50godina.jpg
digitalbanner-naslovna7.jpg

Dr. Jahić: Ramazanski post posebno blagotvorno djeluje na srce i krvne sudove

Autor: Mirnes Kovač April 20, 2021 0

Svaki organ, a posebno srce i mozak, pored fizičkog, zahtijevaju duhovno i mentalno pročišćenje, a upravo to nam mjesec ramazan nudi - kaže u intervju za naš list prof. dr. Elmir Jahić

 

Uoči ovogodišnjeg ramazana razgovarali smo sa dr. Elmirom Jahićem, interventnim kardiologom i profesorom na Medicinskom fakultetu u Tuzli i direktorom „Medical Institute Bayer MIB“ jedne od najsofisticiranijih zdravstvenih ustanova u našoj zemlji i regionu. Primio nas je u svom uredu u Tuzli. Inače, ova zdravstvena ustanova obuhvata više sofisticiranih zdravstvenih djelatnosti, ima oko 180 uposlenih, oko 35 ljekara doktora medicine, te 8 doktora nauka i 5 doktoranata. Dobila je naziv po prvom predsjedniku Ljekarske komore BiH dr. Karolu Bayeru, koji je krajem 19. vijeka bio direktor Hastahane, prve zvanične bolnice napravljene po zapadnoevropskim standardima na Kovačima.

- Povod našeg razgovora je nastup mjeseca ramazana. Vi ste u posljednje vrijeme upozorili na nedovoljnu svijest o potrebi preventivne brige za naše zdravlje, posebno u svojoj disciplini, kardio-vaskularnim bolestima. Kakvo je naše stanje?

Dr. Jahić: Ja bih se bazirao najviše na kardio-vaskularne bolesti, to su, dakle, bolesti srca i krvnih sudova. Ono što jesu posebno porazne činjenice da su kardio-vaskularne bolesti vodeći uzrok smrti u Bosni i Hercegovini i regionu, a i širom svijeta. Negdje oko 50 procenata svih umrlih u Bosni i Hercegovini pripadaju grupi kardio-vaskularnih bolesti. Kada govorimo o kardio-vaskularnim bolestima, tu se misli na bolesti srca i krvnih sudova, kako srca tako i mozga. Najčešće dvije kardio-vaskularne bolesti su srčani i moždani udar. Ova dva oboljenja od ukupne smrtnosti uzimaju sigurno oko 85-90 procenata, dakle, svih smrti iz oblasti kardio-vaskularnih bolesti. Šta je ovdje posebno tragično? Naime, ima mnogo riziko-faktora koji utiču na nastanak i razvoj ovih oboljenja. Imamo neke stalne koje mi ne možemo mijenjati, a to su, recimo, genetska predodređenost, ako imamo u određenim porodicama da se češće javljaju bolesti srca, zatim, dob pacijenata. Naravno da stariji puno češće oboljevaju od mlađih. Međutim, postoji mnogo riziko-faktora na koje možemo utjecati. Te, ukoliko bi se disciplinirano ponijeli prema sebi i svojoj bolesti, u značajnoj mjeri bismo mogli reducirati, prije svega oboljevanje, a kasnije i smrtnost. To je prije svega pušenje koje zaista vrlo negativno utiče na nastanak i razvoj kardio-vaskularnih bolesti. Zatim, šećerna bolest i hipertenzija, odnosno povišeni krvni pritisak ako se na adekvatan način ne tretiraju i na vrijeme dijagnosticiraju. Ukoliko se pridržavamo odgovarajućih mjera, prije svega u ishrani i fizičkoj aktivnosti, u značajnoj mjeri ove bolesti možemo staviti pod kontrolu. U suštini, ni hipertenzija niti šećerna bolest neće ostaviti neke velike posljedice na naš organizam ako se pridržavamo svega onog što je neophodno. Generalno govoreći, riziko-faktori su gojaznost, odsustvo fizičke aktivnosti, povišene masnoće u našoj krvi, a tu mislim na sve frakcije holesterola, na trigliceride itd. Naravno da dobra dijagnostika i terapija zavise od zdravstvenih profesionalaca, prvo nadležnih doktora medicine, pa dalje i specijalista. Međutim, svaki čovjek treba da krene od samog sebe. Šta on može da uradi za sebe da ne bi nastala bolest, ili ako je već nastala, da te posljedice budu što manje. Dakle, nema tog doktora, nema tih lijekova, niti terapije, koja može pomoći, ukoliko mi sami ne radimo na sebi. A tu, dakle, dolazimo do jedne porazne činjenice. Nažalost, ta zdravstvena prosvjećenost, ta jedna zdravstvena kultura kod nas je na vrlo niskom nivou. U svijetu su također kardio-vaskularne bolesti na prvom mjestu, ali je taj procent oko 30 posto. To je dakle prosjek, što znači da ima zemalja koje imaju prosjek 20 posto. To sve govori da se ove bolesti mogu vrlo uspješno prevenirati i da se može u značajnoj mjeri smanjiti smrtnost i sve druge posljedice koje mogu biti vrlo pogubne.

Zdravstene blagodati posta

- Ima li naša država ikakve programe po pitanju prevencije ovih bolesti?

Dr. Jahić: To su tzv. programi preventive medicine koji bi trebali obuhvatiti gotovo sve nivoe i skupine stanovništva. Koliko se ja već bavim kardiologijom, a bio sam na odgovornim pozicijama, nisam upoznat ni sa jednim programom preventivnih mjera u borbi protiv kardio-vaskularnih bolesti u našoj zemlji. A ti programi su u razvijenim zemljama zapadne Evrope dali odlične rezultate. I u suštini, uvijek je bolje nešto prevenirati, spriječiti, nego kasnije liječiti.

mj 1280x960

- Razgovaramo nekoliko dana prije nastupa mubarek mjeseca ramazana. Koliko je post važan za očuvanje općenitog zdravlja, a koliko za kardiovaskularne bolesti.

Dr. Jahić: Generalano, unos hrane u naš organizam je stvar mjere kao, uostalom, sve u životu. Hrana može biti lijek, ali i otrov. Današnji način života i veliki broj gojaznih ljudi govore nam u prilog tome. U velikoj mjeri hrana je otrov. Paradoksalno je da u svijetu puno više ljudi umre od posljedica pretjeranog unosa hrane, nego od gladi! Generalno post, pa tako i ovaj ramazanski post, ima zaista nekoliko značajnih blagodati za ljudski organizam, a posebno blagotvorno djeluje na srce i krvne sudove. Naime, post može dovesti do smanjenja masnoća, posebno triglicerida. Zatim, vrlo pozitivno utiče na neke grupe osoba koje imaju šećernu bolest, povoljno djeluje na inzulin odnosno leptin, hormon sitosti. Potom, poboljšava kvalitet sna i djeluje još na neke hormone što omogućuje pojačano sagorijevanje masti u našem organizmu. Na taj način korištenjem glukoze koja se topi iz masti na kvalitetniji način, dobijamo kvalitetniju opskrbu naših moždanih ćelija tom vrstom šećera. Danas je poznato, evo vidite da svugdje u svijetu se govori o tzv. intermittent fasting dakle, tom povremenom postu. To je post koji se može sprovoditi na različite načine i pristupe. Ima ova jedna formula 16/8, znači 16 sati se ne jede, a 8 sati se konzumira i to je u suštini vrlo slično našem ramazanskom postu, s tim da se može piti voda. Dakako, i u drugim kulturama postoje različite vrste posta i terapija gladovanjem. Dakle, post je dobar za detoksikaciju i čišćenje organizma od otrova i toksina koje unosimo ovakvom hranom, koja je upitnog kvaliteta.

Veza duhovnog i fizičkog zdravlja

- Duhovni učitelji govore unutrašnjem duhovnom discipliniranju, čistoći onog što se naziva duša, odnosno „duhovno srce“, kao nositelj čovjekovog karaktera i emocija. Koliko ovo zdravlje ima utjecaja i važnosti za zdravlje fizičkog srca i vaskularnog sistema.

Dr. Jahić: To je jedno vrlo kompleksno pitanje. Naravno da mi imamo fizičke organe koje poprilično dobro poznajemo. Jedan od temeljnih organa je srce koje uz mozak predstavlja ključ kvalitetnog funkcionisanja našeg kompletnog organizma. To su organi koji kontrolišu rad svih organa i koji snadbijevaju krvlju, odnosno energijom, kisikom, mineralima i drugim hormonima, te hranjivim materijama svaku ćeliju našeg organizma. Ono što mozak osmisli, to srce dopremi do najudaljenije ćelije u našem organizmu putem krvnih sudova. U našem organizmu ima krvnih sudova koji su 2.5 puta duži od obima naše planete Zemlje. Međutim, mi imamo i duhovne organe i vrlo je teško ne povjerovati da ne postoji sprega duhovnih i fizičkih organa. Kao što je čovjek izgrađen i od jednog i od drugog, dakle, i od duha i od materije, tako i svaki organ ima svoju duhovnu i fizičku komponentu. Sve one negativne osobine, koje se u našoj literaturi i knjigama povezuju sa bolestima duha ili duhovnog srca - kao što su zavist, ljubomora, oholost, samoljublje - dakle, negativne karakteristike našeg duha, naše psihe, koje se nerijetko javljaju, a pogotovo u današnjem dobu, sigurno je da značajnoj mjeri onečišćuju naš prije svega duh, naš mentalni sklop. A to doprinosi i razvoju dodatnog stresa, dodatnog lučenja hormona stresa kao što su adrenalin i kortizol koji vrlo negativno djeluju na rad naših organa. Vrlo je teško odvojiti duhovno zdravlje od fizičkog zdravlja. Naravno, čovjek može oboliti i od bolesti srca, a da je duhovno i mentalno jak. Međutim, generalno postoji jedna veza između duhovnog zdravlja i čistoće i ovog fizičkog zdravlja.

- Stres i način života uveliko utječu na naše zdravlje. Kako u ovom segmentu može pomoći vjera? Koliko je važna ova dijetarna kultura koju vjera propisuje?

Dr. Jahić:  U suštini postoje dvije vrste stresa. Prvi je akutni, odnosno, kratkotrajni, koji nastaje zbog neke stresne situacije. Drugi je hronični, odnosno kontinuirani, stalno prisutni stres. Nekada je taj akutni stres u suštini i koristan za organizam, jer nam omogućava da nešto možemo brzo uraditi, da brzo reagujemo, da se možemo spasiti iz neke opasne situacije i sl. Međutim, ono što je posebno pogubno za naš organizam je taj kontinuirani hronični stres koji traje mjesecima, godinama, gdje dolazi do gotovo stalnog lučenja pomenutih hormona stresa. Posebno opasni su adrenalin i kortizol koji vrlo negativno djeluju i na krvne žile u smislu njihovog sužavanja, a kao posljedicu sve to može rezultirati povećanjem krvnog pritiska. Zatim, to može stvoriti koronarnu aritmiju, odnosno poremećaja srčanog ritma koji u nekim slučajevima mogu dovesti i do smrti. Nerijetko dolazi do oštećenja i drugih organa kao što su mozak, bubrezi, itd. Također, može dovesti do nekontrolisanog apetita i gojaznosti što opet dalje vodi poremećajima u metabolizmu itd. U duhovnom pa i u fizičkom smislu sigurno je da bi nam ramazan i duhovna smirenost tokom njega - potom smanjen unos hrane koja baš nije adekvatna, koja je više otrov nego lijek - trebao dati određene efekte. Naravno, uvijek treba  imati u vidu da današnji način života, pogotovo što smo opterećeni ovom koronom, čini da je teško izbjeći ovaj kontinuirani stres. Po meni je vrlo bitno da čovjek sam sa sobom završi neke razgovore i definira neke prioritete u životu i izbjegne ovaj kontinuirani stres koji ostavlja vrlo negativne posljedice po zdravlje ljudi.

Politička zloupotreba pandemije

- Evo, već drugu godinu smo suočeni sa pandemijom korona virusa. I sami ste bili pogođeni ovom bolešću. Kako gledate na opći odgovor na ovu krizu. Kako ocjenjujete opći odgovor društva, a kako naših građana?

Dr. Jahić:  U većini segmenata, mi se tu ne razlikujemo mnogo od odgovora kakvog je generalno imao svijet, pogotovo na početku kada je bila jedna opšta panika i strah. Jer se objektivno radi o jednoj zaista nepoznatoj bolesti. Moram odgovorno reći, ni medicinska struka nema baš odgovor na sva pitanja. Čak se u mnogim segmentima i luta, što možda dodatno doprinosi jednoj zbunjenosti, a na taj način indirektno i širenju straha i panike kod građana. Međutim, evo već ulazimo u drugu godinu i ne možemo reći da se neke stari nisu promijenile. Ipak prilazimo hladnije glave. Naravno, i više se zna, a već sada uvođenjem vakcinacija se nazire neka svjetlost na kraju tunela. Ono što je posebno porazno u nekim društvima, pa evo i u društvu kakvo je Bosna i Hercegovina, mada je to svugdje bilo prisutno, jeste taj negativni upliv politike i političkih borbi, odnosno zloupotrebe ove pandemije u političke borbe. Ovo zaista poprima neke, neću reći zabrinjavajuće, već katastrofalne posljedice po građane Bosne i Hercegovine. Posebno je to slučaj u nekim sredinama gdje politika i političari, pa i neki zdravstveni profesionalci, vode bitke radi nekih svojih interesa, nadajući se da su oni u pravu, a nikakvog benefita od toga nemaju građani. Rezultat toga je, naravno, vrlo katastrofalan, jer vidimo da je u Bosni i Hercegovini smrtnost od COVID-19 zaista visoka, te da smo u odnosu na broj stanovnika među prvih deset zemalja u svijetu. Broj oboljelih na milion stanovnika i nije toliko veliki koliko je velika smrtnost. To zaista govori da mi kao društvo i kao zdravstveni sistem nismo odgovorili najadekvatnije na ovaj izazov! To je vrlo porazno i katastrofalno, a čini mi se da će još poraznije posljedice biti na naš mentalni status i razvoj u budućnosti, dakle, imaćemo razvoj mentalnih oboljenja kao posljedicu ove dugotrajne i ovako vođene pandemije. Tek u narednim godinama ćemo to vidjeti. Jer, imate ovaj tzv. long COVID, odnosno, post-COVID sindrom koji traje nekoliko mjeseci do godinu dana, nakon prebolovalane bolesti.. Svakako smo post-traumatsko društvo, nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu. Kakve će posljedice biti po društvo i mentalno zdravlje ja zaista ne znam i može se pretpostaviti, a bez mentalno zdrave populacije vrlo je upitno funkcionisanje države.

- Bili ste politički aktivni, a i danas pratite našu društveno-političku scenu. Govorili ste o nepostojanju sistemske brige i strategije očuvanja zdravlja. Zašto je to tako?

Dr. Jahić:  Vrlo je teško u tzv. zarobljenom društvu, kada imamo nezdravu većinu segmenata društva, očekivati da zdravstveni sistem bude izolovano dobar, da se izrazimo medicinskim terminom. Za ovih 25 godina nakon rata, ja se ne sjećam da su neke političke partije vodile neke aktivne debate ili imale neke političke stavove, prepiranja, sukobe, da su zagovarali neke reforme u zdravstvu, u obrazovanju, dakle u onim segmentima za čiju su uređenost građani najviše zainteresirani. Ali se zato svakodnevno raspravlja o promjeni ustava, znajući da je to gotovo nemoguće, raspravlja se o izbornom zakonu i stalno su neka prepucavanja. U suštinu, fokus je na jalovoj priči od koje građani nemaju koristi. Građani imaju koristi i osjete da su dio države, osjete snagu i pripadnost državi kada se razbole, kada im je teško, kada su bolesni, da mogu dobiti adekvatnu zdravstvenu uslugu. Građani osjećaju svoju državu kada im se dijete može upisati na fakultet, a ne da moraju da nekoga plate ili da traže neku vezu da bi se to uradilo. Kada im dijete završi školu ili fakultet, da ta škola ima specifičnu snagu  i da ih može osposobiti. Zatim, da ti mladi ljudi danas-sutra mogu naći egzistenciju, te da će biti zaposleni i primljeni na osnovu svojih sposobnosti i kompetencija, a ne na osnovu političke, rodbinske, prijateljske ili neke druge pripadnosti. Ova pandemija korona virusa u suštini je pokazala slabosti mnogih sistema u Bosni i Hercegovini, a posebno zdravstvenog sistema. Zaista je žalosno što se  o zdravstvenom sistemu tek počelo ozbiljno razgovarati sada kada smo došli u ovaj jedan problem, a njegov pokazatelj jeste upravo ova izuzetno visoka smrtnost u odnosu na broj oboljelih!

- Šta je po vama najveća boljka naše politike. Šta se mora mijenjati i koja je uloga vjerskih zajednica i pojedinaca?

Dr. Jahić:  Politiku promatram kao jednu poprilično pragmatičnu i mjerljivu djelatnost. Neuspjele politike i političari pokušavaju manipulirati i fokus skloniti od objektivizacije onog što se uradilo. Kao što se, recimo, u medicini uspjeh neke zdravstvene ustanove ili ljekara gleda na osnovu brojki, tako se može i u politici.

Cijeli intervju u printanom i digitalnom izdanju.

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija