digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage2.jpg

Uprava za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta IZ jedan je od donatora, a uz organizatora Muslim Aid u ovom projektu učestvovali su i medicinska asocijacija BIMA, Prosvjetitelj Srebrenica i Mormonska crkva iz Amerike

U Potočarima kod Srebrenice i u Pobuđu kod Bratunca jedanaestog novembra 2017. organizirani su besplatni ginekološki, radiološki i ultrazvučni pregledi i stručna predavanja na temu prevencija raka grlića maternice i dojke. Cilj je bio ženama sa ovih prostora pružiti adekvatan pregled od strane najboljih ljekara i stručnjaka ginekologa i radiologa, a s ciljem prevencije bolesti raka grlića maternice i raka dojke koje su danas u porastu. Ovaj projekat realiziran je u organizaciji Muslim Aida, a preglede i predavanja obavio je stručni tim Medicinske asocijacije BIMA iz Sarajeva. Edina Šehić Salji, iz nevladine organizacije Muslim Aid, kazala je tom prilikom: „Radimo sa pet partnera u ovom projektu: BIMA, IZ u BiH, Prosvjetitelj Srebrenica, i Mormonska crkva koji su donatori. Ovo je za nas nešto novo sa ovim partnerima. Pored ovog projekta stipendiramo djecu slabijeg imovnog stanja, pomažemo plasteničku proizvodnju, i projekte za poljoprivredu i stočarstvo. Imamo i mobilnu biblioteku koju realizujemo u istočnoj Bosni, obilazimo oko 25 škola, kojom se služi oko hiljadu povratničke djece i nastavnog kadra. Radimo i sezonske projekte za vrijeme ramazana.“
Mr. Medina Mehmedović – Mulalić, stručni saradnik za nevladin sektor u Upravi za vanjske poslove i dijasporu, kazala je: „Uprava za vanjske poslove i dijasporu u okviru svojih aktivnosti razvila je saradnju sa nevladinim organizacijama raznih profila i usmjerenja, a sa nekima ulazi i u partnerske odnose na projektima od šireg društvenog značaja. Takav je i ovaj projekat besplatnih pregleda za žene u povratničkim mjestima sa partnerima iz nevladinog sektora. Uprava za vanjske poslove i dijasporu jedan je od donatora ovog humanitarnog projekta.

Uprava za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta sponzor projekta

Želimo naglasiti da smo slične aktivnosti kao nosioci projekta već realizirali sa BIMOM i Fondacijom Muharem Berbić u protekle dvije godine u povratničkim mjestima. Tom prilikom je pregledano više od dvije hiljade povratnika. Preporod i Radio BIR su pratili ove naše akcije i ovim putem se zahvaljujemo na vašoj medijskoj podršci. Također, smatramo važnim istaći i našu kontinuiranu saradnju sa organizacijom Muslim Aid koja vrijedno i predano radi na projektima osnaživanja povratnika. Jedan od tih projekata koji smo kao Uprava sponzorirali je i mobilan biblioteka „Molly“ za djecu u povratničkim školama četiri općine: Srebrenicu, Zvornik, Bratunac i Vlasenicu, a koje nemaju adekvatno opremljene biblioteke ili ih nikako nemaju. Uprava za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta islamske zajednice će i u buduće pomagati i raditi na projektima jačanja naših povratnika, povezivanju, koordiniranju i usmjeravanju nevladinih organizacija i drugih privrednih subjekata u povratnička mjesta, a sve u cilju jačanja održivog povratka.“

Utisci

Alema Mehić, koordinator za razvoj i saradnju pri Međunarodnom forumu solidarnosti EMAUS kazala je: „Danas u našim kapacitetima u Srebrenici imamo organiziranu posjetu Muslim Aida koji je nosilac projekta i ostalih partnera koji daju podršku u cilju da se brine o reproduktivnom zdravlju žena u Srtebrenici i okolini. Mi smo ovdje domaćini“
Hasan Mrkonja, sekretar medicinske asocijacije BIMA: „Ovo je 91. ovakva akcija BIME. Postojimo od 1996. godine. Danas smo angažirali timove koji rade ginekološke, radiološke i ultrazvučne preglede, a za sve pacijente smo organizirali stručno predavanje na temu prevencija raka grlića maternice i dojke. Zadovoljni smo odzivom. No, uvijek može bolje. BIMA radi na volonterskoj bazi, a moto im je – zekat na znanje.“
Dr. Azra Ribić Mrkonja: „Ljekar sam opće medicine. U BIMI sam desetak godina. Treba veoma mnogo raditi na edukaciji stanovništva. Prevencija je pola zdravlja. Draga mi je svaka BIMINA akcija.“
Emina Hajdarević: „Ja sam domaćin a imam obavezu da žene ubijedim da dođu i da se pregledaju.“
Lejla Omerčić, student 6. godine Medicinskog fakulteta u Sarajevu: „I nama studentima je od velike je važnosti ovakav rad.“
Bekira Dedić: „Bavimo se poljoprivredom i stočarstvom. Za nas mnogo znači dolazak ovih ljekara.“
Ova akcija se za petnaestak dana nastavlja u Zvorniku.
Cijeli tekst

Treći dio teksta Radikalizacija Hrvata u BiH, objavljenog u printanom izdanju Preporoda

Prije petnaestak godina mr. Lamija Vatreš – Mehmedić, profesorica islamske vjeronauke, sa suprugom Adi ef. Mehmedićem došla je u povratnički džemat Kotorsko ponad Doboja i započela svoju edukacijsku misiju. Sa mr. Bajrom ef. Džafićem pokrenula je islamsku vjeronauku u nekoliko dobojskih škola i djevojčice i žene iz džemata uvodila u učenje Kur’ana Časnog. Uporedo je magistrirala, a trenutno je doktorand na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici. Na nedavnoj manifestaciji u povodu 40 godina Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu profesorici Lamiji dodijeljeno je priznanje Istaknuti alumnist. Koordinator je za islamsku vjeronauku, uključena je i u ženski aktivizam pri MIZ Doboj i džematu. U skladnom braku sa efendijom Adijem dobila je sina Muhammeda i kćerku Tesnim. Muhammed je osnovnu školu završio kao najbolji učenik u RS.
Profesorice Lamija, rođeni ste u Sarajevu, a nakon završetka FIN-a udali ste se u Zenicu, prvo zaposlenje zasnovali ste u Doboju. Kakvi su bili Vaši počeci u radu sa djecom?
Na područje Doboja suprug i ja smo došli, jer nam je Bajro ef. Džafić ponudio radna mjesta. Već prvi dan smo Bajro ef. i ja otišli u školu. On se vratio, a ja sam ostala. Nailazila sam na brojne poteškoće, ali sam sebi zadala cilj da islamska vjeronauka mora dobiti mjesto koje joj pripada. I da sve drugo što ima prefiks islamsko treba da ima svoj nivo i status. I da ne može ostati onakvo kakvo sam zatekla. Tada smo u razredu imali i po 50 - 60 učenika. Prvi naš zadatak bio je da djeca rade paralelno sa svojim drugarima pravoslavne vjeronauke, u redovnom rasporedu časova. Bio je to dugotrajan proces. Uspjeli smo. Čovjek mora biti uporan i hrabar. Inače, radim u OŠ Dositej Obradović (gradska osnovna škola), u OŠ Milan Rakić u Rudanki i područnom odjeljenju u Kotorskom. U Rudanki imam samo jednog učenika. Ne mogu dozvoliti da on nema vjeronauku. Tamo imam problema kad je u pitanju moja pojava. Meni to ne smeta. Taj moj učenik ne zna ni kojoj vjeri pripada. On je iz specifične porodice. Živi sa bolesnim ocem, majka ga ostavila. Meni je veći prioritet otići i njemu održati nastavu nego bilo gdje drugo. Kada počnemo učiti euzu i bismillu on je očaran. Ponekad povedem moju djevojčicu da vidi da ima još djece koja pohađaju islamsku vjeronauku.
U mnogim školama učenici predmet vjeronauku stavljaju u sami vrh zainteresiranosti. Kakav je slučaj u Doboju?
Tako je i ovdje. U Doboju djeca najviše vole vjeronauku zato što su tu svoji na svom. Jer, na času vjeronauke mi možemo da razmijenimo i neke brige, nedoumice, neke nepravde koje im se dešavaju. Jedni drugima pružamo utjehu.
Kako su vas prihvatili kolege nastavnici?
Odlično. Istina, na početku je bilo mnogo predsrasuda tipa da ste, ako nosite mahramu na glavi - glupa žena, neobrazovana žena, žena sa sela, žena sa planine. Nikako nije moglo značiti da možete biti obrazovana osoba. Lično sam doživjela da mi je osoba koja uopće nije znala šta ja radim rekla da nije mogla vjerovati da se takva žena može obrazovati. Međutim, razbile su se takve predrasude. Od strane mojih kolega u školi ne osjetim nikakvu razliku u njihovom odnosu prema meni i drugim nastavnicima.
Jeste li vi jedina profesorica islamske vjeronauke u Doboju?
Važno je napomenuti da sam dobila dvije profesorice vjeronauke koje su profesionalno zaposlene u školi. To su Sena Hekić i Adela Ridžić. Jedva sam čekala da se kadrovski ojačamo. Nastavnici vjeronauke trebaju biti profesionalci
Ima li Bošnjaka koji predaju neke druge predmete ili razrednu nastavu?
U centralnim školama nema. Ako nađete Bošnjaka da radi onda je on uglavnom smješten u neko od područnih odjeljenja kao što je Miljkovac, Makljenovac...
Imate li evidenciju koliko djece u školama u kojima vi radite pohađa vjeronauku?
U školama u kojima ja radim ima oko 340 učenika. U centralnoj osnovnoj školi Sveti Sava imamo 24 učenika, ali smo i tu Bajro ef. Džafić i ja uspjeli organizirati vjeronauku.

Cijeli tekst

Na Osman-pašinoj džamiji u Trebinju jučer je razbijeno staklo

Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović danas je nastavio obilazak projekata koje Islamska zajednica putem Vakufske direkcije realizira u saradnji sa Generalnom direkcijom vakufa Republike Turske. I danas su u pratnji reisu-l-uleme kao i tokom jučerašnjih posjeta Foči i Čajniču bili dr. Senaid Zajimović, direktor Vakufske direkcije te mr. Mirsad Kalajdžić, šef Odjela za standardizaciju pri Upravi za pravne i administrativne poslove

Prve institucije u kojima se podučavalo vjerskim istinama su džamije.

Džamija “Ahi Evran-i Veli Kiršehir“ bit će građena u saradnji Turske fondacije Diyanet (TDV) i turskog grada Kiršehira. Inače, Kiršehir i Olovo su od 2013. godine pobratimljene općine. Svečanosti, koja je održana u novoj sportskoj sali u Olovu gdje je klanjana i džuma-namaz, prisustvovali su muftija sarajevski Enes-ef. Ljevaković, njegov pomoćnik Abdulgafar-ef. Velić, glavni imam MIZ Olovo Esad-ef. Pepić, ambasador Republike Turske u BiH Haldun Koc, predstavnik TDV-a Huseyin Kayapinar, načelnik općine Kirsehir Yasar
Bahceci, načelnik Olova Džemal Memagić, vijećnici dvije općine i brojni građani. 

Dodatne prostorije pored džamije

Ovo će biti ujedno prva gradska džamija u Olovu te ujedno i centralna. Kompleks džamije će imati elemente osmanske arhitekture, a kapacitet džamije će biti za 400 osoba. Džamija će imati jednu kupolu i jednu munaru, a unutar kompleksa će biti sagrađena i upravna zgrada, s musafirhanom i dodatnim prostorijama. U haremu džamije će biti šadrvan i fontana.
Glavni imam Medžlis Olovo Esad-ef. Pepić je u svom obraćanju kazao kako je vjernicima u Olovu potrebna ova džamija, a podsjetio je prisutne i na teške ratne dane u Olovu. “Kada nam je bilo najteže, 1993. godine, jedna grupa bosanskih studenata posjetila je Kirsehir i velikodušno su dočekani. Naša saradnja do danas traje“, kazao je efendija Pepić.

Projekat za mlade

Načelnik Kiršehira Yasar Bahceci (Bahčedži) je kazao da će se pokušati završiti s projektom u roku od godine dana. “Smatramo da je današnji kamen-temeljac samo početna tačka, te da će nakon njega naše bratstvo biti još jače“, istakao je Bahceci. Muftija sarajevski Enes ef. Ljevaković je istakao dugogodišnji rad u smjeru realizacije ovog projekta. “Ova džamija je svjedočanstvo i svojevrsni pečat bratskih odnosa između gradova Kiršehira i Olova, ali isto tako i naroda dvije zemlje. Ona će doprinijeti kvalitetnijem izvršavanju i realizaciji misije Islamske zajednice u BiH“, kazao je muftija Ljevaković.
Načelnik Olova Džemal Memagić je u svom obraćanju istakao važnost ovog projekta za nove generacije. “Najveće zadovoljstvo danas su ovi mladi s nama pred kojima je budućnost i sve što radimo je radi njih. Na to trebamo biti ponosni“, kazao je načelnik Memagić, stavljajući u fokus mlade koji su ovaj dan sa džematlijama napunili gradsku salu u Olovu.

Sličica Želim Print

Sljedbenici Poslanika a.s., među njima i mi, iščekuju dvanaesti rebiul-evvel, želeći mevludom obilježiti njegov rođendan.

Projekti Muftijstva goraždanskog realiziranih u proteklom periodu primjer su na koji način pronalaziti realna rješenja za izazove u nezavidnim uslovima, kakvi su, primjera radi, u povratničkim mjestima

adanjem našeg naroda, ali i maćehinskim odnosnom vlasti prema ovoj regiji nakon agresije, Muftijstvo goraždansko se često susreće s izazovima koji su van primarnoga djelovanja Islamske zajednice. U nedostatku adekvatnog odgovora s drugih strana, Muftijstvo je često u prilici da se angažira i u domenu humanitarnog, razvojnog pa i nekih drugih segmenata našega društva. To naravno nije moguće raditi bez pomoći dobrih ljudi i podrške domaćih institucija, koji prate Muftijstvo i medžlise na tome putu.

Plastenici i kultiviranje vakufske imovine

Kultiviranje vakufske imovine postavlja se kao realna podrška samoodrživosti medžlisa u budućnosti. Evidentno je da sve veći broj firmi, koje plasiraju proizvode na svjetsko tržište, traže načine da osiguraju dovoljan broj gotovih proizvoda ili sirovina s bosanskohercegovačkih plantaža i farmi. Muftijstvo je prije dvije godine u svim medžlisima pokrenulo, kao pilot-projekte, aktivnosti čišćenja i kultiviranja vakufskih parcela i površina. “Do sada smo uspjeli završiti plantažu malina u selu Jabuka, Medžlis Ustikolina, na površini od tri dunuma, a ovih dana završavamo sadnju plantaže voća u Medžlisu Rudo. Učinit ćemo sve da pokrenemo što veći broj ovakvih projekata i razvijamo ih na području našeg muftijstva, svjesni naše obaveze prema vakifima, ali i odgovornosti za nesmetano održavanje objekata Islamske zajednice i funkcioniranje medžlisa“, pojasnio je muftija goraždanski Remzija-ef. Pitić.
Ove godine Muftijstvo je bilo angažirano u nabavci plastenika za imame u manjem entitetu, pri čemu je podršku dala Općina Novi Grad Sarajevo i potpredsjednik RS Ramiz Salkić. “To su uglavnom manji plastenici za potrebe porodica naših imama. Osim toga, obezbijedili smo i sedam plastenika za naše povratnike u našim medžlisima. Svih 15 plastenika ukupne površine 750 kvadrata su instalirani, zasijani i služe svojoj svrsi“, kazao je muftija Pitić. Ovo je posebno važno za imame koji, za razliku od svojih kolega u Federaciji, žive u specifičnim uslovima u povratničkim mjestima. “S obzirom na manji broj ljudi na ovim prostorima, kultiviranje vakufske imovine je veliki izazov. Nakon završetka obnove infrastrukture i formiranja džemata s ono ljudi što imamo i na jedini mogući način došlo je vrijeme da se kultivira vakufska imovina. Pred nama su različite mogućnosti, a iskreno se nadam da ćemo izabrati najbolje rješenje. Pored toga, vakufska imovina je veliki emanet na našim plećima“, kazao je o projektu postavljanja plastenika i kultiviranju vakufske imovine glavni imam Rogatice Amel-ef. Kozlić.
Ove godine Muftijstvo je pomoglo u dogradnji i proširenju dvije štale u kojima džematlije drže stoku, a od kojih se otkupljuju kurbani u vrijeme Bajrama. Također, važan projekat, za koji Muftijstvo traži podršku, jeste izgradnja veće farme u Rogatici radi uzgoja kurbana.

Rekonstrukcija pet kuća

Muftijstvo goraždansko sa svojim medžlisima je institucija Islamske zajednice na koju mnogo računaju i brojni građani koji žive u teškim uvjetima. Potrebe ovih građana premašuju mogućnosti Muftijstva i medžlisa, ali se nastoje u okviru društvenog aktivizma riješiti slučajevi koji nemaju svijetlu budućnost ako bi čekali pomoć državnih institucija. Tako se Muftijstvo uključilo u rekonstrukciju pet stambenih objekata u tri medžlisa, gdje su ljudi živjeli u potpuno nehumanim uvjetima. U nekim slučajevima ljudi su živjeli pod najlonima tokom cijele godine. “Naročito nam je bilo važno da riješimo problem stopostotnog invalida, amputirca kojeg je supruga morala nositi na svojim leđima uz stepenice. Hvala Gospodaru Plemenitom, on je sada u uslovima koji su optimalni za njegovo zdravstveno stanje“, istakao je muftija Pitić.
“To su porodice s minimalnim primanjima, kao u slučaju porodice koja ima 149,50 maraka mjesečno. U većini slučajeva tu su i nepovoljne zdravstvene prilike. Nastojimo u okvirima svojih mogućnosti pomoći ovim porodicama. Prvenstveno nam je bilo važno da žive u humanim uvjetima, da imaju barem pristojan krov nad glavom“, kazao je efendija Ahmedin-ef. Bećirspahić, koordinator Muftijstva za društveni aktivizam.

Etimološko značenje riječi ummij je kompleksno. Osrednji poznavalac arapskog jezika lahko će zamijetiti da ova riječ ima značenje blisko riječi “majka” (umm), ali zbog fleksibilnosti arapskog jezika da dodajući relaciona značenja temeljnom značenju riječi formira nove pojmovne sisteme, teško je utvrditi kojem pojmovnom sistemu pripada izraz ummij koji je spomenut u Kur’anu.

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine