nerijetko čujemo da su određene firme na rubu propasti, bankrota ili da su već uveliko propale. I to kao da je postalo ovdašnje pravilo, usud i šta li već, a to su otprilike one firme koje se bave određenom djelatnošću u kojoj je teže i komplikovanije lošije poslovati i propasti nego napredovati i raditi dobar posao. Pa zar je (bio) problem naftu prodavati?! Kupiš litar nafte po marku, a prodaješ po dvije! A, povrh svega, pumpe državne naftne kompanije bile su na najboljim mjestima.
Paljenje Vijećnice bio je napad na evropske vrijednosti, civilizaciju i kozmopolitizam, stoga čudi reakcija evropskih zvaničnika da prekriju istinu o djeliću povijesti Evrope, pa makar ona bila bolna kao ratnih četrdesetih godina
Ponovo smo s gorčinom i najiskrenijim dovama ispratili posmrtne ostatke naših šehida u Srebrenici. Pred nama je dan obilježavanja Bitke na Bedru. Tokom svih ovih poratnih godina u programima povodom pobjede na Bedru s velikim pijetetom govorimo i o našim šehidima koji su svojim životima branili Bosnu i Hercegovinu, branili naše toprake, branili našu vjeru.