digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif
Aktuelno

Islamska zajednica podržava donošenje Zakona o transplantaciji organa

Autor: Senad Ćeman Juni 10, 2017 0
Islamska zajednica podržava donošenje Zakona o transplantaciji organa

Direktorica je iznijele podatke prema kojima je u 2015. godini iz Fonda Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje uplaćeno 33 miliona KM na ime troškova liječenja dijaliziranih osoba, da je bilo ukupno 1300 pacijenata, te da liječenje jednog pacijenta na godišnjem nivou košta 24.000 KM. Jedna transplantacija košta 30.000 KM, uvećano za 8.000 KM post-operativnog tretmana, te bi se u narednoj godini putem transplantacije postigla ušteda od 15.000 KM.

 

U Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine 8. 5. 2017. godine održana je centralna javna rasprava o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o transplataciji organa i tkiva u svrhu liječenja.

Poziv na javnu raspravu uputio je federalni ministar zdravstva dr. Vjekoslav Mandić. Učešće u javnoj raspravi uzela je i IZ u BiH, čiji stav je iznio muftija sarajevski dr. Enes ef. Ljevaković.

Uvažiti specifičnost muslimanske tradicije opremanja umrlih

Muftija je podržao inicijativu donošenja Zakona, ukazao na važnost materije koja se njime definira, obzirom da smo „svi potencijalni primatelji organa u svrhu liječenja“. Iznio je slijedeće primjedbe IZ:

- evidentno je da Zakon daje prevelike i preširoke ovlasti ministru u određivanju medicinskih kriterija, načina, postupaka u članovima 23, 28, 29, 31, 40, 41 i 49;

- U čl. 34, stav 3 stoji: „Prilikom uzimanja organa i tkiva sa umrlog lica potrebno je postupati sa dužnim poštovanjem... te poduzeti sve mjere kako bi izgled umrlog lica ostao nepromijenjen“. U čl. 29. stoji: „... ukoliko se sa tijela umrlog lica uzimaju tkiva koja nisu vitalna kao što su: koža, kosti, krvni sudovi, rožnjača...“

Mišljenja smo da eksplantiranje kože i kostiju mijenja vanjski izgled umrle osobe i narušava postupanje sa dužnim poštovanjem, i nije sukladno s učenjem islama prema kojem nije dopušteno mijenjati vanjski izgled leša. Ova odredba ne uvažava specifičnost muslimanske tradicije opremanja i ukopa umrlih osoba.

Kada je riječ o prijedlozima i izmjenama u postojećem zakonu, najvažnija je izmjena u čl. 30. a odnosi se na tzv. pretpostavljeni pristanak. Budući da se i u Direktivi Evropskog parlamenta i Vijeća od 7. jula 2010. godine o standardima kvalitete i sigurnosti ljudskih organa namijenjenih za transplataciju utvrđuje obaveza država na poštivanje načela dobrovoljnosti (član 13, stav 2), smatramo da se ovo načelo dosljednije i potpunije primjenjuje u tzv. informiranoj (eksplicitnoj) saglasnosti i pristanku na darivanje organa nakon smrti.

Međutim, uvažavajući pozitivnu intenciju predloženih izmjena, mišljenja smo da se može prihvatiti princip pretpostavljene saglasnosti, uz postojanje pritajenog pritiska na darovatelja u smislu obavezivanja na pismenu izjavu o nedarivanju.

Smatramo da odredbe „obavijestiti porodicu“ i „dužno poštovanje“ podrazumijevaju upoznavanje porodice umrlog o tome koji organi i tkiva se namjeravaju eksplantirati, te dobivanje njihove saglasnosti o tome. Saglasnost porodice je ključna. Bez te saglasnosti mogu nastati problemi u vezi opremanja (gasuljenja), dženaze i ukopa osobe čiji su organi i tkiva uzeti bez saglasnosti, naglasio je muftija Ljevaković.

Uvesti obavezu ustanovljenja moždane smrti

Direktorica Centra za transplantacijsku medicinu prim. dr. Lada Sarajlić prisutne je upoznala s aktivnostima i rezultatima Centra i pozvala na usvajanje Zakona, jer se njime poboljšava kvalitet sve većeg broja dijaliziranih bolesnika a transplantirane osobe vraćaju u društvenu zajednicu. Naglasila je da je Zakonom iz 2009. godine predviđen informirani pristanak, a da se u novom prijedlogu zakona predviđa prelazak iz informirane u pretpostavljenu saglasnost. Svi mi smo potencijalni darovatelji ili primatelji organa, a statistički gledano mnogo veće šanse su da se bude primatelj. Ukazala je na praksu evropskih zemalja u reguliranju zakona o transplantaciji organa. Upoznala je prisutne da registar transplantacije još nije uspostavljen, obzirom da Centar postoji od 2014. godine. „Ono što u Zakonu ne piše, definirano je kroz dvanaest drugih pravilnika“, naglasila je dr. Sarajlić. Tokom diskusije direktorica je iznijele podatke prema kojima je u 2015. godini iz Fonda Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje uplaćeno 33 miliona KM na ime troškova liječenja dijaliziranih osoba, da je bilo ukupno 1300 pacijenata, te da liječenje jednog pacijenta na godišnjem nivou košta 24.000 KM. Jedna transplantacija košta 30.000 KM, uvećano za 8.000 KM postoperativnog tretmana, te bi se u narednoj godini putem transplantacije postigla ušteda od 15.000 KM. U diskusiji je spomenut slučaj pacijentice Nermine koja se punih 33 godine liječi putem dijalize.

Predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Federacije Bosne i Hercegovine, Tomislav Žuljević kazao je da je Zakon dobar i afirmativan, te upozorio da su pacijenti na ivici strpljenja i spremni na organiziranje protesta ispred Parlamenta. Zamolio je da se Zakon usvoji, jer se njime nikoga ne prisiljava na činjenje bilo čega što ne želi.

Izdvojili bismo prijedlog diskutanata da se uvede obaveza ustanovljenja moždane smrti u bolnicama, sankcioniraju direktori bolnica koji to ne budu radili i stimuliraju oni koji budu tako postupali. Najvljena je velika kampanja za juni mjesec širom BiH u cilju jačanja svijesti i povećanja broja transplantacija. Naglašena je potreba dodatnog educiranja građana i novinara u oblasti transplantacije.

Muftija Ljevaković je naglasio kako je uz saglasnost porodice ključni faktor za uspjeh kampanje povjerenje u ljekare i ljekarsku etiku.

Oznake
« Humanitarne i socijalne aktivnosti Islamske zajednice Ramazan nekad i sad: Čega se sjećamo i šta očekujemo »

Povezani članci (po oznakama)

nazad na vrh

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine