Inicijativa: Potreba za “Danima dobročinstva“

Autor: E. Subašić Oktobar 08, 2019 0

Riječ je o organizaciji jednodnevnog programa “Dani dobročinstva: putevima Gazi Husrev-bega“/Potrebno je mijenjati percepciju stipendije Fonda “Gazi Husrev-beg“, . Stipendisti se trebaju njome ponositi, kao što bi se ponosili stipendijom sa univerziteta Duke, Oxford ili Fulbright stipendijom

Humanitarni fond “Gazi Husrev-beg“, koji je osnovala Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj, jedan je od svijetlih primjera bošnjačke plemenitosti i institucionalnog djelovanja na humanitarnom planu, te nade da dijaspora nije digla ruke od budućnosti BiH. Bošnjaci Njemačke jednoga dana su odlučili izgraditi u Njemačkoj svjetionik na plemenitim idejama Gazije i njime osvjetljavati put Bošnjacima u Bosni i njenom okruženju koji su na putu stjecanja znanja. Osnovali su humanitarni fond koji su nazvali upravo po velikom Gaziji. Humanitarni fond “Gazi Husrev-beg“ iduće godine obilježava 20 godina postojanja i u svom dosadašnjem radu realizirao je različite humanitarne projekte, dok je mnogima ovaj fond od iznimne važnosti, jer pomaže učenicima i studentima u Bosni, ali i šire. Mnogim stipenditorima koji godinama izdvajaju za stipendije cilj je da nove, mlade generacije preuzmu emanet stipendiranja te da na taj način održe i prošire rad Fonda. Također, Fond vide i kao plemenitu ideju na kojoj mogu odgajati svoju djecu i vezati ih za Bosnu i Islamsku zajednicu. U tom kontekstu, ovdje predstavljamo jednu inicijativu koju može realizirati i neki drugi fond iz dijaspore, ako ova inicijativa ostane mrtvo slovo na papiru u slučaju Fonda “Gazi Husrev-beg“.

Jednodnevni porodično-omladinski program

Fond svake godine organizira dodjelu stipendija, a ova inicijativa ide u smjeru podizanja nivoa te organizacije što bi imalo višestruku korist. Riječ je o organizaciji susreta, jednodnevnog programa “Dani dobročinstva: putevima Gazi Husrev-bega“, s ciljem:

  1. promocije dobročinstva kroz primjer Fonda GHB, jer Fond se bavi pored stipendiranja i drugim društveno korisnim projektima,
  2. uspostavljanja jače veze između stipenditora (džematlija u dijaspori) i Islamske zajednice u BiH,
  3. jačanja povjerenja i prijateljstva između Fonda i stipenditora,
  4. uspostavljanja prijateljstva između stipenditora i stipendista i
  5. upoznavanje stipendista i djece stipenditora.

Ovaj program bi se realizirao u saradnji s Uredom za bošnjačku dijasporu, Uredom za društvenu brigu, Upravom za obrazovanje i nauku i Upravom za vjerske poslove, prvenstveno Odjelom za brak i porodicu. Učesnici programa bili bi: čelnici Fonda i IZ, stipenditori i njihova djeca, tj. porodice, stipendisti i gosti od kojih su posebno važni bivši stipendisti među kojima su i sadašnji stipenditori. Ovaj program bi omogućio upoznavanje mladih i na drugim nivoima: uspostavljanje kontakata putem društvenih mreža, mogućnost susreta u dijaspori, s obzirom da mladi talentovani studenti odlaze iz BiH, ali i u BiH, s obzirom da djeca stipenditora dolaze u BiH tokom raspusta, razmjene iskustava itd. Ne treba bježati od mogućih scenarija da ti stipendisti budu sutra novi uposlenici kod stipenditora ili čak zetovi i snahe, naročito što sve veći broj mladih počinje živjeti i nalaziti poslove u gradovima upravo odakle su dobivali stipendije.

Naravno, nisu svi u obavezi da prisustvuju ovom programu. Poštivala bi se volja nekih stipendista i stipenditora za anonimnošću, ali potrebno je dozvoliti i upoznavanje ako se slažu obje strane: i stipendisti i stipenditori i njihova djeca, uz važnost objašnjenja da nije riječ o promociji 'neke sadake', već o želji da se veze među Bošnjacima prošire i prodube.

Ponos, a ne stid zbog stipendije 

Potrebno je mijenjati percepciju ove stipendije. Stipendisti se trebaju njome ponositi, a ne stidjeti kao što bi se ponosili stipendijom sa univerziteta Duke, Oxford ili Fulbright stipendijom. Trebalo bi se analizirati povećanje iznosa pojedinačnih stipendija, kako bi se smanjio broj stipendista, a povećao kvalitet njihovih stipendija te na taj način ostvario ozbiljniji odnos sa stipendistima.

Sadržaj programa

Glavni dio programa sačinjavao bi neoficijelni dio koji bi sadržavao vjersko-kulturni  i zabavni program: predavanje istaknutog predavača, muzički repertoar, gostovanje poznatih osoba, npr. Jusuf Nurkić, roštilj, te međusobno upoznavanje mladih, odnosno djece stipenditora i stipendista, uz mentorstvo moderatora IZ ili slično, po principu a) predstavljanja: šta studiraju, odakle su, šta su im planovi i b) usmene prezentacije na određenu temu koja se svake godine može mijenjati npr: kako vide BiH za deset godina, kako vide umrežavanje mladih u BiH i dijaspori itd. Uglavnom, ovaj dio programa bio bi osmišljen u skladu s porodično-omladinskim programima koji se organiziraju u BiH i u dijasporalnim džematima uz vjerski, edukativni i, ništa manje važan, zabavni program. Sadržaj ovog glavnog dijela treba biti druženje i razgovor mladih generacija uz promociju islamskih vrijednosti i institucionalnog osnaživanja muslimana putem IZ. Također, jedan od ciljeva ovog programa treba biti konekcija i promocija Fonda kako bi nastavio funkcionirati među novim generacijama i kao humanitarni projekat i kao veza mladih u BiH i dijaspori. Drugi dio programa, koji bi se održao poslije glavnog dijela, jeste oficijelni na kojem bi čelnici Fonda samo upoznali prisutne o Fondu i planovima, te aktuelnim brojem stipendija ili ono što se već radi u okviru tradicionalnog programa, poput dodjele zahvalnica i sl. Prisustvo reisu-l-uleme i muftija, sa čijih područja dolaze stipendisti, trebalo bi biti neupitno, ako se želi i djelima potvrditi da brinemo o budućnosti IZ u dijaspori. 

Promjena paradigme

Ovaj program ne može se, kako je do sada bio običaj, održavati u nekom zimskom periodu. Ovaj posebni program, ili redovni koji se već svake godine organizira, treba se održavati u ljetnom periodu kada su na raspustu mladi u BiH i dijaspori, kao i stipenditori koji provedu jedan dio godišnjeg odmora u BiH. Potrebno je obavezati stipendiste da dođu, ali na način da se promovira ovaj glavni dio programa, odnosno umjesto pozivnice da dođu 'podići' svoju stipendiju ili potpisati ugovor bit će pozvani na jedan vjersko-kulturni program, dok će se potpisivanje, koje neće biti javno, održati usput. Naravno, prisustvo stipendista treba biti uvjet da se uopšte dobiju stipendiju, a nedolazak se može opravdati isključivo jakim razlogom, jer primijetno je da sada studenti pošalju roditelje ili nene na dodjelu stipendija. S tim u vezi, Fond bi dobio potvrdu o dolasku svakog stipendiste, kao i stipenditora.  Naime, potrebno je mijenjati percepciju ove stipendije. Stipendisti se trebaju njome ponositi, a ne stidjeti kao što bi se ponosili stipendijom sa univerziteta Duke, Oxford ili Fullbright stipendijom. Uzimajući u obzir kakve su ove stipendije dalo bi se razmišljati o kvalitetu stipendista i njihovoj kasnijoj karijeri koja bi se pratila, a ne o njihovom što većem broju. Trebalo bi se analizirati povećanje iznosa pojedinačnih stipendija, kako bi se smanjio broj stipendista, a povećao kvalitet njihovih stipendija te na taj način ostvario ozbiljniji odnos sa stipendistima kojima bi ova stipendija bila važna kao kada bi dobili neku prestižnu stipendiju. Razumljivo je da Fond pomaže stipendijama socijalno ugrožene studente, čak i bez uvida u uspjeh, ali treba razmišljati i u pravcu primarnog i većeg ulaganja u kvalitetne studente pri čemu bi socijalno ugroženi imali samo manju prednost. 

U tom kontekstu s jednim dijelom stipendista, ako ne već sa svim, ostvario bi se trajni kontakt, a kao poveznicu s Fondom stipendista bi, pored novca kojeg će potrošiti, trebao dobiti bedž, prsten ili drugi simboličan detalj s tugrom Gazi Husrev-bega kao podsjetnik da je jedan od izabranih stipendista ovog Fonda.

 

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija