Bosna i Hercegovina, kao i sami Balkanski poluotok, je izuzetno trusno područje, pa nije ni čudo što nas svako malo pogađaju manji ili nešto jači zemljotresi.

U historiji je zabilježeno nekoliko izuzetno snažnih zemljotresa koji su pogodili našu zemlju, a onaj najjači i koji je načinio najviše štete dogodio se 1969. godine u Banjaluci s jačinom od 6,6 stepeni po Richteru.

Zemljotres je gotovo je u potpunosti devastirao grad. Poginulo je 15 Banjalučana, a 1.117 ljudi je bilo teže ili lakše povrijeđeno. Materijalna šteta je bila ogromna, dok je 86.000 stanova potpuno uništeno.

Nedavni zemljotresi koji su pogodili okolinu Tuzle – konkretno područje oko Mramora – te oni koji su se dogodili u malo daljem susjedstvu, u Albaniji, potaknuli su nas da se pozabavimo ovom temom. Posebno stoga što je cijeli Balkan izuzetno trusno područje, pa tako i naša zemlja.

Koja su kritična mjesta u BiH?

Profesor geografije u Gimnaziji Dobrinja i čovjek koji je u proteklom periodu mnogo govorio na ovu temu, Vedran Zubić, tvrdi da postoji hipoteza da se u određenim područjima BiH dogode nešto snažniji potresi.

“U pitanju su dvije velike zone ili dislokacije. Jedna se zove kozaračko-sprečanska dislokacija koja odvaja posavsku niziju od centralnih Dinarida. Imate i drugu zonu koja ide od Grmeča do Zelengore. Vi, ustvari, od sjevera do juga BiH imate tri tektonska pojasa koja su odvojena sa te dvije zone”, kaže na početku razgovora za Preporod profesor Vedran Zubić.

Da ljudi jednostavnije mogu da shvate nauku, profesor Zubić je pojasnio šta znače ove zone i koja su to mjesta koja se nalaze na trusnim područjima u BiH.

“Ako krenete od Banjaluke, preko Prijedora i Doboja, završit ćete tamo do Tuzle, odnosno do prostora Majevice. Sa druge strane, ako krenete od Grmeča, pa preko Bihaća, Petrovca, Livna, Mostara i završit ćete između Trebinja i Bileće. Imamo i neke mikroprostore tektonski izolovanih planina, kao što su Majevica i Vučjak na sjeveru BiH. Na Glasincu ili Treskavici se također mogu očekivati trusovi. Ipak, sedam stepeni po Richteru je jedna hipoteza preko koje se ne ide, tačnije, to je vrlo vjerovatno maksimalna jačina zemljotresa koji se može očekivati u BiH. Međutim, kod nas u BiH je razoran i onaj zemljotres koji se javi iznad pet stepeni po Richteru. Stvari su jasne, a to znamo i iz geografije, Afrika gura tu mediteransku ploču. Često se našalim pa kažem kako Arapi nemaju potrebe da se sele u Evropu, neka samo sačekaju par miliona godina i Afrika će se ‘zakucati’ u južni dio Evrope. BiH i Balkan leže na takvom tektonskom prostoru i to nam je sastavni dio života”, kaže profesor Zubić.

Najjači zemljotresi u BiH

Prema podacima seizmologa u BiH se godišnje zabilježi oko 1.100 ili, u prosjeku, tri zemljotresa dnevno slabija od tri stepena po Mercallijevoj skali. Radi se o zemljotresima koje zabilježe uređaji, dok ih ljudi ne osjete, a oko desetak zemljotresa godišnje osjete stanovnici BiH.

U nastavku vam donosimo listu 10 najjačih zemljotresa koji su do sada pogodili Bosnu i Hercegovinu:

1) Banjaluka, 1969. godine (6,6 stepeni)

2) Ljubinje, 1927. godine (6 stepeni)

3) Treskavica, 1962. godine (6 stepeni)

4) Počitelj, 1907. godine (5,7 stepeni)

5) Banjaluka, Drugovići, 1950. godine (5,7 stepeni)

6) Banjaluka, 1974. godine (5,4 stepeni)

7) Vlasenica, 1908. godine (5,3 stepeni)

8) Derventa, 1940. godine (5,1 stepeni)

9) Srebrenica, 1967. godine (5,1 stepeni)

10) Lukavac, 1970. godine (5 stepeni)

Albaniju je nedavno pogodila serija zemljotresa od kojih su neki bili, zaista, veoma snažni. Profesor Zubić je nekoliko dana kasnije na društvenim mrežama napisao da se zemljotres može uskoro očekivati i na prostoru Turske, s obzirom na spojenost ploče koja povezuje ovaj dio svijeta. I on, kao i svi seizmolozi, kažu da je zemljotrese, uprkos napredovanju nauke i tehnike, još uvijek nemoguće potpuno predvidjeti.

“To je ista paraklaza (rascjep), to je ta jadranska paraklaza. Ona ide obalom Albanije, skreće prema Egejskom moru i završava u Mramornom moru, pa se prostire prema Crnom moru. Kada se zemljotres stabilizira, on ima prijenos energije u paraklazi. Taj trus u Mramornom moru se mogao desiti za godinu, dvije ili pet, da svi zaborave šta sam napisao. Ali, nesreća u sreći za Turke je to što se taj zemljotres dogodio u Mramornom moru. To je doslovno prijenos energije gdje se kopno, da to lakše pojasnim, namješta. Dok se ono ne namjesti, ono će se kretati. Znam da ljudima ništa što ima veze sa potresima nije normalno, ali to je za geotektoniku sasvim normalna i očekivana pojava”, kaže sagovornik Preporoda.

Albaniju je tako pogodio najjači zemljotres u posljednjih 30 godina, a onaj koji je kasnije pogodio dijelove Istanbula podsjetio je na stravičan zemljotres iz 1999. godine koji je pogodio Tursku.

Naime, 17. augusta 1999. godine Tursku je pogodio zemljotres jačine 7,4 stepeni po Richteru, kada je poginulo 18.000 osoba. Epicentar zemljotresa zabilježen je na oko 11 kilometara od grada Izmira i kilometar dalje od grada Golcuk. Istim zemljotresom je teško pogođen i najveći turski grad – Istanbul, udaljen oko 100 kilometara od epicentra.

Kako se ponašati u slučaju jakog zemljotresa

Kada su u pitanju osnovne mjere koje čovjek može poduzeti kada ga u kući ili zgradi zadesi zemljotres, profesor Zubić naglašava slijedeće:

“Što se tiče naše domaće urbane gradnje, ona uopće ne odgovara onome što geotektonika kao nauka kaže. To vam mogu najbolje objasniti ovako: To je kao da ste me pitali kako se ponašati kada autobus naglo zakoči? Zemljotres je trenutna pojava koja traje nekoliko sekundi, ili nekoliko desetaka sekundi. Vi nećete stići brzo reagovati ukoliko ste u zgradi. U teoriji, ljudi pričaju mnogo toga, pa kažu da se treba sakriti ispod štoka vrata ili prozora u slučaju potresa. Da, štoka, ali kojeg štoka i koje gradnje? Ne ispod štoka zgrada koje se danas grade. Činjenica je da vam do trgovine treba da siđete pet ili šest minuta, kada su normalne okolnosti, a kamoli kada je u pitanju zemljotres. Sve je to puka teorija, a čitateljima u praksi ovo, vjerovatno, neće mnogo značiti”, rekao je profesor geografije Vedran Zubić.

Kada je u pitanju Balkanski poluotok, najjači zemljotresi desili su se u predjelima Dinare, donjeg toka Neretve, Boke Kotorske, Dubrovnika, Podrinja, Šumadije, Banjaluke i Skoplja.

Podsjećanja radi, u potresu koji je pogodio Skoplje 1963. godine poginulo je preko 1.000 osoba, dok je u potresu koji je pogodio crnogorsko primorje 1970. godine, a koji je bio jak sedam stepeni po Richteru, poginulo 136 ljudi.

U maju 2019. godine objavljena je knjiga Sarajevo, scuola di Pace (Sarajevo, škola mira) italijanske novinarke Francesce Bellemo. Za potrebe projekta autorica Bellemo je, u sklopu putovanja s grupom venecijanskih učenika u Sarajevo, obavila intervju s više bosanskohercegovačkih intelektualaca, a među njima i sa prof. dr. Hilmom Neimarlijom. Uz njegovu saglasnost u nastavku prenosimo razgovor u cjelosti.