Kur'an – derogacija, a ne revizija
Odnos islama prema kršćanstvu u startu je bio dobar. Islam nije ni pokušao da negira ideologiju kršćanstva. Međutim, u daljem razvoju stav islama se mijenja. To zbog toga što je došlo do političkog i vojnog sukoba sa arapskim plemenima koja su na sjeveru poluotoka prihvatila kršćanstvo, ističe Montgomeri Watt.
Pravo je pitanje naš nemar prema Genocidu
Negiranje Genocida počinjenog nad Bošnjacima u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu, ozbiljan je problem jer predstavlja nepriznavanje odluka međunarodnih i domaćih sudova, vrijeđanje žrtava i pripremu terena za ponavljanje Genocida.
Muftija Grabus: Samo duhovni put od „Mekke ka Medini“ može voditi promjeni i uspjehu
Nakon punih pedeset godina od prve ideje o gradnji džamije, muslimani u Sloveniji dobili su džamiju, tačnije Muslimanski kulturni centar u Ljubljani. To je bio lijep povod da u printanom izdanju Preporoda priredimo opširnu reportažu o gradnji Centra i njegovom značaju, te razgovaramo s prof. dr. Nedžadom Grabusom, muftijom i predsjednikom Mešihata Islamske zajednice u BiH u Sloveniji.
Negiranje Genocida - Poljubac za ratnog zločinca
Krajem ovog mjeseca, tačnije u utorak, 28. januara, najavljen je izlazak knjige Moj ratni zločinac američke autorice Jessice Stern koja relativizira, normalizira i opravdava Radovana Karadžića osuđenog na doživotnu robiju za Genocid u Srebrenici i zločine počinjene tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu
Razgovarali smo sa Fikretom Zukom, predsjednikom Koordinacionog odbora udruženja osoba sa invaliditetom Kantona Sarajevo, o tekućim problemima s kojima se susreću osobe s invaliditetom
Glava za knjigu
“Bila je to davna '92. Bojao se da mu neće izgorjeti. Knjige, ne kuća. Pošto knjigu nije mogao nositi, na prsima je zamotao u novu kožnu jaknu i sklonio u šuplje stablo bukve. Knjigu, ne čovjeka. Mislio se vratiti po nju. Nosio je svoju staru majku i nije donio gdje naumio.“
Agresija u obrazovanju: „Kad si rekao A, reci i B“
O važnosti postojanja jedinstvenog obrazovnog sistema za jednu državu i njeno društvo možda najbolje govori primjer Francuske. O tome je govorio i najveći svjetski historičar XX vijeka Fernand Brodel koji je smatrao kako je jedinstvo Francuske rođeno onoga časa kada se pojavljuje željeznička pruga i uspostavlja jedinstveno školsko obrazovanje, da bi se, to jedinstvo postepeno i ostvarivalo. Ustvari, tek su vozovi i školski programi uspjeli u onome što Jovanki Orleanki nije pošlo za rukom.
Koje su prave namjere objedinjavanja nastavnih planova u RS
Evidentno je da jedinstven obrazovni sistem ima integrativnu ulogu, iz čega se mogu nazrijeti prave namjere objedinjavanja nastavnih planova i programa bh. entiteta RS i Republike Srbije. Na tragu tih ideja i planova, svakodnevno svjedočimo vulgarnom poimanju prošlosti Bosne i Hercegovine, da sve što se zbivalo prije agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu treba što brižljivije ignorisati, ne bi li se spontanije iznenađivali postojanjenem RS, onakvom kakva ona jeste. Pa se tako u medijskim nastupima redovno ističe RS pa tek onda, samo kada je krajnje neophodno spomene Bosna i Hercegovina.
Na sceni je uskraćivanje mnogih prava Bošnjacima na prostoru RS, kao i pokušaji daljne dezintegracije Bosne i Hercegovine, pri čemu ne treba izgubiti iz vida da trojanski konji jašu iznutra. Ali, ni tako razgranata srpska nacionalna propaganda nije uspjela, kontinuiranim djelovanjem u prethodnih 200. godina, osporiti hiljadugodišnje, autentično postojanje Bošnjaka i Bosne i Hercegovine.
Za razliku od ranijih vremena, kada su po riječima Mavra Orbinija “Bošnjani bili ratnici, ali nesložni među sobom“ - Bošnjaci danas trebaju slogu i jedinstvo uključujući sve patriote ove zemlje i ne smiju i neće dozvoliti da im bilo ko onemogućava njihova osnovna i ustavom zagarantovana prava. Samo tako Bošnjaci mogu njegovati oprez koji će onemogućiti da bilo kada postanu žrtve neke nove genocidne namjere.
Potražite Preporod aplikaciju za android i iOS uređanje. Instalirajte odmah i uživajte u sadržaju.
Australija: Konkurs za imama u gradu Brisbane
Konkurs za prijem imama, hatiba i muallima u Bosanski Islamski Centar Brisbane, Queensland, Australija - Bosniak Islamic Centre of Queensland, Australia
Zapis iz Zabrđa kod Priboja
U džematu Zabrđe nekad je bilo 270 domaćinstava. Danas na području džemata ima svega 70 domaćinstava u selima Zabrđe, Lisičine, Sutjeska, Jalovik, Crnogoviće, Sjeverin, Četenje i Živinice.
Narodno blago: Kud svi Turci tud i mali Haso
Povodom 180. godišnjice rođenja Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka, koji je rođen 19. decembra 1839. godine u Vitini kod Ljubuškog, prisjetit ćemo se njegovog rada kroz izbor iz mudrosti koje on skupio u djelu Narodno blago.
Više...
S ljudima razgovaramo – jesu li djeca ljudi?
Kako prevenirati pojavu ružnih navika kod djece, kao što je laganje, vulgaran govor, krađa, pušenje i sl.? Kako ih liječiti ako se pojave? Kako motivirati djecu da čitaju? Na koji način otkriti talente kod djece? Dijete ne obavlja namaz, kako taj problem riješiti? Kako izgraditi samopouzdanje kod djece, osobinu hrabrosti, plemenitosti i sl.? Da li uočavamo vlastite greške u odgoju i da li znamo kako ih sanirati?
Ilmihal za odrasle: Priručnik o islamskom vjerovanju
U izdanju Medžlisa Islamske zajednice Tuzla nedavno su izašle dvije knjige: "Priručnik o islamskom vjerovanju" i "Džepni priručnik o islamskom vjerovanju". Radi se o priručniku u formi ilmihala za odrasle, te njegovoj džepnoj verziji. Inače, to je prvi džepni ilmihal na našem jeziku. Autor oba djela je Jusuf Džafić, odranije poznat po nekoliko autorskih djela i po prijevodima i komentarima klasičnih hanefijskih knjiga. Recezenti su: dr. Mensur Husić, mr. Bajazid Nicević i Admir Iković, prof.
Depresija: Tijelo piše ono što duša osjeća
Danas postoji niz oboljenja koje nazivamo bolestima modernog doba kao što su depresija, razni sindromi, nesanica, stres i sl. Dešava se čak da imamo neku upornu tegobu ili bolest kojima tražimo lijeka, primjenjujemo sve moguće, ponekad i nemoguće, savjete, recepte i pripravke, ali rješenja nema. Onda, na kraju, dođemo do zaključka da je naš problem psihičke prirode.
Šesto masovno izumiranje: Koliko decenija nam je ostalo?
"Ne možemo dopustiti da bježimo od klimatskih promjena. Moramo zaštititi živote ljudi i moramo zaštititi planetu," poručio je generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres nakon što je stigao na Novi Zeland u sklopu posjete pacifičkim zemljama kako bi naglasio globalnu prijetnju koju predstavljaju klimatske promjene. On je u društvu novozelandske premijerke Jacinde Ardern obraćajući se medijima kazao "da se klima brže mijenja nego što se očekivalo, te da su posljednje četiri godine bile najtoplije registrovane."