digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage2.jpg

Dvadesetog januara, ove godine, Donald Trump je napunio prvu godinu svog drugog mandata. Svjetski mediji obiluju analizama o turbulentnom i nepredvidivom kursu njegove politike.

Primjer Hasan-ef. Hadžiabdića govori o ličnoj odgovornosti i hrabrosti pojedinca, ali i o tome da su i u najtežim vremenima postojali ljudi koji su smatrali da je dužnost reagovati, bez obzira na cijenu.

Islamofobija se ne mora opravdavati; ona se predstavlja kao racionalna, nužna i čak moralna. U takvom poretku muslimani jesu prva meta, ali historija nas uči da rijetko ostaju posljednja. Ako borba protiv antisemitizma izgubi svoj univerzalni karakter i postane alat za legitimizaciju novih autoritarnih poredaka, tada gubi i kredibilitet i smisao.

U novom printanom izdanju Preporoda 3/1301 od 1. februara 2026. čitajte:

Iako je razumljivo i nužno da identitet saradnika ostane zaštićen, sama činjenica ko kontinuirano doprinosi, a ko ostaje izvan procesa, otkrila bi duboki raskorak između javnog diskursa i stvarnog angažmana. Dosadašnja praksa ukazuje na paradoksalnu pojavu da su određeni pojedinci i grupe koji su najglasniji u javnom prostoru, naročito na društvenim mrežama, često potpuno odsutni iz konkretnih istražnih aktivnosti jer se stvarna saradnja odvija tiho, bez medijske vidljivosti i lične promocije.

Ako su se, dakle, uvjeti za mufessira uvijek oblikovali u skladu s dominantnim znanjima konkretnog vremena, nameće se sasvim legitimno pitanje: da li je danas korištenje umjetne inteligencije postalo jedan od uvjeta za bavljenje tefsirom?

U kampovima, te kutije svjedoče o kontejnerizaciji ljudi umjesto robe. Prostor je sužen, zgusnut, trpa se da što više stane – baš kao roba. Ipak, to nužno zlo pruža barem krov nad glavom.

Iz dugogodišnjeg iskustva u raznim javnim i organizacijskim ulogama naučio sam jednostavnu, ali neugodnu istinu: gdje je jedan čovjek nezamjenjiv, sistem je već u problemu

Nekoliko crtica o članarini u Islamskoj zajednici, s obzirom da mnogi još uvijek imaju dilemu o svojoj privrženosti džematu kroz članarinu i stalnim napadima na ljude koji koji u ime Boga žele biti članovi svog džemata

Krajem 2025. godine redakcija Preporoda je u zasluženu penziju ispratila kolegicu Ajšu Hafizović-Hadžimešić, nakon trideset i jedne godine njenog rada u Preporodu, posebno obilježenog neumornom afirmacijom pravde i istine o genocidu i drugim zločinima počinjenim nad Bošnjacima te zalaganjima za razvoj kulture sjećanja

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine