50godina.jpg
digitalbanner-naslovna7.jpg

Lica s novčanica

Autor: E. Subašić Juli 31, 2020 0

(Dio iz teksta “Lica s novčanica“ objevljenom u printanom izdanju)

 

100 maraka – Nikola Šop i Petar Kočić 

Nikola Šop rođen je 1904. godine u Jajcu, a umro u Zagrebu 1892. godine. Iako kritičari prepoznaju različite faze u njegovom pjesništvu Šop se ističe spram svojih savremenika, ali i kasnijih pjesnika, kao autor pjesama posvećenih Isau/Isusu. Rječnikom enciklopedije, u ovom slučaju Hrvatske enciklopedije jer bosanske nemamo, “stavljajući u središte lirskog interesa statične, kontemplativne slike, pastoralni repertoar motiva, asketski senzibilitet, duhovni ideal siromaštva i božansku antropologiju Isusa u dnevnim situacijama, u najboljoj zbirci toga razdoblja Isus i moja sjena (1934) Šop afirmira 'čedni katolicizam', jednostavna izraza, bez ukrasa i retoričkih bravura.“ Njegova poezija, za razliku od drugih religijskih poetskih ekspresija, Isusa spušta među ljude, očovječuje ga i smatra ga bliskim prijateljem i sagovornikom kojeg ne persira. Pored svih detalja i predmeta, kojima će u drugim pjesmama udahnjivati dušu i graditi jedno transcedentalno pjesništvo, Nikola Šop Isusu opisuje Bosnu, svoju zemlju i povijesne epizode njene sudbine. 

Pokazat ćemo ti i stado magle bijele,
koje se provlači kroz živicu svježu.
O Isuse, to naše ovce izgorjele,
mrtve dolaze i u tor liježu.

 

(…)

O ako me upitaš, dok naše staro kljuse
bude plašila kraj puta šaš,
– Koja je ovo zemlja? Kazat ću: O Isuse,
pa to je Bosna, ti to znaš.

 

Jazavac pred sudom je jedna od najpoznatijih satira s ovih područja koju je Petar Kočić napisao 1903. godine u Beču za vrijeme studija, a objavio 1904. godine. Radnja počinje kada David Štrbac, srpski seljak u Bosni, dolazi u sud noseći u vreći jazavca s namjerom da ga tuži za pojedeni kukuruz. Kočić britkim rečenicama kroz Davida opisuje sudbinu bosanskog seljaka kojeg izrabljuje vlast, a u političkom kontekstu ovom satirom podstiče borbu protiv Austro-Ugarske spram koje je postavljao srpski nacionalni politički program. 

SUDAC: Što si vodio ovog lopova pred sud? Što ga nisi odmah na njivi ubio?

DAVID: Kako sam budalast, more biti da bi to učinio da ne znam današnjeg reda i zakona. Ama, šta bi ti, glavati gospodine, duljio, otezo i natezo: znam zakon, pa neću preko zakona. Neću preko zakona, pa ubi me!… Neke godine, dok još nisam bio svještio vašeg zakona, ubio sam u toj istoj njivici jednog jazavca. Bit će valjda brat ovog lopova. Uvati me carski šumar i oglobi s pet forinti. Kad metnu pare u džep, oštro mi zaprijeti: “Ne smiješ to više činiti, jer i jazavca današnji zakon brani.” E, kad ga brani, nek mu i sudi kad štetu počini!… Samo imam ono nešto krezube babetine, i tu njivicu kuruza što sam imo, pa mi ovaj lopov satra i sa zemljom sravni…

Želim podržati Preporod

 

Pored bogatog književnog opusa, bavio se jedno vrijeme i politikom. Usmenom predajom se prenosi anegdota s jedne sjednice narodne skupštine za vrijeme Austro-Ugarske kada je Kočić dobacio Safvetu Bašagiću: “Turci u Aziju!“, a Bašagić odgovorio: “Međedi u šumu!“ Banjalučanin Kočić je pred kraj života pokazivao znakove duševne rastrojenosti, a umro je 1916. godine u beogradskoj bolnici. Srpska akademija nauka i umjetnosti uvrstila ga je među 100 najznačajnijih Srba, a Banjoj Luci ustanovljena je 1996. godine književna nagrada Kočićevo pero čiji je prvi laureat bio Dobrica Ćosić.

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija