digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif
Društvo

Javnost sve manje zna šta se dogodilo ‘92.-’95.

Autor: Ajša Hafizović- Hadžimešić Februar 10, 2018 0
Javnost sve manje zna šta se dogodilo ‘92.-’95.

Tu je sadržana građa za historiju. i, prije ili kasnije, ljudi će morati da se suoče s tim. Nažalost mi sada imamo i političke i intelektualne i medijske elite koji su u dubokom procesu poricanja zločina. Ali to ne traje vječno, to je prolazno.

Kako medijski izvještaji mogu biti trajno dobro pokazuje materijal koji je Agencija Sense skupljala tokom iscrpnog dugogodišnjeg praćenja procesa na Haškom tribunalu. Njen urednik Mirko Klarin danas ovaj materijal ustupa javnosti na prostorima bivše Jugoslavije i šire za korištenje u svrhu prevencije od ponavljanja ’92.-’95.. Imali smo priliku gledati dio iz Interaktivnog narativa Zatiranje historije i sjećanja, projekta koji Klarin vodi, a koji je predstavio tokom posjete Ahmićima 27. januara sa mirovnjacima i antifašistima iz Hrvatske i Srbije.

„Haški tribunal je ostavio ogromnu građu koja je vrlo malo poznata javnosti bivše Jugoslavije, a to je apsolutno dragocjeno kako bi se znalo šta se dogodilo i zašto se dogodilo, a da se ne bi ponovilo. Sad upravo pokušavamo da iz te ogromne građe izvadimo i učinimo trajno javno dostupnim najvažnije utvrđene čijenice na haškim suđenjima kako bi se javnost sa njima upoznala. Danas, nažalost, javnost o tome sve manje zna. Čak mislim da je prije 10 godina vladalo veće interesovanje i za ono što se dogodilo, recimo u Ahmićima i u Srebrenici. Ranije je to više ljudi znalo, a danas manje-više smatraju da je to tek prevaziđena stvar, da treba da se okrenemo budućnosti i da ne gledamo na prošlost. Međutim, to je strašno opasno, jer mi smo tako pokušali da ne gledamo na prošlost, na ono što se dogodilo u II svjetskom ratu. Riješili smo da to zakopamo ispod zemlje ili gurnemo ispod tepiha i onda nam se to osvetilo krajem 80-ih godina. Bilo je lahko manipulisati sa tim šta je ko kome učinio za vrijeme II svjetskog rata, jer nisu postojale nikakve sudski utvrđene činjenice o tome šta se tada zaista dogodilo i kako su manipulišući tim događajima neodgovorni lideri, neodgovorni intelektualci i neodgovorni mediji, odveli narode u nove ratove. Zbog toga je važno da se apsolutno suočimo sa onom što se dogodilo, da znamo činjenice koje su utvrđene. Ono što je važno nije osuda pojedinca koji je za to kriv, važno je da tačno znamo šta se dogodilo kako se to ne bi ponavljalo“, kazao je u izjavi za Preporod vlasnik i urednik Agencije Sense Mirko Klarin sa kojim smo razgovarali nakon projekcije dijela iz Interkulturnog narativa Zatiranje historije i sjećanja koji čini pristupačnim i trajno dostupnim dio naslijeđa ICTY o teškim zločinima nad kulturnim, historijskim i vjerskim naslijeđem, a koji je prikazan tokom posjete grupe mirovnjaka i antifašista iz Hrvatske i Srbije Ahmićima 27. januara, tokom koje je odata počast bošnjačkim žrtvama stradalim 16. aprila 1993. godine.

00Cijeli tekst

« Društvene mreže: Woodstock današnje generacije Mišljenje džematlija o izbjeglicama iz muslimanskih zemalja »
nazad na vrh

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine