Zašto su nam potrebna mjesta za žrtvovanje kurbana u džematima i medžlisima

Autor: Elvedin Subašić Avgust 19, 2018 0
Prilikom klanja kurbana kod kuća, brojni muslimani nemaju ni minimum sanitarnih uslova za ispravno i zdravstveno dozvoljeno klanje kurbana. Samo je pitanje vremena kada će muslimani prestati primati kurbansko meso, zapravo počet će odlagati i neće koristiti meso nakon što ga dobiju od komšija i rodbine. Prilikom klanja kurbana kod kuća, brojni muslimani nemaju ni minimum sanitarnih uslova za ispravno i zdravstveno dozvoljeno klanje kurbana. Samo je pitanje vremena kada će muslimani prestati primati kurbansko meso, zapravo počet će odlagati i neće koristiti meso nakon što ga dobiju od komšija i rodbine.

Zbog loših sanitarnih uvjeta prilikom klanja kurbana samo je pitanje vremena kada će muslimani prestati primati kurbansko meso, zapravo počet će odlagati i neće koristiti meso nakon što ga dobiju od komšija i rodbine

Žrtvovanje kurbana kod muslimana je važan detalj vjerske, ali i kulturne prakse. Dok muslimani u BiH uslijed zakonskih regulativa imaju skoro potpunu slobodu u načinu žrtvovanja, odnosno klanja, kurbana, njihovi sunarodnjaci u inozemstvu već se suočavaju s regulativama Evropske unije koje su vrlo striktne kada je u pitanju ubijanje životinja, naročito što borci za prava životinja zbog neznanja žrtvovanje kurbana dovode u vezu sa zlostavljanjem životinja.
Zbog toga je u nekim zemljama Evropske unije zabranjeno klanje životinja za ishranu shodno određenim košer i halal principima. Zabrana klanja prema košer principima, koji se umnogočemu preklapaju s principe halal klanja, pogađa značaj dio i jevrejske populacije u Evropi, s obzirom samo da u Francuskoj živi treća najveća jevrejska zajednica u svijetu, u Velikoj Britaniji peta itd. Kada je riječ o muslimanima u Evropi, postojeće brojke pokazuju da samo u Francuskoj živi do 6 miliona muslimana, a u Njemačkoj preko četiri miliona. Drugim riječima, vjersko-tradicionalni propisi se moraju uskladiti sa zakonima Evropske unije.

Dilema oko omamljivanja

Princip klanja životinje u islamu, prema kojem se životinja prilikom klanja ne bi trebala omamiti ili pikovati, zakonske regulative Evropske unije odbacuju. Neke zemlje dozvoljavaju ili se vode javne rasprave o dozvoljenosti ovakvog načina klanja u slučaju vjerskog obreda. Generalno, prema zakonskim regulativama životinja se mora prvobitno omamiti pa tek onda klati. Prema islamu ovakav postupak je dozvoljen tek u krajnjoj nuždi. O tome govori i tekst fetve Islamske zajednice u BiH iz 2008. godine, koji je odgovor na pitanje da li je dozvoljeno koristiti pištolj za omamljivanje: “Bolje je izvršiti klanje kurbana na tradicionalan način, bez korištenja pištolja za omamljivanje. Ukoliko je neophodno njegovo korištenje, dozvoljeno je, ali samo pod uvjetom da ne umrtvljuje životinje i onemogućuje istek krvi.“ Naime, ukoliko bi životinja preminula tokom omamljivanja, meso te životinje je muslimanima zabranjeno, ali se dozvoljava, u nuždi, meso zaklane životinje koja je prethodno omamljena samo ako je životinja bila živa u trenutku klanja. To, naravno, ostaje nedoumica za brojne muslimane koji ne znaju da li je smrt životinje nastupila uslijed klanja ili uslijed omamljivanja a prije klanja, s obzirom da i Europsko tijelo za sigurnost hrane zahtijeva da životinja ne pokazuje nikakve znakove svijesti prije klanja. Uglavnom, ulaskom u Evropsku uniju muslimani BiH će se suočiti s ovim zakonskim ograničenjima, iako se tradicionalno vjersko obredno klanje još uvijek uobičava u nekim zemljama Evropske unije daleko od očiju državnih organa ili uz prešutnu dozvolu lokalnih, odnosno državnih organa, tokom vjerskih praznika.

Odnos prema kurbanu u BiH

Mnogo ozbiljniji problem pred muslimanima u BiH jeste ono što i sami već svjedoče svake godine, a to jesu nezavidni sanitarni uslovi u kojima se kurbani privatno ili organizirano žrtvuju. Samo je pitanje vremena kada će muslimani prestati primati kurbansko meso, zapravo počet će odlagati i neće koristiti meso nakon što ga dobiju od komšija i rodbine. Prilikom klanja kurbana kod kuća, brojni muslimani nemaju ni minimum sanitarnih uslova za ispravno i zdravstveno dozvoljeno klanje kurbana. Tokom kišovitih dana kurbani se prije klanja isprljaju, a nakon klanja u dodir s mokrom zemljom, možemo reći i nečistom, dolaze i dijelovi mesa. U toku ljetnih vrućina poseban problem jeste skladištenje mesa dok se pripreme pojedinačni dijelovi za dijeljenje, ali i odlaganje onih dijelova kurbane koji se ne koriste, poput unutrica, papaka, rogova i sl. Iz tog četverodnevnog sanitarnog haosa su nastala pitanja upućena Islamskoj zajednici šta činiti s ostacima kurbana i je li grijeh ostaviti ih mačkama i psima pored kontejnera. U suštini, grijeh je ne odložiti ostatke u kontejner, ako već nismo imali mjesto za ukopavanje u zemlju, jer odlaganje pored kontejnera u ljetnim danima može dovesti i do različitih zaraza. Također, svjedoci smo da se kurbani kolju uz brojne tehničke improvizacije, zbog kojih nerijetko stradaju i osobe. Nedovoljno obučene osobe, tačnije osobe koje ranije nisu imale priliku naučiti od nekoga kako se pristupa klanju, nastoje zaklati kurban što dovodi do maltretiranja životinje, kao i do opasnosti za prisutne osobe. U ranijem periodu kod Bošnjaka je najstariji član porodice poučavao druge ovom činu te na taj način prenosio iskustvo s generacije na generaciju, dok je danas čin klanja u mnogim porodicama svojevrsna egzibicija. Tu su naravno i tehnički nedostaci, poput alata za klanje i skidanje kože pa se životinje kolju kuhinjskim noževima bez posebne oštrice i oštrine itd. S druge strane, organizirano klanje kurbana u nekim selima, kada se nekoliko porodica skupi da pripreme kurban na određenom mjestu, uglavnom zbog korištenja usluga jed(i)nog mesara ili stručne osobe, također mogu izgledati prije kao pokolj, a ne čin žrtvovanja koji je ujedno i ibadet.

Prijedlog Islamskoj zajednici

S tim u vezi, čini se iznimno važnim da se činu klanja kurbana, kako bi se sačuvala svetost ovog ibadeta te ispunili svi sanitarni uvjeti, konačno počne prilaziti s određenim uređenjem cijelog procesa klanja. Pored toga, ovo je važno kako bi već postojao određen sistem kojeg je lakše modificirati prilikom ulaska u Evropsku uniju nego prepustiti Evropskoj uniji da kreira novi ili drukčiji sistem neprilagođen vjerskoj tradiciji muslimana u BiH.
Stoga, još uvijek neformalni prijedlog Agencije za halal certificiranje Rijasetu da se ovom procesu priđe krajnje odgovorno je itekako aktuelan. U tom smislu, muslimani u BiH, prema instrukcijama Rijaseta uz dogovor sa stručnim osobama, mogu težiti izgradnji zajedničkih mjesta za žrtvovanje kurbana u svojim džematima i medžlisima. Ova mjesta bi bila slobodna za sve članove Islamske zajednice, na kojima bi se uz sve sanitarne uvjete mogao zaklati kurban na određenom mjestu uz sistem oticanja krvi i odlaganja ostataka na jedno mjesto. Vjernici bi mogli lično žrtvovati kurban ili prisustvovati profesionalnoj pripremi kurbana. Kao što postoje musalle za zajedničko klanjanje, vrijeme je da muslimani uz Islamsku zajednicu razmišljaju o mehillama (el-hedju mehileh), zajedničkom u skladu s islamskim propisima i sanitarnim uvjetima Evropske unije mjestom za žrtvovanje kurbana.
00Sličica Želim Print

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro