Imam Ebu Hanife
Prenosi se da je cijeli Kur’an proučio sedam hiljada puta na mjestu gdje je umro. Zarađivao je za život trgovinom, a sa zaradom je podmirivao potrebe svojih studenata. Mnogo je davao za dobrotvorne svrhe i svakog petka bi podijelio dvadeset zlatnika siromašnima za duše svojih roditelja…
Kako Bošnjaku i nakon genocida smeta mahrama njegovih majki i kćeri
Iz redovne rubrike Glas imama (Piše: Adis ef. Skalić, imama Medžlisa IZ Bihać)
Učenje rukje staviti u nadležnost IZ
Izuzetno aktuelno pitanje, nakon okončanja agresije na BiH, postalo je liječenje od sihra i opsjednutosti
Tvoj facebook si zapravo ti
Nedavno su na portalima objavljeni rezultati istraživanja obavljenog na američkom univerzitetu Notre Dame o tome kakav utjecaj na naše pamćenje ima jednostavni prolazak kroz vrata
Zabrana hidžaba u pravosudnim ustanovama u BiH
U posljednje vrijeme nijedna odluka i zaključak političkih ili sudskih vlasti u Bosni i Hercegovini nije toliko podigla prašine i izazvala tako burne reakcije, kao nedavno usvojeni diskriminatorski zaključak Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH o nošenju vjerskih obilježja u pravosudnim institucijama
Dr. Behija Durmišević: “U odnosima na društvenim mrežama vlada ideja iluzije”
Pravo znanje je znanje koje poziva na racionalnost i na duhovnost istovremeno, pružajući čovjeku priliku da shvati kako je to dvoje neodvojivo jedno od drugoga. Dakako, ovo znanje uključuje i dimenzije koje pretpostavljaju emocionalni život, odnose prema zajednici i prema drugim ljudima. Drugim riječima, za sretan život potrebno je da čovjek bude čvrsto ukorijenjen u vlastitom duhovnom i religijskom identitetu i vjerovanju, ali i da drži korak s vremenom u kojem živi
Zablude 21. stoljeća: Gdje smo to izgubili sebe?
Čovječanstvo u 21. stoljeću razgovara, ali sagovornici ne čuju jedan drugog. Odsutni su. Odjavljeni iz uma. Za sve nesreće u svijetu krivi su “moćnici” iz predmeta “teorija zavjere”. Zanimljiva činjenica je da ljudi plaču za ubijenom djecom po svijetu, ali ne čuju vapaje vlastite djece
Palestina je učiteljica života
Palestina je najmoćnija zemlja svijeta. Palestina je jača i od Istoka koji je izdao i Zapada koji je napada i ruši. U Palestini ima jedan Univerzitet koji uči ljude kako da budu Najjači, kako da budu Hrabri i Strpljivi. Na tom Univerzitetu nema učitelja, nema infrastrukture, tamo se Znanje dobija na Srce, i Um. Oni su ummijjuni, ali sa nadnaravnim ljudskim osobinama i Znanjem koje ne može da dostigne i shvati čovjek sa Istoka-izdajica i čovjek sa Zapada. Palestina krvari već 67. god. Na tu činjenicu kao da smo se već odavno navikli.
Vasijjetname su specifičan i autentičan bosanski dokument
U povodu 479.godišnjice Gazi Husrev-begove biblioteke u prostorijama ove naše najstarije kulturno-naučne institucije priređena je po prvi put izložba pod nazivom „Bosanske vasijjetname na osmanskom jeziku“ autorice Azre Gadžo-Kasumović, dugogodišnje uposlenice i kustosice zbirke Osmanski dokumenti.O ovoj izuzetnoj izložbenoj postavci i njenoj specifičnosti, njena autorica kazuje:
Vršnjačko i/ili drugo nasilje
Živimo u svijetu spektakla, eksluzivnosti i praskavosti. Ono što privuče pažnju preko moćnih informativnih medija u koje smo svi, manje ili više, upetljani i zapetljani, to postaje predmet rasprave, javnih foruma i traje dok nešto drugo ne privuče pažnju.
Više...
Bez sumnje, današnja bošnjačka bojazan i briga za opstanak na ovim prostorima, neminovno, iščeznut će s njihovim, najprije ekonomskim i civilizacijskim, integrisanjem u evropske tokove. Naravno, kada to kažemo, ovdje ne mislimo na puko prihvatanje evropskih vrijednosti, nego na bošnjačko prevrednovanje vlastite tradicije, te izdvajanje i zadržavanje onog najboljeg od nje.
Mostarski “zvonik mira”
Hivzija Hasandedić u knjizi „Spomenici kulture turskog doba u Mostaru“ navodi da je sredinom 19. stoljeća fra Rafo Barišić počeo prikupljati priloge za gradnju katoličke crkve u Mostaru.
U savremenoj društvenoj stvarnosti Evrope promišljati tradiciju evropskog racionalizma i idealizma, i za najveće umove zapadne civilizacije, Kanta (1724-1804.), Hegela (1770-1831.), Nitzschea (1844-1900.), Spinozu (1632-1677.), Rousseau (1712-1778.) i druge, sigurno bi predstavljalo veliki izazov.
Dr. Dževada Šuško: Hidžab nije obilježje, već obaveza
Jučer je bio Svjetski dan hidžaba, a o tome kada je uspostavljen i kakav status hidžab ima danas u BiH razgovarali smo s direktoricom Instituta za bošnjačku tradiciju Bošnjaka