PREPOROD: Infrastruktura Islamske zajednice (IZ) u Sloveniji, očigledno je, aktivno raste. Šta muslimanima u Sloveniji znači Muslimanski centar u Ljubljani? Jeste li se navikli na činjenicu da je izgrađen i u funkciji?

Muftija Porić: Muslimanski kulturni centar (MKC) Ljubljana je značio ogromnu prekretnicu u radu i djelovanju Mešihata Islamske zajednice u Republici Sloveniji. Završetkom izgradnje džamije u Ljubljani, Islamska zajednica u Republici Sloveniji postaje ”vidljiva” zajednica za razliku od prethodnog perioda kada smo se dva puta predstavili javnosti u toku Bajrama u sportskim salama i nekim drugim projektima. Prodisali smo okončanjem projekta MKC. Tokom cijelog mjeseca ramazana bilježili smo ogromnu posjetu džematlija na svim organiziranim aktivnostima, a s bajram-namazom imali smo priliku vidjeti sliku pravoga stanja kada se okupilo nekoliko hiljada muslimana koje je kompleks Muslimanskog kulturnog centra sa svim kapacitetima uspio jedva prihvatiti. Kada smo prije tri godine okončali izgradnju i otvorili vrata Muslimanskog kulturnog centra, nismo bili svjesni kakvi su zahtjevi pred nama u skladu s hadisom Božijeg Poslanika, a.s., da se vraćamo iz male u veliku bitku. Epidemija je mnoge stvari promijenila pa tako i sami početak rada i djelovanja MKC Ljubljana. Nakon pet obavljenih džuma-namaza proglašena je pandemija i bili smo primorani obustaviti sve aktivnosti i zatvoriti vrata ljubljanske džamije. Pauzu smo iskoristili za ”resetiranje” i pripremu programa za kvalitetno funkcioniranje centra. Džemat Ljubljana i Mešihat IZ bili su stavljeni pred potpuno novu realnost kada je bilo potrebno pokrenuti programsko funkcioniranje centra u tada, za sve nas, novim okolnostima. S obzirom na kadrovsku pothranjenost, prioritet je bila izgradnja. Prirodno je da su s novim objektom pred nama nove mogućosti o kojima ranije nismo imali priliku razmišljati. Stoga je bio veliki izazov pokrenuti aktivnosti na vjerskom, obrazovnom i kulturnom nivou u samom MKC Ljubljana. Još uvijek nismo uspjeli pokrenuti aktivnosti u centru u punom kapacitetu. Zasad vjerske aktivnosti najbolje funkcionišu. Trudimo se uspostaviti što bolje obrazovne i kulturne programe, koji su za nas podjednako važni kao i vjerski. Naš je cilj da organiziramo različite aktivnosti kako za muslimansku tako i za drugu zainteresiranu javnost. Ovih dana pokrećemo biblioteku Muslimanskog kulturnog centra koja će biti dostupna zainteresiranoj javnosti, a pogotovu studentima koji se bave proučavanjem islama i muslimana. Naš cilj je da uspostavimo specijalističku biblioteku iz područja islamistike i da to bude reprezentativna ustanova s provjerenim, referentnim i kvalitetnim izvorima i literaturom. Muslimanski kulturni centar mora biti središte koje će povezivati muslimane s drugima, gdje ćemo graditi međusobno razumijevanje, suživot, dijalog međusobnu empatiju. Slovenska javnost je budno pratila izgradnju džamije. Zato i očekuju programe koji će biti zanimljivi i u kojima mogu sudjelovati. U slovenskom društvu još uvijek postoji mnogo neznanja o muslimanima i islamu. Stoga nam je cilj nuditi programe koji će pomoći da razbijamo predrasude i pogrešna shvatanja kojih, nažalost, ima mnogo. Zbog prelaska u fazu ”vidljive” zajednice i džemata u Ljubljani, svjesni smo da se naše djelovanje mjeri i ocjenjuje. Zato nastojimo svoje aktivnosti organizirati na nivou koji smo postigli samom izgradnjom Muslimanskog kulturnog centra.

Iz privremenih mesdžida izrasli su islamski centri

PREPOROD: Džamije i mesdžidi koje su u brojnim evropskim zemljama izgradili muslimani porijeklom iz BiH bili su često percipirani kao projekti osoba koji su izbjegli tokom agresije. Često je i infrastruktura tih objekata bila na nivou privremenih mesdžida i prostorija za vjerske aktivnosti. Kako danas treba gledati na ove projekte, ali i ljude koji se nisu i vjerovatno neće vratiti u Bosnu i Hercegovinu?

Muftija Porić: Kada govorimo o Islamskoj zajednici u Republici Sloveniji, možemo kazati da se infrastrukturna ekspanzija dogodila nakon osamostaljenja Republike Slovenije ili, kao što rekoste, nakon dolaska velikog broja Bošnjaka u Sloveniju uslijed agresije na BiH. Vrhunac infrastrukturnog pitanja u Sloveniji svakako je izgradnja džamije u Ljubljani, ali tokom proteklih dvadesetak godina infrastruktura na području Mešihata IZ u Sloveniji znatno se uvećala i oplemenila. I u drugim državama Zapadne Evrope, kao i u Sjedinjenim Američkim Državama i Australiji, naša dijaspora je uložila mnogo sredstava i osigurala prostor za okupljanje Bošnjaka, ali i drugih muslimana iz različitih dijelova svijeta jer su naši mesdžidi otvoreni i za pripadnike drugih naroda. Prve generacije koje su napustile rodne krajeve i našle nafaku u različitim dijelovima svijeta su zaista učinile mnogo. Iz privremenih prostorija, tj., mesdžida, su izrasli odlični islamski centri u kojima se održavaju različite vjerske, kulturne i obrazovne aktivnosti. U većini tih džemata imamo već treću ili čak četvrtu generaciju muslimana koji ne razmišljaju o povratku u BiH. Prve generacije nas, nažalost, napuštaju, a dosta je i onih koji se u tim godinama požele vratiti u svoje zavičaje i tamo živjeti. Mnogo je pitanja koja se postavljaju kao npr. da li će te nove generacije imati interes za održavanjem postojeće infrastrukture koju su osigurali njihovi roditelji i djedovi i da li će imati interes njenog unapređenja? Da li će se moći identificirati s imamom i džematom? Da li će razumjeti hutbe i vazove na bosanskom jeziku ili će zahtijevati da se to izvodi na lokalnom jeziku koji govore? Da li će imami koji dolaze iz Bosne i Hercegovine, a čija integracija u društvo traje duže, moći naći zajednički jezik s tim ljudima? Mnogo je otvorenih pitanja kojima se trebamo početi baviti kao Islamska zajednica. Naše obrazovne institucije bi trebale pripremati kadar za rad izvan Bosne i Hercegovine koji je veoma složen i zahtjevan. Nažalost, ne postoji interes da djeca iz dijaspore upisuju medrese i da se nakon školovanja i studija vraćaju u svoje sredine i obavljaju imamski posao. Praksa je pokazala da je najbolji put da dijete završi osnovnu školu u nekoj od zapadnih država, upiše medresu i studij na fakultetu u Bosni i Hercegovini, i nakon okončanog studija vrati se u svoju sredinu i zaposli u Islamskoj zajednici. Takav kandidat je već integriran u društvu, razumije lokalni jezik i može davati najbolje plodove. Smatram da bi to bila dobra strategija i ispravna kadrovska politika Islamske zajednice. Bez kvalitetnih imama i muallima ni objekti koji su u vlasništvu Islamske zajednice neće imati smisla.

PREPOROD: U tom smislu, kao muftija vidite perspektivu, no čini se da će to biti prilično složena aktivnost. Kako se nosite s tim? Kakvi su planovi?

Muftija Porić: Slažem se, veoma je složeno to pitanje. Ovdje možemo govoriti o kratkoročnoj i dugoročnoj strategiji. Mi moramo razmišljati šta očekujemo od svoje zajednice i naših džemata u narednih deset, petnaest ili čak trideset godina. Stanje u svijetu se brzo mijenja. Ukoliko uporedimo stanje u Sloveniji ili nekoj drugoj zapadnoj zemlji i Bosni i Hercegovini, možemo uočiti ogromne razlike. Stoga je važno postići dogovor o zajedničkim ciljevima koje bismo usvojili u vidu strategije od koje ne bismo smjeli odstupati. Još jednom želim naglasiti pitanje obrazovanja imamskog kadra koji treba odgovoriti izazovima džemata izvan Bosne i Hercegovine. Da se razumijemo, ne radi se samo o bošnjačkom problemu. S istim izazovima na Zapadu se susreću i braća Turci, Albanci i drugi. Džemati izvan Bosne i Hercegovine imaju drugačiju ulogu. Oni predstavljaju oazu mira i jedan mali dio zavičaja za kojim mnogi čeznu. Izazovi s kojima se kao muslimani suočavamo su ogromni, ponekad i opasni. Odgojiti dijete i usmjeriti ga pravim putem, veliki je izazov u sredinama u kojima živimo. Islamska zajednica svojim članovima nudi pomoć i potporu u odgoju djece i upotpunjavanja vjerskih potreba. Islamska zajednica je organizacija u koju muslimani imaju povjerenje. To se najviše vidi u toku mjeseca ramazana kroz podržavanje različitih aktivnosti, a pogotovo kroz akciju zekata i sadekatul-fitra.

Iznenadno povećanje broja mektepskih polaznika

PREPOROD: Nakon izgradnje džamije u Ljubljani svjedočite povećanju broja džematlija kojima ste se nadali jer su živjeli i ranije u Sloveniji. Istovremeno, svakim danom dolazi do povećanja broja novih džematlija koji napuštaju Bosnu uslijed ekonomskih prilika. Da li su naše zajednice spremne na složeniju organizaciju vjerskih aktivnosti i edukativno-vjerskih programa kada se uzme u obzir struktura svih džematlija?

Muftija Porić: To je zanimljivo i aktualno pitanje. Džamija u Ljubljani je ljepotom i elegancijom privukla neke koji nikad ranije nisu dolazili na naše aktivnosti. Sretni smo zbog toga. Broj članova džemata Ljubljana se znatno povećao otvaranjem džamije. U posljednje vrijeme bilježimo uključivanje u Zajednicu mladih porodica koje su doselile iz Bosne i Hercegovine, većinom iz području Krajine, a također bilježimo i doseljavanja iz srednje Bosne i Podrinja. Nakon sređivanja egzistencijalnog pitanja, na red dolazi vjera, odnosno mekteb. Većina tih mladih ljudi upisuje djecu u mekteb. Samo u džematu Ljubljana imamo blizu devet stotina upisanih mektepskih polaznika koji tokom vikenda pohađaju mektepsku nastavu. U protekloj godini upisali smo dvije stotine novih polaznika samo u džematu Ljubljana. I u drugim džematima na području Mešihata IZ u Sloveniji je došlo do povećanja mektepskih polaznika. Ono što je zanimljivo jeste da uočavamo činjenicu da su ta djeca posjećivala mektebe u BiH i da već imaju zavidno predznanje. Hvala Dragome Bogu, Mešihat IZ u Sloveniji kao i imami i muallime u džematima spremni su za iznenadno povećanje broja mektepskih polaznika kao i povećanog broja džematlija na svim aktivnostima. Pogotovu se to moglo uočiti u toku mjeseca ramazana. Hvala Bogu da postoji organizirana zajednica i da imaju gdje doći. I oni su svjesni da mogu u Islamskoj zajednici i kod svojih imama zatražiti pomoć ukoliko im je potrebna. Na ovom pitanju ogleda se jedinstvo naše Islamske zajednice u BiH na čelu s reisul-ulemom.

PREPOROD: Koliko se institucionalno bavimo ovim pitanjem u okviru poimanja vjersko-prosvjetne strategije?

Muftija Porić: To pitanje je prepušteno lokalnim zajednicama. Mislim da se imami na terenu odlično snalaze i uspijevaju odgovoriti izazovima pred kojima se nađu. Smatram da bi bilo smisleno organizirati raspravu o ovom pitanju i razmisliti kako i na koji način pomoći džematima, imamima ali i tim ljudima koji su našli svoju nafaku u novoj sredini. Ne smijemo ih izgubiti zbog toga što su napustili Bosnu. Oni su i dalje naše džematlije. Možda je ovo pravi trenutak da naša zajednica, koja djeluje gotovo u svim državama Zapadne Evrope i šire, adekvatno odgovori na izazove i pripremi strategiju rada i djelovanja koja bi pomogla svima nama u izvršavanju misije.

Strategija djelovanja s mladima

PREPOROD: Kako danas uopće izgledaju džemati u Sloveniji u odnosu na period prije deceniju? Možete li već kazati na šta upućuju trendovi kada je u pitanju budućnost organizacije Islamske zajednice?

Muftija Porić: Ukoliko uzmemo u obzir da je Mešihat Islamske zajednice u Republici Sloveniji doživio infrastrukturni napredak, slobodno možemo govoriti i o napretku u organizacijskom smislu. Iz godine u godinu bilježimo povećanje broja članova IZ u svim džematima koji se finansiraju iz godišnje članarine i drugih dobrovoljnih priloga džematlija. Trenutno u Sloveniji imamo osamnaest džemata u osamnaest gradova. U svim džematima imamo riješeno infrastrukturno pitanje kao što su molitveni prostori i imamski stanovi, osim u dva džemata gdje još nismo riješili stambeno pitanje. Ali na putu smo, ako Bog da, i to pitanje da riješimo. Ukoliko uporedimo trenutno stanje s prethodnim periodom, onda je uočljiv napredak u svakom smislu. Nastojimo se prilagoditi potrebama naših džematlija. Polahko na scenu stupaju mlađe generacije poput Y generacije (Millenials) i Z generacije (Zoomers) koji traže drugačije pristupe i način rada. Kroz omladinske aktivnosti pokušavamo im pomoći da se lakše uključuju u rad i djelovanje džemata. Cilj je osigurati što bolje uvijete za rad i djelovanje omladinskog sektora na području cijele Zajednice, jer je to ustvari ulaganje u budućnost koja će zahtijevati različite promjene u našem radu i djelovanju, o čemu smo već govorili. Stoga je važno da se posvetimo i ozbiljno poradimo na strategiji djelovanja s mladima, jer njima treba pomoći da se razviju u odgovorne članove društva pa i Zajednice. Islamska zajednica u svakom gradu u kojem djeluje ima infrastrukturne kapacitete i ciljnu grupu mladih ali se bojim da nismo posebno vješti s pristupima, metodologijom i tehnikama u radu s mladima. Mladima je potrebno pružiti priliku da osobno i profesionalno rastu kroz zajednicu, da su im naši imami i muallime mentori u različitim manjim i većim projektima i da na taj način rastu uz zajednicu. Zajednice u Evropskoj uniji imaju dodatne mogućnosti korištenja sredstava i alata u sklopu različitih fondova. Nisam siguran da su naši ciljevi i interesi usmjereni u tom pravcu.

(...)

Cijeli intervju pročitajte u posljednjem broju Preporoda od 15. maja