digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif

Društvene mreže: Woodstock današnje generacije

Autor: Elvedin Subašić Februar 09, 2018 0

Preko Facebooka i drugih društvenih mreža pojedinci postaju ono što u suštini nisu i prestaju biti ono što zaista jesu. Postaju svoji avatari, idealizirana bića čije “savršenstvo“ se ruši samo jednim činom – pojavom u stvarnosti.

Savremeni čovjek njeguje poseban odnos prema nauci i umjetnosti. Naukom želi sačuvati tijelo, umjetnošću oplemeniti dušu. Često njegov cilj umjetnosti jeste osjećaj ljepote, iako sam, u mnoštvu teorija o estetici i ljepoti, počinje da gubi iskonsko zadovoljstvo u ljepoti. Lijepo nije razumjeti nečiji ukus, umjetničko djelo; lijepo nije ni napraviti lijepo umjetničko djelo, već osjetiti ljepotu. Bez ikakvog znanja, teoretisanja o lijepom, reći nešto da je lijepo. Čak stvarna ljepota je jednostavno onaj osjećaj koji nećemo uopšte nazvati lijepim, jer imenovanja donose niz drugih asocijacija koje smo vremenom spoznali. To je često lični osjećaj koji ne možemo prenijeti drugima, možda imenovati, ali objasniti teško.

Svaka generacija definiše u svom vremenu ljepotu. Nekima se činila lijepom punk (a)kultura, hipi kultura i ideja “djece cvijeća“, a nekima je sadašnja internet revolucija koja, nerijetko, izgrađuje i nadograđuje sve osim istine. Učinili smo sve da komuniciramo, a naša komunikacija završila je na početku depersonalizacije i nepovezivanja. Čini nam se lijepim ono što slavimo, a lijepo je, zapravo, ono što smo zaboravili. Naravno, ne svi, ali mi smo generacija tehnike, tehnologije, društvenih mreža u kojima gubimo istinsku osobinu društvenosti. Dok su “djeca cvijeća“ šezdesetih godina uz zvukove The Doorsa i Led Zepellina u oblacima dima kreirali sebi paralelnu stvarnost daleko od očiju javnosti po šumama i napuštenim zgradama, današnja djeca u oblacima virtuelnog svijeta kreiraju paralelnu stvarnost daleko od očiju roditelja, iako sjede pred njima u dnevnom boravku. Dok su djeca cvijeća, kroz svoju terminologiju i samoidentifikaciju slavili ljepotu prirode, današnje generacije svojim nickovima i photoshopiranim identitetima slave ljepotu vještačkoga.

00Cijeli tekst

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine