digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage2.jpg

Prenosimo: Saudijske novine Arab News nedavno su donijele zanimljivu priču o popločavanju mramorom dva časna harema u Mekki i Medini. Posebni mramor koji se uvozi s grčkog otoka Tasosa, kojim su popločane dvije najsvetije džamije, ima prirodno svojstvo samohlađenja.

Donosimo priču o Bosnia UK Network organizaciji krovnoj organizaciji bosanskohercegovačkih udruženja u Velikoj Britaniji, zemlji, za koju – vjerovatno zbog njene geografske i političke specifičnosti u odnosu na ostatak Evrope – zaboravimo u kontekstu naše dijaspore. Međutim, niz redovnih aktivnosti i stalni angažman u odnosu prema identitetu, domovini i državi Bosni i Hercegovini pokazatelj je svojevrsne nade u unapređenje mnogo spominjanog potencijala dijaspore.

U novom printanom izdanju Preporoda 11/1237 od 1. juna 2023. čitajte:

Profesor dr. Zuhdija Hasanović je bio dekan Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu od 2015. do 2023. godine. U razgovoru s njim osvrnuli smo se na važnost ove institucije za Islamsku zajednicu u BiH i naše društvo, te odgovornost u vjersko-prosvjetnoj misiji koju imaju imami, profesori i drugi uposlenici Islamske zajednice

Nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu naš narod je odvajao od svojih usta da bi obnovio porušene džamije i izgradio nove tamo gdje su se gradila nova naselja prognanih. To su bile generacije koje su odrasle uz džamije koje su ranije pravili i održavali njihovi djedovi. Pitanje je koliko i hoće li nove generacije održavati ono što su njihovi roditelji napravili, iz pepela podigli

Ko je, i koliko, kriv za sve naše propuste, za sve naše padove, za sve naše promašaje? Ko je i koliko kriv što smo danas, skoro trideset godina po okončanju rata u našoj domovini, u situaciji u kojoj jesmo? Ko je kriv što smo dovedeni dotle da nas se ništa ili skoro ništa ne pita i da drugi, a u skladu sa, kako kažu, svojim vrijednostima, o nama odlučuju? Kad i utvrdimo krivca to ništa neće promijeniti našu prošlost.

U Evropi živi oko 743 miliona stanovnika, a prema procjenama predviđa se da će se stanovništvo zemalja Evropske unije povećati sa 446,7 miliona u 2022. i dostići vrhunac na 453,3 miliona u 2026. (+1,5%), a zatim će se postepeno smanjiti na 447,9 miliona u 2050. i na 419,5 miliona u 2100. godini

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine