digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif

KALESIJA: POVRATAK I "NEPOSLUŠNI SRBI"

Autor: Dž. Mašetić Juli 02, 2015 0

Na području općine Kalesija većinsko stanovništvo su kao i 1991. godine Bošnjaci. Na područje Kalesija vratile su se 244 porodice, odnosno 634 osobe. Međutim, na području Općine postoji mnogo raseljenih porodica bošnjačke nacionalnosti koje su odlučile ostati i integrisati se u Kalesiji

Glavni imam u Kalesiji Enver-ef. Alić kazao je da što se tiče povratka, stanje je relativno povoljno, izuzev u mjestu Paprać, gdje se vratilo oko 85% Bošnjaka. «Raseljeni Kalesijci djelimično su se vratili na područje općine Osmaci, prije rata sastavni dio općine Kalesija, ali su uglavnom zadržali svoje prijave boravišta u Kalesiji, radi beneficija liječenja i sl. Posebno je primjetna pojava da upravo ti ljudi-povratnici, naseljeni na području općine Osmaci, napuštaju svoja mjesta življenja i odlaze van BiH, tragajući za azilom», naveo je Enver.

Efendija Alić je istakao da što se tiče raseljenih Podrinjacana na području općine Kalesija najviše naseljavaju Raince Gornje, gdje ih ima oko 300 domaćinstava i još oko 100 započetih kuća. «Obično kažu da im je glavna kuća u Podrinju a da su im ove kuće neka vrsta rezerve za nedaj Bože. Neki od njih imaju i rezervne kuće u Tuzli, Vogošći, Zenici, Sarajevu. Oni su obično bili bolje stojeći i prije rata u Zvorniku i zvorničkim selima pa se od njih regrutuju i političari na bh sceni. Imaju i svoj mesdžid, samo još malo pa džamija. Vjernici su i vjernice. Nije da nisu. Ima saradnje s njihove strane s Medžlisom IZ Kalesija, ali je treba produbiti i unaprijediti. Za naredne dane, mjesece i godine treba nam još bolja saradnja i pomirenje naših naravi. Nekadašnju begovsku Dubnicu, pa onda srpsku Dubnicu, sada ponovo naseljavaju Bošnjaci i iz bližih kalesijskih mjesta, ali uglavnom Podrinjci. Oni su uključeni u džemat Prnjavor, uglavnom. Neki od njih su se 'odlučili' i žive svoj vjerski život koji često remete sami sistem Medžlisa IZ u Kalesiji», naveo je efendija Alić

Djeca u kolektivnim centrima

Na području općine Kalesija potrebno je obnoviti još 920 stambenih objekata. Jedan od većih problema na području Općine jeste i neadekvatna putna infrastruktuara. Potrebno je asfaltirati još oko 10.000 metara puta. Razgovarajući sa Mujom Tosunbegovićem, predsjednikom Udruženja progranika Gornja Spreča Kalesija, akcenat je stavljen na položaj mladih u Kalesiji. «Mladi odlaze, ne vide alternativu uopšte u BiH, velika je nezaposlenost. Kalesija je općina gdje se stanovništvo bavi, uglavnom, poljoprivredom. Potrebni su poticaji u mehanizaciji i ostalim poljoprivrednim materijalima», dodao je Mujo.

Još uvijek na području Općine postoje kolektivni centri, gdje su smještena raseljena lica, ali i beskućnici koji nemaju status raseljenih, ali nisu riješili svoje stambeno pitanje. Kolektivni centri na području Kalesije su slijedeći: Jeginov lug, Kalesija, Markovići, Memići škola, Memići ambulanta. U ovim kolektivnim centrima žive ukupno 82 porodice: raseljeni, beskućnici i porodice čije su stambene jedinice stradale u poplavama i klizištima u maju 2014. godine. U kolektivnim centrima živi 42 djece uzrasta do 17 godina.

Neposlušni Srbi

Sa Enver-ef. Alićem smo razgovarali i o povratnicima Srbima, koji su se vratili na područje Kalesije. «Problem povratka Srba u Kalesiju je političko pitanje, tačnije nepostojanje političke volje da se oni vrate u Kalesiju, jer je cilj da oni ostanu u manjem entitetu, najviše u Zvorniku. Samo su deseci porodica stigli su u sela Dubnica, Jeginov Lug i Zelinu. To su neposlušni Srbi za zvaničnike iz Republike Srpske», dodao je Enver.

Na pitanje šta planira Medžlis IZ Kalesija raditi u budućnosti, Enver-ef. je istakao da je prioritet za rad sa mlađom i ženskom populacijom, koordinacijom i nadzorom rada imama u mjestima gdje rade i vjeroučitelja u školama, redovnim seminarima i mjesečnim predavanjima kroz angažman stručnih predavača, ali i raspoloživih kapaciteta Medžlisa.

Općine Kalesija i Sapna s malim broje stanovnika imaju mnogo sličnih problema i potreba. Postoji volja i povratnika i domicilnog stanovništva u ovim općinama da se unaprijede standardi života. Ukoliko se ne uspostavi mehanizam provdebe ekonomskih planova, postoji bojazan da će mladi masovno napustiti ove dvije općine i da će ove općine postati općine starih.

Cijeli tekst u printanom izdanju Preporoda

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine