digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage2.jpg

Nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu naš narod je odvajao od svojih usta da bi obnovio porušene džamije i izgradio nove tamo gdje su se gradila nova naselja prognanih. To su bile generacije koje su odrasle uz džamije koje su ranije pravili i održavali njihovi djedovi. Pitanje je koliko i hoće li nove generacije održavati ono što su njihovi roditelji napravili, iz pepela podigli

Ko je, i koliko, kriv za sve naše propuste, za sve naše padove, za sve naše promašaje? Ko je i koliko kriv što smo danas, skoro trideset godina po okončanju rata u našoj domovini, u situaciji u kojoj jesmo? Ko je kriv što smo dovedeni dotle da nas se ništa ili skoro ništa ne pita i da drugi, a u skladu sa, kako kažu, svojim vrijednostima, o nama odlučuju? Kad i utvrdimo krivca to ništa neće promijeniti našu prošlost.

U Evropi živi oko 743 miliona stanovnika, a prema procjenama predviđa se da će se stanovništvo zemalja Evropske unije povećati sa 446,7 miliona u 2022. i dostići vrhunac na 453,3 miliona u 2026. (+1,5%), a zatim će se postepeno smanjiti na 447,9 miliona u 2050. i na 419,5 miliona u 2100. godini

Predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji muftija ljubljanski mr. Nevzet-ef. Porić govori o budućnosti organizacije vjersko-prosvjetnih aktivnosti u Sloveniji i izazovima koji se stavljaju pred islamske zajednice Bošnjaka u inozemstvu

Šejh Rašid Gannuši spada među one intelektualce, političke mislioce, koji su pored intelektualnog pregalaštva (teorija) svoje političke ideje iznosili kroz svoj aktivizam (praksa).

Dr. Nedžad Grabus, sarajevski muftija i profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu za Preporod govori o izazovima s kojima se susreću Muftijstvo sarajevsko ali i glavni grad Bosne i Hercegovine, snažnom razvoju Islamske zajednice i novim idejama, važnosti prepoznavanja vlastitih slabosti, međureligijskom dijalogu i našoj najljepšoj i najvažnijoj temi ovog mjeseca – ramazanu.

Posljednjih mjeseci u javnosti je, s razlogom, alarmantno djelovao podatak o tome da se u proteklih nekoliko godina brojka razvoda u Bosni i Hercegovini kretala i do 3.000 godišnje. Dramatičnim ga može činiti i činjenica da je još uvijek aktuelan značajan odliv stanovništva. Stručnjaci i komentatori društvene stvarnosti, općenito, primjećuju niz razloga i povoda za razvod, ali i ističu značajne promjene koje se dešavaju u našem društvu

Predsjednički i parlamentarni izbori u Republici Turskoj 

U novom printanom izdanju Preporoda 10/1236 od 15. maja 2023. čitajte:

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine