digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage2.jpg
Elvedin Subašić

Elvedin Subašić

Kritičari i ne moraju biti džematlije, vjernici, već svi građani i, bez obzira je li im namjera dobra ili su u službi određene ideologije, mnoge kritike imaju zakonom zagarantovano mjesto u bosanskohercegovačkom društvu, što je i u duhu islama. Međutim, problem je očit kada se analizira ne vrsta ili sadržaj kritike, već način izražavanja kritike. To, zapravo, više nije kritika, već vrijeđanje i omalovažavanje Islamske zajednice, njenih pripadnika i aktivista, ali i islamskih vrijednosti

Da se nije ranije događalo  bilo bi interesantno tačnije tragično, ali njegov tihi odlazak i indolentnost Bošnjaka za njegovu smrt kao i život samo je još jedan primjer kulturnog ambisa u koji su Bošnjaci zapali, ali i bh društvo. Nije on bio samo bošnjački književnik, ali u kontekstu ovog osvrta oni su nam važni. Zapravo njihov mentalitet.

Božije znakove kao one tokom borbe protiv agresije na BiH 1992 - 1995. neki uzimaju kao potvrdu svoje vjere, neki u njima vide samo obične slučajnosti, a neki žive da ih dožive 

Odricanje od pojmova Šerijat, Sunnet, hikaja…

Problem je u muslimanskoj sunijskoj percepciji filma kao umjetnosti. Brojnim muslimanima film je suvremeni oblik ili recidiv džahilijjeta, kao manifestacija paganstva i mnogoboštva. Ovaj naširoko prihvaćeni vjerski stav je zapravo samo posljedica nepravilnog poopćavanja jednog segmenta islamske tradicije, prema kojoj je zabranjeno koristiti slike i ikone koje bi rezultirale iracionalnim predodžbama u svijesti vjernika i postale vizuelna manifestacija natprirodnih sila koje bi percipirali kao božanstvo

Posebnost angažmana džematlijki, što će svaki imam priznati, jeste njihov kontinuitet podrške džematskim aktivnostima uz odsustvo destruktivnih kritika koje bi išle u smjeru odustajanja od ovih aktivnosti.

Dio teksta Muslimansko roblje iz Preporoda, 1. oktobar 2018

Kada se kod čovjeka uporedo ne razvija svijest o ahlaku i fikhu, nerijetko su moguće situacije da je čovjek precizan u izvršavanju namaskih sunneta, prekidu posta u vrijeme iftara, davanju zekata, klanja kurbana ili izbjegavanju svinjskog mesa, ali u isto vrijeme spreman svjesno ili nesvjesno svojim riječima ili ustrajavanjem na nekim običajima unakaziti svoj profil vjernika

Vatra, koja je osnov vatrometa, do danas je ostala simbol paganstva/ Dok se nekada širio miris halve, danas se širi miris smrada nakon ispaljenih pirotehničkih sredstava

Jedna od negativnih pojava prilikom svečanosti otvorenja džamija jeste, sada skoro pa tradicionalno, kašnjenje s podne-namazom. Nisu krivi ljudi koji su došli na otvorenje, bez obzira na njihov broj, već organizatori ili govornici koji, kao da je riječ o mendubu, imaju potrebu dužiti svoje govore i obraćanja, bez obzira na vrijeme početka podne-namaza.

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine