digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage2.jpg

Jedna anegdota o Nasruddin hodži kaže: jedan dan hodža je išao selom i plakao. Pitaju ga ljudi: “Što plačeš, hodža?” On odgovori: “Nestala mi je krava”. Ljudi rekoše: “Pa nije kraj svijeta. Možda ćeš je naći ili će se možda ona sama vratiti”. Nasruddin reče: “Ne plačem zbog toga, nego što je može naći neki fakih (pravnik) koji će izdati fetvu da je njegova, pa ću je izgubiti i na ovom i na onom svijetu”. Ova anegdota ukazuje na jedan stari problem u muslimanskoj historiji: pitanje proizvoljnog tumačenja propisa i manipulacije s fetvama. Kako je do toga došlo?

Historija bilježi oko 40 slučajeva kada je hadž bio prekinut, suspendiran ili potpuno obustavljen, a evo nekih najznačajnijih datuma:

Nisu isti oni koji znaju i oni koji ne znaju, napominje nas Bog u Kur’anu. U proširenom tumačenju bi se moglo kazati da nisu isti jer im nisu aršini ni dometi isti i zbog toga im ni sudbine nisu iste.

Rezultati izbora, ali i predizborne analize glasačkih preferencija u bosanskohercegovačkom okruženju i šire, ukazuju na trend jačanja nacionalističke desnice, naročito one radikalne.

U želji da u povodu 50. godišnjice Preproda porazgovarali smo sa nekim istaknutim bosanskohercegovačkim novinarima kako o novirastvu danas i sutra tako i o aktuelnoj druištevenoj-političkoj situaciji. Prvi naš sagovornik u ovom brioju lista bio je Fahrudin Đapo, novinar s respektabilnom karijerom. Radio je kao višegodišnji glavni urednik Dnevnog avaza, urednik u Ljiljanu i Slobodnoj Bosni, na TV1 i Federalnoj televiziji. Objavljivao je u brojnim regionalnim i inozemnim medijima. Posljednjih šest godina radi kao izvršni producent vijesti na Al Jazeeri Balkans.

Vrijeme pandemije iznova je otvorilo pitanje društvenih obaveza pojedinca i zajednice pa se u društvima širom svijeta otvaraju pitanja koja su u islamu riješena prije više od 14 toljeća. No, ovo je i nama muslimanima pravo vrijeme da se podsjetimo na kategorje ljudi prema kojima imamo posebne obaveze i preispitamo koliko smo od toga zanemarili.

Tako je prva evropska zemlja koja je zabranila nošenje nikaba, nakon samo deset godina prozvala društveno odgovornim one građane koji pokrivaju svoje lice šalovima ili maskama.

Pri pisanju ovog rada koristili smo 240 izvora: 120 hadiskih zbirki, 25 djela iz hadiskih nauka, 21 hanefijski fikh, 16 fikhova drugih mezheba, 1 djelo iz ahlaka, 32 tefsira, 24 arapska rječnika i 1 historiju.

Nije li izolacija na koju smo ”osuđeni” velika prilika da učinimo nešto što će nam uistinu koristiti nekada u životu, kao što je Jusufu, a.s., koristila njegova aktivnost u tamnici? Zapravo, ta aktivnost će biti direktni uzrok da on nakon izvjesnog vremena napusti tamnicu i postane ministar u Egiptu.

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine