Kako izvještava Al-Arabiya egipatski operni ansambl će uskoro gostovati u Saudijskoj Arabiji gdje će po prvi put nastupiti u Kulturnom centru kralj Fahd u  Rijadu.

Operni ansambl će pratiti muzički orkestar koga čini 40 članova. Sredinom oktobra Centar je prikazao film From the Blues of the Viewa, ugostio nekoliko pozorišnih predstava i najavio niz drugih predstava.

Rukovodilac Ureda za zekat Rijaseta IZ mr. Elnur Salihović, uspješnom odbranom doktorskog rada na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, 23. 10. 2017. godine, stekao je zvanje doktora islamskih nauka iz oblasti fikha.

Prezentirajući mišljenje komisije dr. Mustafa Hasani je kazao da Salihovićev doktorski rad pod nazivom „Ustanova zekata u teoriji i praksi muslimana u Bosni i Hercegovini u drugoj polovini XX stoljeća“ na cjelovit način sagledava problematiku zekata u Bosni i Hercegovini u naznačenom razdoblju,a  koja je u dosadašnjem periodu tretirana fragmentarno i parcijalno, što ovaj rad čini inovativnim i vrijednim doprinosom razumijevanju zekata i unaprjeđivanju dosadašnje prakse prikupljanja zekata i njegove distribucije.

Izlažući razloge i ciljeve obrade ove teme, između ostalog, Salihović je kazao da je pitanje zekata jedno od najznačajnijih pitanja za život muslimana, ali da zekat, kao jedan od stubova islama, nije zauzimao odgovarajuće mjesto u praksi muslimana u BiH u periodu koji je bio predmet istraživanja.

U zaključcima rada se ističe da su zekat i sadekatu-l-fitr u posljednjoj trećini dvadesetog stoljeća primarno bili vezani za očuvanje i razvoj Islamske zajednice, posebno obrazovnih ustanova Islamske zajednice, koje su bile i ključne u tom procesu. Finansijski problemi, prvenstveno vezani za opstojnost i finansiranje Gazi Husrev-begove medrese i potreba osnivanja Islamskog teološkog fakulteta, uveliko su doprinijeli predanosti i mobiliziranju najvećeg dijela službenika i aktivista Islamske zajednice. Zekat je bio zastupljen u nastavnim programima obrazovnih institucija Islamske zajednice i programima mektebske nastave i vjeronauke u školama, ali  prilično je slaba zastupljenost tema vezanih za zekat u periodici.

Salihović u svom radu preporučuje formiranje agencije za zekat IZ u BiH po uzoru na uspješne modele u svijetu, formiranje evropskog centra za zekat u Sarajevu koji bi imao istraživački i koordinacijski karakter, te u ovom radu naglašava da je realni potencijal zekata u BiH i dijaspori oko 50 miliona KM, a trenutna iskorištenost je oko 15%.

Elnur Salihović je rođen u Tuzli 1976. godine. Nakon završene Gazi Husrev-begove medrese, diplomirao je na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Magistarski studij ‘’Upravljanje državom i humanitarni poslovi’’ završio je na Univerzitetu u Sarajevu i La Sapinza Univerzitetu u Rimu. Radio je u kompaniji Klas dd Sarajevo, a u septembru 2007. godine, prelazi u Rijaset Islamske zajednice u BiH, gdje radi kao referent za zekat, a uspostavom Ureda za zekat 2009. godine, imenovan je za rukovodioca Ureda za zekat i trenutno radi na toj poziciji.

Salihović obavlja dužnost zamjenika generalnog sekretara Svjetskog zekat foruma sa sjedištem u Džakarti. Član je Nadzornog odbora Energoinvesta dd. Sarajevo, Nadzornog odbora Fonda Bošnjaci, te međunarodnog ekspertskog tima za izradu ZCP-Zakat Core Principles (Suštinskih principa u zekat menadžmentu).

Autor je knjige Major players in the Muslim Business World (Ključni igrači u muslimanskom poslovnom svijetu), u izdanju Universal Publishers, Florida, SAD. Autor je i nekoliko studija i tekstova, objavljenih u međunarodnim i domaćim časopisima. Posjeduje aktivno znanje engleskog i arapskog jezika i služi se italijanskim jezikom.

Na večeri sjećanja na Isnama Taljića o njemu govorili prijatelji, rodbina, književnici

U povodu preseljenja na Ahiret bosanskohercegovačkog i bošnjačkog  književnika Isnama Taljića, a u organizaciji Bošnjačko-američke nacionalne ascijacije iz New Yorka, Bošnjaci.net i Udruženja „Pravda“, u Gazi Husrev- begovoj biblioteci u Sarajevu, 20. oktobra  upriličeno je večer pod nazivom „Sjećanje na književnika Isnama Taljića“. O Isnamu Taljiću i njegovim djelima govorili su književnici, rodbina, publicisti i prijatelji. Sjećanje na Isnama Taljića počelo je odlomkom iz njegovog djela „Roman o Srebrenici“kojega je pročitala moderator programa Elmedina Muftića, da bi Anes Džunuzović prisutne upoznao sa  sadržajem pisma akademika  Ferida Muhića iz Skoplja kojega je napisao za ovu večer. U pismu je, između ostaloga, napisao:“ Otišao si, ali ne ode gluho Isname Taljiću! Ne ode kao fukara, već ode kao beg i dobrotvor! Ne ostavi ni svoju Bosnu ni svoje Bošnjake praznih ruku! Uvakufio si im svoju hediju, Isname! A velika je i obilata, raskošna i dragocjena je Tvoja hedija, toliko velika da se nikada neće moći poharčiti. Vazda će biti neophodna, uvijek će od nje biti hasne svim Bošnjacima. Velika je to hedija, sve ono što si napisao, sva ta moćna književna rijeka što je iz Tebe izvirala kao što si i ti bio veliki čovjek i veliki pisac, književnik najvećeg formata. Sada si uvakufio i svoje djelo i sebe, ostavio na amanet Bošnjacima i Bosni. Onakav kakav si bio za života – plemenit, odmjeren i mudar, uvijek ćeš ostati u srcima prijatelja i svih koji su te upoznali. I tvoje djelo će biti promovisano u sam vrh književnosti na bosanskom jeziku, ako ne od svih, ono svakako u antologijama kritičara koji iako nešto znaju o književnosti ipak sude po savjesti!“.

Nezim Halilović Muderris je istakao da je rahmetli Isnam bio istinski patriota i čovjek koji je imao uvijek jasne stavove, koji je mrzio kukavice i poltrone. O djelu i liku jednog od najautentičnijih književnika Bosne i Hercegovine govorili su još: Anes Džunuzović, Džemal Salihspahić, Ivana Ina Mostarac, Sead Zubanović, Husein Omerović, Harun Hodžić, Fuad Kovač, Džavid Begović, Dženan Handžić, Eset Muračević  i Isnamova supruga Elida Taljić. 

Isnamova supruga Elida  je najprije zahvalila organizatorima i prisutnima, te posebno zamolila da niko nikom ne zamjera i da niko ni na koga ne bude ljut, jer bi se Isnam na toveoma ljutio. „Ako mu je išta smetalo jeste što su Bošnjaci spremni kritizirati. Stalno čim se sretnemo nalazimo razloga da budemo ljuti, da se posvađamo, da raspravljamo o svemu i svačemu dokazujući da ništa kod nas ne valja i ništa ne štima. A, Boga mi, mnogo toga štima. I mnogo toga je urađeno. Vrlo mnogo ljudi je radilo na tome i da se dođe do ovih djela i do ovoga što mi danas zovemo državom..“ Na kraju skupa, a ime organizatora ove manifestacije iz New Yorka, prijatelja i poštovaoca djela Isnama Taljića, Harun Hodžić je Isnamovoj kćerki Džehvi Taljić uručio stipendiju za školovanje.

 Počasni gost bio je reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović

 Uprava za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u BiH i Muftijstvo travničko u suorganizaciji sa Medžlisom IZ Bugojno i Općinom Bugojno 21. oktobra 2017. godine, u dvorani Kulturno-sportskog centra Bugojno, organizirali su koncert ilahija i kasida horova medresa i Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu. Muzičku pratnju horovima činio je bend Armina Muzaferije. Domaćin horovima bila je Elči Ibrahim-pašina medresa iz Travnika. Uz reisu-l-ulemu, kao počasnog gosta, na koncertu su bili i muftija travnički dr. Ahmed ef. Adilović, načelnik općine Bugojno Hasan Ajkunić i direktori većine medresa. Gost večeri bio je vokalni solista Latif Močević. Koncert je počeo odlomkom iz Kur’ana koji je proučio Safer Tarakčija, maturant Travničke medrese, te monologom iz monodrame Gazi Husrev-beg koji je izveo glumac Narodnog pozorišta iz Sarajeva Aldin Omerović. Omerović je, također,  vrlo uspješno, moderirao ovom manifestacijom.

Muftija travnički dr. Ahmed ef. Adilović u ime organizatora uručio je prigodne zahvalnice reisu-lulemi, Medžlisu islamske zajednice Bugojno i Općini Bugojno.

U svom govoru reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović posebno je naglasio: “Bugojno može biti grad festivala, može biti grad susreta naše mladosti... Ovdje u Bugojnu u jednom trenu mogu da budu horovi i naših medresa, naših katoličkih školskih centara i pravoslavnih centara. To Bugojno može. To je bosanska tradicija. Istrajte na tome. Valja nam čuvati sebe. Valja očuvati sebe od drugih, ali valja nam isto tako čuvati i sebe od sebe, odnosno ne zaboraviti ko smo i što smo i slaviti Bosnu, miruh kakav je uvijek bio u njoj.“

Čestitajući učesnicima na koncertu reisu-l-ulema je kazao i ovo: “Čestitam medresama, ovoj mladosti! Nije lahko izaći na pozornicu i prenijeti ono što je stoljećma nastajalo u Bosni. Ilahije su nastajale  po tekijama, od derviša, u medresama, mahalama i sokacima. Učile su ih djevojke, bosanski ljudi, derviši. I to je Bosna. Sačuvajmo uspomenu na Bosnu, jer ta uspomena čuva nas.”

Kažimo na kraju da su na festivalu učešće su uzeli horovi: Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, Gazi Isa-bega medrese iz Novog Pazara (Sandžak), Medrese Osman ef. Redžović iz Visokog, Karađoz-begove medrese iz Mostara, Behrem – begove medrese iz Tuzle, Medrese Reisa Džemaludina ef. Čauševića iz Cazina, Gazi Husrev-begove medrese iz Sarajeva i domaćina Elči Ibrahim - pašine medrese iz Travnika.