Ruski predsjednik Vladimir Putin bio je u zvaničnoj posjeti Beogradu 17. januara 2019. godine. Tokom protokola sastao se sa visokim dužnosnicima Republike Srbije i Republike Srpske. Potom su predsjednici Rusije i Srbije potpisali niz bilateralnih sporazuma iz sfere trgovine, ekonomije i digitalizacije. Ruski predsjednik Vladimir Putin je tokom svoje posjete odlikovao srbijanskog predsjednika Vučića sa Ordеnom Alеksandra Nеvskog, odlikovanje koje su u prošlosti dobili knez Miloš i Nikola Pašić.[1] Potom je ruski predsjednik posjetio crkvu Svetog Save, mjesto gdje su Osmanlije navodno spalili kosti Svetog Save 1549. godine i zatim je u crkvi kompletirao mozaik koji je bio restauriran tako što je dodao tri posljedna komadića mozaika.
Svesrpski i ruski sastanak
Tokom sastanka Vučić se zahvalio ruskom predsjedniku na ruskom vetu na Rezoluciju o Srebrenici u Vijeću sigurnosti UN: “Srpski narod nikada neće zaboraviti da je Rusija 2015. godine po naredbi Putina stavila veto na rezoluciju Savjeta bezbjednosti UN po kojoj su Srbi trebali da budu proglašeni za genocidni narod. Putin je tada zaštitio istinu i pravdu i zato imamo veliku odgovornost za sve što ćemo raditi u budućnosti”.[2]
Predstavnici manjeg BH entiteta, također, su prisustvovali zvaničnim sastancima Vučića i Putina kao sastavni dio srbijanske delegacije. Član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda Milorad Dodik i predsjednica RS Željka Cvijanović imali su zasebni sastanak sa ruskim predsjednikom. Prema zvaničnim informacijama, razgovarali su o priključivanju Bosne i Hercegovine NATO-savezu; formiranju vlasti u Bosni i Hercegovini, te o izgradnji plinovoda Turski tok (Turkstream). Po pitanju priključivanju NATO-savezu, Dodik je kazao: “Bošnjaci su rekli da će prihvatiti bilo šta ako mi usvojimo politiku da se priključimo NATO-u, ali mi, srpski dio, to ne prihvatamo. Drugim riječima, trebat će nam vremena da iskoristimo naše izborne rezultate.”[3]
Po pitanju izbornih rezultata, Dodik je obavijestio ruskog predsjednika: “Uspostava svih tijela moći je završena u RS, i oni funkcionišu normalno. Ali situacija u Bosni i Hercegovini kao cjelini je i dalje na nivou tehničkog mandata. Neki ljudi nisu zadovoljni rezultatima pa je zato razlog što ovaj proces uzima vremena.”[4]
Na zajedničkom ručku pored gore spomenutih, prisustvovali su i Andrija Mandić i Milan Knežević, lideri Demokratskog fronta (DF) iz Crne Gore koji su poznati po svojim proruskim stavovima i djelovanju u suprotstavljanju i protestima protiv priključivanja NATO savezu . Njima se sudi za terorizam i nasilnu promjenu vlasti u Crnoj Gori 2016. godine.[5]
Medijsko izvještavanje i komentari
Uoči Putinove posjete Beogradu ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov dao je izjavu za medije u kojoj je rekao da se Rusija ne može složiti sa pristupanjem BiH NATO-u, te da: “Pravila koja se promoviraju na Balkanu su dovoljno opasna i odražavaju maniju da se gurnu sve balkanske države što je prije moguće”.[6]
Ruska zvanična novinska agencija na engleskom jeziku Russia today objavila je vijest pod naslovom “NATO, church & brotherhood of arms: Vladimir Putin visits Belgrade” (NATO, crkva i bratstvo oružja: Vladimir Putin posjetio Beograd) autora Nebojše Malića, sarajevskog Srbina s adresom u SAD poznatom po negiranju Genocida u Srebrenici.[7] U ovom izvještaju se navodi da je ova: “jednodnevna posjeta posljednjem bastionu protiv NATO ambicija na Balkanu možda bila kratka po pitanju sadržaja, ali puna simbolizma.” Članak na nekoliko mjesta indirektno kritikuje Vučića navodeći da je pokušao da prizna Kosovo; da je manje popularan od Putina, te da mediji pod Vučićevom kontrolom ne koriste ćirilicu.
Analitičar Dimitar Bechev objavio je članak pod naslovom “The Belgrade visit was Putin’s gift to Vučić” (Posjeta Beogradu je bila Putinov poklon Vučiću) u kojem navodi da je ruski utjecaj na Balkanu limitiran i da pored energije, Rusija nema drugog utjecaja na Balkanu, te navodi da je najbolje sredstvo djelovanje Kremlja njegov utjecaj na balkanske podanike kako bi uspostavio ravnotežu sa Zapadom. [8]
Profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Nikola Samardžić u izjavi za N1 je naveo: “Putin je doživeo tri ozbiljna poraza u prethodnih nekoliko dana - glasanje u makedonskom parlamentu, glasanje u grčkom parlamentu i glasanje u britanskom parlamentu - to su tri odluke koje odbacuju Putinovu ideju podele i razaranja Evropske unije i NATO pakta i zaoštravanje etničkih odnosa”[9]
Ruski analitičar Nikita Bondarjev je u svom članku “Putinova poseta Beogradu ili – nije baš sve tako jednostavno” navodi da ova posjeta upravo predstavlja početak Vučićeve predizborne kampanje za vanredne parlamentarne izbore koje je on sam najavljivao u prethodnim sedmicama.[10]
Drugi ruski analitičar Maxim Samorukov navodi da se Vučić nalazi u nezgodnoj poziciji, jer srbijansko rukovodstvo „ne zna kako da se riješi“ ruskog utjecaja, koje Beogradu ne daje mnogo „manevarskog prostora“ u pogledu pregovora sa Kosovom. Samorukov također navodi: „Moskva nema razloga da podrži ultimativno rješenje konfikta na Kosovu, jer ne bi ništa dobila iz ovog poteza, ali bi mogla izgubiti svoj utjecaj u ovom regionu.“[11]
Implikacije na Bosnu i Hercegovinu
Posjeta ruskog predsjednika može se posmatrati, kako navodi Jasmin Mujanović, kao “regionalni anti-NATO” samit. Iako je o Bosni i Hercegovini, barem zvanično, bilo veoma malo govora, samo prisustvo člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda Milorada Dodika, kao de facto, člana srbijanske delegacije, kao i njegov zasebni sastanak sa ruskim predsjednikom nagovještavaju nastavak srpske antidržavne i anti-NATO politike. Indikativno je da je 2014. godine održano najmanje 5 zvaničnih sastanaka između Dodika i Putina. S tim u vezi može se očekivati agresivnije političko djelovanje RS i Srbije u sprječavanju priključivanja Bosne i Hercegovine NATO-savezu.
Međutim za dublju i jasniju sliku ruske politike prema Balkanu i Bosni i Hercegovini potrebno je analizirati ruske političke analitičke izvještaje, te pomno pratiti dešavanja na političkoj sceni. Jedan takav izvještaj je “Moguća međunarodna “paketna rješenje” za balkanska pitanja” koju je objavio Ruski savjet za međunarodne odnose dan nakon Putinove posjete Beogradu.[12] S druge strane važno je, također, sagledati i rusku ulogu u Hrvatskoj, te njene implikacije na Bosnu i Hercegovinu.[13]
[1] ZVANIČNA POSЕTA PRЕDSЕDNIKA RUSKЕ FЕDЕRACIJЕ, Zvanična webstranica Predsednika Republike Srbije, 17.1.2019, https://www.predsednik.rs/lat/pres-centar/vesti/zvanicna-poseta-predsednika-ruske-federacije
[2] “Vučić: Nikada nećemo zaboraviti ruski veto u Savjetu bezbjednosti”, N1, 17.1.2019,
http://ba.n1info.com/Regija/a310153/Vucic-o-ruskom-vetu.html
[3] “Bosniaks say they will agree to anything if we adopt a policy of joining NATO, but we, the Serbian part, do not accept this. In other words, it will take us time to make use of our election results.” Vidjeti:”Meeting with Chairman of Bosnia and Herzegovina Presidency Milorad Dodik”, 17.1.2019, President of Russia, http://en.kremlin.ru/events/president/news/59694
[4] “The establishment of all bodies of power has been completed in Republika Srpska, and they are operating normally. But the situation in Bosnia and Herzegovina as a whole remains at the level of a technical mandate. Some people there are not satisfied with their results, which is why the process is taking time.” Vidjeti: ”Meeting with Chairman of Bosnia and Herzegovina Presidency Milorad Dodik”, 17.1.2019, President of Russia, http://en.kremlin.ru/events/president/news/59694
[5] Cristina Maza, “Russia’s Vladimir Putin Travels To The Balkans To Push Against Nato Membership, Slams U.S. Interference”, Newsweek, 16.1.2019,
https://www.newsweek.com/russia-vladimir-putin-travels-balkans-push-against-nato-membership-slams-us-1294734
[6] Lavrov: Rusija se ne može složiti s pristupanjem BiH NATO-u, Al Jazeera, 16.01.2019, http://balkans.aljazeera.net/vijesti/lavrov-rusija-se-ne-moze-sloziti-s-pristupanjem-bih-nato-u
[7] NATO, church & brotherhood of arms: Vladimir Putin visits Belgrade, Russia Today, 18.01.2019
https://www.rt.com/news/449079-putin-serbia-church-nato/
[8] Dimitar Bechev, “The Belgrade visit was Putin’s best gift to Vučić”, 18 Jan 2019, Al Jazeera https://www.aljazeera.com/indepth/opinion/belgrade-visit-putin-gift-vucic-190117201848733.html
[9] Žaklina Tatalović, “Gosti N1: Putinova poseta ima pre svega unutrašnjopolitički značaj”, N1, 17.1.2019., http://rs.n1info.com/Vesti/a452770/Gosti-N1-Putinova-poseta-ima-pre-svega-unutrasnjopoliticki-znacaj.html
[10] Nikita Bondarjev, “Putinova poseta Beogradu ili – nije baš sve tako jednostavno”,Koreni.rs, http://www.koreni.rs/putinova-poseta-beogradu-ili-nije-bas-sve-tako-jednostavno/
[11] Maxim Samorukov „Escaping the Kremlin’s Embrace: Why Serbia Has Tired of Russian Support“, The Moscow Times, 22.1.2019, https://themoscowtimes.com/articles/escaping-the-kremlins-embrace-why-serbia-has-tired-of-russian-support-64242
[12] Russian International Affairs Council, “Possible International “Package Solution” Formats on the Balkans Issue”, 18.1.2019,
http://russiancouncil.ru/en/analytics-and-comments/analytics/possible-international-package-solution-formats-on-the-balkans-issue/
[13] Theodore Karasik , „If Croatia joins the Eurozone, it would give Russia its greatest weapon in Europe“, Euronews, 22.1.2019, https://www.euronews.com/2019/01/22/if-croatia-joins-the-eurozone-it-would-give-russia-its-greatest-weapon-in-europe-view
