50godina.jpg
digitalbanner-naslovna7.jpg

Muslimani su najbrže rastuća vjerska skupina na svijetu, koja po nekim istraživanjima (Pew Research Center, 2017) raste „dvostruko brže“od ostatka svijeta, zapravo od sljedeće najbrže rastuće religije. Najavljuje se kako će do 2060. godine broj muslimana rasti od 24 do 30 posto

Apostazija i blasfemija su dvije teme koje su u Zapadnim medijima itekako prisutne prilikom svakog spominanja šerijata i međunarodnih ljudskih prava. Apostazija se definiše kao otpadništvo ili izopćenje iz određene vjere, dok je blasfemija uvredljivo izražavanje o nekoj svetinji, odnosno bogohuljenje. 

Uznemiravajuća slika trenutnog stanja muslimanskog svijeta je odraz njegovoga unutarnjeg haosa, nereda i siromaštva. Tu mora započeti borba.

Korištenje pojma ”muslimanski svijet” prilikom obraćanja 1.8 milijardi muslimana, koji žive u više od 100 različitih zemalja od kojih su neke zvanično islamske države, druge sekularne a treće nemuslimanske, bilo bi identično da jedan lider muslimanske države u svom službenom obraćanju, Evropsku uniju ili SAD nazove ”Kršćanskim svijetom’’, što bi verovatno izazvalo neviđeni diplomatski skandal. Varljivo je gledati na muslimane kao na jednu ujedinjenu, monolitnu kategoriju bez ikakvih internih podjela, sa jednim zvaničnim glasnogovornikom. 

Na diplomatskom planu OIC je pokrenula inicijative s ciljem konsolidacije veza između zemalja Centralne Azije i muslimanskog svijeta i aktivnije saradnje između različitih regiona, kooperacije s Ujedinjenim narodima, Arapskom ligom, Afričkom unijom i ASEAN-om. Rusija je dobila posmatrački status u Organizaciji, a SAD, Kina, Francuska, Australija, Brazil, Južna Afrika, Šri Lanka, Švicarska, Švedska, Italija i niz drugih zemalja imaju svoje specijalne izaslanike pri OIC-u. Važno je spomenuti da su Crna Gora i Srbija aplicirale za posmatrački status.  Bosna i Hercegovina ima status posmatrača od 1994. godine.

Organizacija islamske saradnje (eng. Organisation of Islamic Cooperation - OIC), nekada poznata pod imenom Organizacija islamske konferencije, najveća je međuvladina organizacija nakon Ujedinjenih naroda. Osnovana je 1969. godine, nakon gnusnog pokušaja jednog izraelskog ekstremiste da zapali džamiju Aksa u Jerusalemu, s ciljem zaštite i promocije interesa muslimanskog Ummeta. Organizacija se smatra jedinim zvaničnim predstavnikom svih muslimana u svijetu i predstavlja izraz zajedničke volje za jačanjem solidarnosti i saradnje među muslimanskim zemljama i narodima. Osnivanjem organizacije muslimanski lideri su prepoznali potrebu da zajednički djeluju, udruže svoje snage i govore jednim glasom kako bi sačuvali zajedničke interese i osigurali napredak svojih naroda i svih muslimana svijeta. OIC okuplja 57 zemalja članica i 5 posmatrača, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Tokom svog postojanja, organizacija je prošla kroz nekoliko faza djelovanja da bi konačno izrasla u modernu organizaciju, respektabilnog partnera i međunarodnog aktera koji je danas aktivno uključen u sva važnija dešavanja i procese u svijetu. OIC simbolizuje realizaciju težnji muslimanskog svijeta i konkretizaciju njegovih nastojanja za jedinstvom i napretkom zasnovanim na osjećaju solidarnosti i pripadnosti islamu.

Tijela i organi OIC-a

Organi Organizacije islamske saradnje su Islamski samit, Vijeće ministara vanjskih poslova, stalne komisije, Izvršni odbor Organizacije na ministarskom nivou, Generalni sekretarijat, pomoćne, pridružene i specijalizirane institucije, Nezavisna stalna komisija za ljudska prava i Vijeće stalnih predstavnika zemalja članica.

Najvažniji organi OIC-a su Islamski samit i Vijeće ministara vanjskih poslova koji usvajaju rezolucije i donose odluke o svim važnim pitanjima za organizaciju. Islamskom samitu, kao vrhovnom autoritetu OIC-a, prisustvuju kraljevi i predsjednici zemalja i vlada članica svake tri godine. Posljednji je održan u Istanbulu 2016. godine. Za razliku od samita, Vijeće ministara vanjskih poslova sastaje se svake godine u jednoj od zemalja članica. Posljednji sastanak je održan u Taškentu, Uzbekistan, 2016. godine, a ove godine biće održan u Abidžanu, glavnom gradu Obale Slonovače.

Izvršni odbor Organizacije na ministarskom nivou sastoji se od predstavnika predsjedavajućih aktualnog, prethodnog i budućeg Islamskog samita i Vijeća ministara vanjskih poslova, zemlje domaćina Generalnog sekretarijata i Generalnog sekretara.

Cijeli tekst u štampanom izdanju “Preporoda”

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine