Cijeli tekst u printanom izdanju

Prema postojećoj praksi u našoj zemlji šeriatsko vjenčanje se obavlja poslije općinskog vjenčanja, a time se s obzirom na pravni okvir BiH na najbolji način štite prava ugovornih strana i preveniraju eventualni problemi i nesporazumi koji se mogu pojaviti među njima, kako je kazao fetva-i emin Enes ef. Ljevaković.

Novo vjenčanje, a ni prethodni mehr nije isplaćen

Kako stvari sada stoje u većini slučajeva mehr će biti obaveza u okviru savjesti muža, a kroz tu vizuru se može razmatrati i koliko je uopšte važno šeriatsko vjenčanje mladim parovima, odnosno ispunjenje svih njegovih elemenata. Postoje osobe koje se po drugi put ulaze u brak i insistiraju na šeriatskom vjenčanju, a nisu izmirili obavezu mehra ni prema prethodnoj supruzi.

Pitanje mehra

Jedan od važnih elemenata vjenčanja prema islamskom pravu jeste upravo i pitanje mehra, stoga osoba koja se odluči na šeriatsko vjenčanje barem po savjesti bi trebala ispuniti obavezu mehra koji mladoženja mora predati budućoj supruzi prije braka ili u braku, osim ako mu supruga pokloni, odnosno oslobodi ga tog duga prema njoj. U nekim slučajevima muževi mehr uručuju ženi kada dođe do razvoda braka, jer je to dug koji se mora isplatiti. Međutim, s obzirom da ne postoji mogućnost izricanja sankcije ako bi došlo do kršenja bračnih obaveza pa tako i izbjegavanja isplate mehra, postavlja se pitanje da li ima ikakvu težinu institucija mehra, kako se promovira u Islamskoj zajednici, te koliko se ona ozbiljno uzima u obzir: od toga da li i na koji način se isplaćuje do same njegove vrijednosne procjene prilikom sklapanja braka? Tu su i ostala pitanja, koja se tiču prakse razvoda 'po Šeriatu', mogućnosti obesmišljavanja institucije braka po islamu, te savjetovanju u slučaju razvoda o čemu će se kasnije pisati. 

Potražite Preporod i na android aplikaciji. Instalirajte odmah i uživajte u sadržaju.

Šta znači mehr budućim supružnicima 

Vrijedno istraživanje o ispravnoj percepciji mehra te samom šeriatskom braku uradio je, u okviru svoje magistarske teze na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, mr. Malik Šljivo, pomoćnik glavnog imama Medžlisa Sarajevo. U ovom istraživanju, sprovedenog na području nekoliko medžlisa, analizom matičnih knjiga vjenčanih 2014. godine obrađeno je 1.068 sklopljenih brakova i najveći broj je onih mladenaca koji su se izjasnili da im mehr bude u zlatu, a najčešće je visina mehra bila 500 grama zlata. “Osim zlata i novca, kod značajnog broja supružnika dogovoreni mehr je odlazak na hadž, a u nekim sredinama čak preovladava. S obzirom da mehri-muedžel treba biti tačno definisan i količinski određen, kada je predmet mehra odlazak na hadž trebalo bi ga konkretizirati, jer se vrlo rijetko navodi da li je odlazak autobusom ili avionom, da li je samo uplata ili i dodatni troškovi, da li je odlazak u aranžmanu Rijaseta Islamske zajednice, te pitanje mahrema ko će biti i ko njega plaća“, pojasnio je Šljivo.

Ono što vodi produbljivanju paradoksa jeste da postoje osobe koje po drugi ili treći put ulaze u brak i insistiraju na šeriatskom vjenčanju, a nisu izmirili obavezu mehra ni prema prethodnoj supruzi. 

Prema istraživanju mladenci koji su anketirani uglavnom su sami odlučivali o visini mehra, samo njih 7 tražilo je savjet i postupilo po nečijim preporukama. Na osnovu ankete među 122 ispitanika saznajemo kako ispitanici razumijevaju mehr. “Odgovori ispitanika na pitanje šta im znači ugovoreni mehr, daje nam potpunu sliku razumijevanja i shvaćanja institucije mehra kod mladih bračnih parova. Ugovoreni mehr je za 26 osoba sigurnost u braku, određena satisfakcija za 6 osoba, znak određene pažnje je za 39, dok je za 48 osoba samo forma koja se zadovoljava prilikom sklapanja šeriatskog braka. Za preostala 3 ispitanika ne znači ništa, a jedna osoba navela je da je to vjerska obaveza. 

S obzirom na ovaj problem Uprava za vjerske poslove je odlučila posebnu pažnju posvetiti edukaciji mladih u vezi s mehrom i općenito brakom. “Pored imama koji u hutbama, vazovima i radu sa džematlijama ističu značaj i važnost šeriatskog braka, od formiranja Odjela za brak i porodicu Rijaseta IZ u BiH, od 2015. godine, preko mreže koordinatorica za brak i porodicu na nivou muftijstava i medžlisa, organiziranjem predavanja za žene, tribina, seminara, savjetovanja radimo na afirmaciji i promociji braka i porodice, bračnih i porodičnih vrijednosti i posebno na promociji šeriatskog braka. S obzirom na situaciju u kojoj se nalaze mladi i njihov odnos prema braku danas, u saradnji sa Odjelom za mektebsku nastavu i mlade, u radu s mladima fokusirali smo se na teme pripreme mladih za brak i izbor bračnog druga“, kazala je Malkić.