Prema podacima UN-a (17. oktobar, 2017) oko 15 hiljada Rohinja nalaze se zatočenim u rižinim poljima u blizini granice između Mijanmara i Bangladeša. Oko 10 do 15 hiljada Rohinja je od subote, 14. oktobra, ušlo u Bangladeš kroz granični prijelaz Anjuman Para na jugoistoku zemlje. Mnogi govore da su u početku odlučili ostati u svojim domovima u Arakanu (Rakhina) unatoč ponovljenim prijetnjama protjerivanjem ili ubistvom. Konačno su izbjegli kada su im sela zapaljena – podaci su koje je u utorak, 17. oktobra, iznio Ured UNHCR-a u Ženevi.

Cox’s Bazar: Izbjeglička kriza

Ujedinjene nacije su proglasile situaciju humanitarne urgentnosti u regionu Cox’s Bazara u Bangladešu, a prema podacima Međunarodne organizacije za migracije IOM, oko 536.000 izbjeglica Rohinja stiglo je u regiju Cox’s Bazara u posljednjih 47 dana. Kako prenosi agencija “Arakan News” humanitarne organizacije su uputile apel međunarodnoj zajednici da se osigura 434 miliona dolara sredstava koja bi bila potrebna za šestomjesečni plan humanitarnog odgovora za 1.2 miliona izbjeglica Rohinja, te 300 hiljada Bangladešana koji su pogođeni izbjegličkom krizom u regionu Cox’s Bazara.

U Vijeću Sigurnosti UN-a u utorak, 17. oktobra, vođena je rasprava o trenutnoj krizi vezanoj za Rohinje. Sastanku su pored članica Vijeća sigurnosti prisustvovali i predstavnici Mijanmara, Bangladeša, Indonezije, Tajlanda, Malezije, OIC, EU, UNHCR i OCHA i na njemu je predstavljen i izvještaj UN-ove komisije kojom predsjedava Kofi Annan sa 88 prijedloga za rješavanje krize. Vijeće sigurnosti nije donijelo rezoluciju zbog protivljenja (veto) Kine koja smatra da se kriza primarno mora rješavati na relaciji Mijanmar-Bangladeš, a posebno oko repatrijacije izbjeglica. Naime, Mijanmar se zalaže za “repatrijaciju”, međutim ovaj termin se u kontekstu Rohinja izuzetno politizira. Nakon oštrih kritika kojima je bila izložena Suu Kyi u proteklom periodu, ona je izjavila da će Mijanmar primiti nazad samo “verificirane” izbjeglice.
Među primarnim koracima o kojima se raspravljalo jeste siguran povratak Rohinja u mjesta iz kojih su protjerani, te obnova imovine i života. Zatražen je hitan prekid vojnih operacija i zaštita civila, te slanje urgentne humanitarne pomoći u Arakan i izbjegličke kampove u Bangladešu. Članice Vijeća sigurnosti su podržale provođenje prijedloga Komisije koju vodi Kofi Annan, te osudile sve forme nasilja i zatražile privođenje počinitelja pravdi i zakonu. Iskazana je zahvalnost Bangladešu za prijem izbjeglica, a kao ključni problem istaknuto je pitanje državljanstva, odnosno građanskog statusa koji se Rohinjama osporava kako u Mijanmaru, tako i u Bangladešu. Uz pitanja ljudskih prava razgovaralo se i o urgentnoj potrebi za komunalnim i međuvjerskim dijalogom.

Sigurne zone i povratak izbjeglica?

Na sastanku u UN-u bila je i prisutna delegacija Rohinja predvođena dr. Wakarom Uddinom direktorom Arakanske Rohinja Unije. Pojedinačni članovi delegacija država u Vijeću sigurnosti iznijeli su prijedloge da se uvedu sigurnosne zone, te da se spriječi seksualno nasilje protiv Rohinja. Također, skrenuta je pažnja na radikalizaciju pojedinaca koja može nastati kao rezultat nasilja prema Rohinjama, te na zloupotrebu koju u ovom procesu mogu iskoristiti neke terorističke mreže. Velika Britanija je vlasti Mijanmara pozvala na odgovornost za tragediju koja se desila u Arakanu, zahtijevajući da nasilje prestane, da se omogući dostavljanje pomoći i povratak izbjeglicama. O skorašnjim potezima mijanmarske kancelarke Suu Kyi, koja se založila za dugoročno rješavanje krize Rohinja, ambasador Velike Britanije u UN Matthew Rycroft je kazao: “Mi pažljivo pratimo da se ove riječi pretvore u djela.” Bivši generalni sekretar UN-a Kofi Annan, koji predsjedava Komisijom UN-a i koji je uključen u pregovore sa ključnim regionalnim akterima krize, izrazio je nadu da će vlasti Mijanmara osigurati uslove za siguran povratak izbjeglica svojim domovima.