50godina.jpg
digitalbanner-naslovna7.jpg

Islamska zajednica i sjetva

Autor: E.S. Maj 05, 2020 0
Sjetva u Bijeljini Sjetva u Bijeljini

Cilj sjetve je doprinos stabiliziranju tržišta ako bi došlo do posljedica aktuelne pandemije na nabavku važnih prehrambenih artikala, pomoć javnim i obrazovnim ustanovama te opći doprinos domaćoj poljoprivredi

Islamska zajednica u BiH je putem Vakufske direkcije širom BiH započela sjetvu na 116 hektara vakufskog zemljišta, a na toj površini se siju kukuruz, krumpir, luk, grah i heljda zavisno od područja gdje se vrše sjetva i sadnja i u skladu sa klimatskim uvjetima. Vakufska direkcija je ranije u koordinaciji sa medžlisima napravila spiskove vakufskog zemljišta određenog za obradu, sadnog materijala te ostalog repromaterijala koji je neophodan za uspješnu poljoprivrednu sjetvu. „Sredstva koja će biti uložena su vlastita sredstva i mi nismo za ovu namjenu tražili sredstva od države niti bilo kojih struktura državnih organa. Smatrali smo da država treba pomoći fizičkim osobama i pravnim subjektima kojima je primat poljoprivredna proizvodnja. Mi smo zajedno sa medžlisima već prije petnaestak dana krenuli sa sjetvom i ona se privodi kraju. Možemo reći da će biti zasijano više od 116 hektara vakufskog zemljišta. Direktnu sadnju na terenu će izvršiti medžlisi i džemati“, kazao je direktor Vakufske direkcije Senaid Zajimović.

„Želim da naglasim da nije cilj ove sjetve ostvarivanje prihoda kroz prodaju prinosa, cilj je da Islamska zajednica da doprinos u vremenu pandemje koronavirusa kada će zasigurno faliti određenih poljoprivrednih proizvoda i kako bismo umanjili ovisnost od uvoza“, kazao je Zajimović.

Učešće Rijaseta 70%, medžlisa 30%

Direktor Uprave za ekonomske i finansijske poslove Rijaseta IZ Zejnil Rebihić objasnio je da su medžlisi bili zaduženi da organiziraju sjetvu i sadnju u skladu sa svojim mogućnostima, a Rijaset je svakom od tih medžlisa uplatio finansijska sredstva koja su im bila potrebna. Medžlisi učestvuju 30% i riječ je o samoj realizaciji sjetve. Ubiranje plodova će također realizirati medžlisi, a Rijaset će naknadno odrediti na koji način će biti izvršena raspodjela. Cilj sjetve je doprinos stabiliziranju tržišta kada je riječ o važnim prehrambenim artiklima, s obzirom da bi u budućnosti posljedice aktuelne pandemije mogle utjecati na količine i cijenu osnovnih prehrambenih artikala. „Želim da naglasim da nije cilj ove sjetve ostvarivanje prihoda kroz prodaju prinosa, cilj je da Islamska zajednica da doprinos u vremenu pandemje koronavirusa kada će zasigurno faliti određenih poljoprivrednih proizvoda i kako bismo umanjili ovisnost od uvoza“, kazao je Zajimović.

Prema riječima direktora Zajimovića  Vakufska direkcija je slobodnu vakufsku zemlju ponudila i fizičkim osobama koje imaju želju za sjetvom a nemaju vlastitog zemljišta.

„I po ovom principu, odziv je bio veliki i medžlisi koji su imali slobodnih vakufskih parcela ustupali su ih određenim osobama na korištenje. Mi ćemo nastaviti sa ovim aktivnostima na jesen kada bude aktuelna jesenja sjetva“, kazao je Zajimović.

Primjer Medžlisa Bihać

Jedna od najperspektivnijih vakufskih nekretnina pri Medžlisu Bihać je svakako Bakšaiška otoka (Ribića otoka) koja se nalazi na adi, a koju okružuje bajkovito lijepa rijeka Una. Ta parcela ima preko 100 dunuma i svojom lokacijom i blizinom samom centru grada otvara brojne perspektive budućeg razvoja Medžlisa Bihać pojasnio je predsjednik Medžlisa Samir Bećirspahić te istakao: „To je jedna od najvećih vakufskih parcela u cijeloj Krajini u jednom komadu, nalazi se nedaleko od centra grada, ima preko sedamdeset zasada oraha i do sada je se iznajmljivala i koristila za zasadu jagodičarskog voća.“ Glavni imam Medžlisa Mensur-ef. Ćehić ističe da je ova nekretnina ustvari vakuf bihaćke medrese koja je sedamdesetih godina prešla u vlasništvo Medžlisa Bihać. Ova parcela je zasijana heljdom i sojom; 30 dunuma heljde i 30 dunuma soje i tako do boljih vremena ovaj vakuf će se iskoristi kroz poljoprivredu. Neposredno pred mjesec ramazan imami Medžlisa Bihać su u nekoliko navrata dali svoj doprinos i cjelodnevnim čišćenjem ove lokacije stavljali je u funkciju za daljnje obrađivanje.

Sjetva u povratničkim mjestima

„Samo prije nekoliko godina Bošnjaci u Podrinju bili su prepušteni sami sebi. Iskustvo iz perioda tzv. sigurne zone podučilo ih je da se uzdaju u Boga i svoj rad“, kazao je glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Bratunac Elvir-ef. Hodžić  i zahvalio se svima koji su uvakufili svoje slobodno vrijeme i odazvali se na akciju proljetne sjetve. „Povratnici su odlučili da ovo vrijeme iskoriste tako što će zasijati svaku površinu koju je moguće, a iskustvo koje imaju sa policijskim časovima i drugim ograničavajućim okolnostima, tjera ih da razmišljaju unaprijed. Još uvijek su svjesni da su trenutno najranjivija kategorija u BiH i da se svaka nedaća direktno na njih odražava“, kazao je Hodžić.

 

 

Prijedorski džemat Čaršija-Stari Grad zasadio 11 dunuma krompira

Prijedorski džemat Čaršija-Stari Grad je zasadio je više od dvije tone krompira na 11 dunuma zemlje u Raškovcu, u okviru projekta vrijednog oko 8.000 KM.  Očekuje se prinos između 20 i 30 tona krompira, koji će biti namijenjen za socijalne kategorije u džematima u Prijedoru i drugim socijalnim i humanitarnim ustanovama u ovom gradu. Džemat je kazao kako želi osigurati dio egzistencijalnih potreba svojim džematlijama, socijalnim kategorijama u džematima, te biti partner u aktivnostima ostalih socijalnih ustanova u Prijedoru.

 

 

 

 

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija