Vojnikinja armije diskriminiranih
Svaka priča o ljudskom dostojanstvu i pravima počinje kao priča o ženama i muškarcima koji su se usudili boriti za to, jer ništa što nam je neko uskratio ili nam ne priznaje neće biti poklonjeno.
Povodom izricanja konačne presude: Mladić je počinio genocid i 1992. godine
Nasljednik Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove (IRMCT) objavio je sredinom maja da je 8. juni 2021. datum izricanja konačne presude u predmetu Tužilac protiv Ratka Mladića.
Ova treća kolumna posvećena Granadi i lekcijama iz njene historije zasniva se na podacima sadržanim u dvije knjige. Jedna je historičara Hugha Kennedya Muslim Spain and Portugal: A Political History of al-Andalus (Muslimanska Španija i Portugal: politička historija al-Andalusa), London- New York, Routledge, 1996, str. 299-304). Druga je knjiga arabiste i hispaniste Leonalda P. Harvey Muslims in Spain 1500 to 1614 (Muslimani u Španiji 1500 do 1614), Chicago University Press, 2005, str. 307-323. Na osnovu ova dva klasična djela o historiji al-Andalusa moguće je odgovoriti na pitanje kako se ponašala politička elita pred pad Granade?
Izvornik ostaje nezamjenljiv
Ramazan je i mjesec Kur’ana, i u njemu posvećujemo više vremena Kur’anu, kako izvornom tekstu na arapskom jeziku, tako i prijevodima. Pojavljivanje prijevoda Kur’ana u javnosti je, pored toga što je prevodilački podvig, i kulturni događaj prve kategorije. Oni koji su se odlučili pretočiti značenje izvornog Teksta Kur’ana u naš jezik vrijedni su naše pažnje i poštovanja, a o samom procesu prevođenja i ovom izvanrednom poduhvatu rijetko imamo priliku čitati. Stoga smo planirali sačiniti seriju razgovora s živućim prevodiocima Kur’ana na naš jezik, a u zadnjoj trećini ovog mjeseca ramazana, razgovarali smo s akademikom Esadom Durakovićem čiji je prijevod Kur’ana ugledao svjetlo dana 2004. godine.
En-Nifaku znači licemjerstvo i janusovština, munafikluk – dvoličnost, murailuk – lažnu glumu i paradu u vjerskim dužnostima i životu, hipokriziju. Osoba koja zapadne u zloguke, zlokobne, zlurade, pogubne, podle, prizemne, podmukle i pokvarene kandže nifaka naziva se munafik, muraija, kameleon, dvoličnjak, licemjer, u narodu i suncokret ili određeno-neodređeni.
Kultura kompromisa i budućnost Bošnjaka
Maksimalistički zahtjevi su u modi, a svaki kompromis se tumači izdajom i ruši se onemogućavajući napredak države i društva. Politički protivnici proglašavaju se neprijateljima i neprijateljskim snagama, a onaj ko ne prihvata dominantni stav oglašava se izdajicom naroda i vjere bez realnog pokrića. Sve je više ekskluzivne političke paradigme koja se bazira na tezi ko nije sa mnom, protiv mene je.
“Eutifronova dilema” islama
U aprilu ove godine u Sjedinjenim Državama je iz štampe je izašla knjiga Ponovno otvaranje muslimanskih umova: Povratak razumu, slobodi i toleranciji, Mustafe Akyola, turskog novinara i kolumniste New York Timesa, koja će uskoro biti objavljena i na bosanskom jeziku. Preveo i priredio: Mirnes Kovač
Medrese – čuvari tradicije I ŠKOLE BUDUĆNOSTI
Zašto bi roditelji upisali svoje dijete u medresu? Po čemu se medresa ističe u odnosu na druge škole? Da li materijalna situiranost predstavlja konačnu prepreku za roditelje i učenike pri upisu i školavanju u medresi? Na kakvom su glasu ove škole i šta nude?
Novi broj Preporoda
U novom printanom izdanju Preporoda 11/1189 od 1. juna 2021. čitajte:
Više...
Strpljivost je vrlina koja nam pomaže da ispravno postupamo i da nedaće prihvatamo hrabro i odlučno, bez malodušnosti, ljutnje i jadanja. U suprotnom pokazali bismo nemoć i prepustili se beznađu.
Grabus: Površnost koja uništava muslimansko biće
Istraživanje i analiza javnog mnijenja je suviše kompleksna tema za novine, ali člancima se mogu naznačiti određena pitanja ili prepoznati trendovi. Stoga, ovdje smo pokušali razmotriti prirodu rasprava među bh. muslimanima i način njihovog odvijanja u vrijeme kada se uslijed pandemije dinamizirao "vjerski" život na Internetu.
Često se može čuti u razgovoru običnih građana kako je za stanje u kojem se današnji narod naš nalazi kriv ovaj ili onaj. Takvi razgovori su ništa više do prazna priča i „ubijanje vremena“ u svakodnevici i time stvaraju kod mladih jedan vid odbojnosti prema vlastitoj domovini, čiji je svaki pedalj odbranjen žrtvovanjem stotine hiljada života.
