digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage2.jpg

U petak, 09.06.2017.godine, samo nekoliko minuta nakon što su vjernici izišli sa džume namaza iz centralne livanjske džamije Ćurčinice, desio se ružan incident na trotoaru uz džamiju.

Medžlis IZ-e Zenica vas obavještava da će u ramazanskim noćima biti organizovani Ramazanski mehabbeti na otvorenom.

Petnaesta kulturno-vjerska manifestacija „Dani Hasana Kaimije“ otvorena je u petak 9. juna u Zvorniku.

Među šumarima je bio jedan koji nije bio kao ostali šumari, bio je više naš, šumar iz naroda, uz to i bliski rod nama Hajdarevićima, bio je to šumar iz sela Zaostro Alija Bešović...

U svojoj historiji stolački utvrđeni grad je doživio dva teška razaranja.

Faroski svjetionik, jedno od sedam čudesa antičkog svijeta, izgrađen je u 3. stoljeću prije nove ere na drevnom otoku Farosu u blizini egipatskog grada Aleksandrije. Svjetionik je predstavljao najvišu građevinu tadašnjeg svijeta. Njegova svjetlost se mogla vidjeti na 50 kilometara udaljenosti od aleksandrijske obale što je moreplovcima osiguravalo siguran povratak na kopno.

Na osnovu jednog deftera od 1. safera 1161. (1. februara 1748.) godine, pouzdano se može utvrditi da je tada ova služba postojala i u sultan Bajezidovoj (Carevoj) džamiji u Foči i da ju je obavljalo trideset džuzhana. Ukoliko je ova služba postojala od samog podizanja džamije 1501. godine, to bi značilo da je ona u Foči uvedena trideset godina prije nego u Sarajevu.

Bošnjačko odbacivanje kvaziidžtihada i mita o progresu

Dakle, dok se kod nas Bošnjaka obrazovni sistem nastoji što više denacionali-zovati, dotle u susjedstvu nacionalizam ne jenjava. Mladi se filuju nacionalizmom kao u doba Slobodana Miloševića. Iz navedenih primjera vidimo da se kroz obrazovni sistem i dalje njeguje duh militantnog nacionalizma, koji je nedavno uzrokovao razaranja i krvoprolića.

Naime, radi se o pojavi angažovanja „civila“ (osoba koja nije završila vjersku školu, već joj je životna vokacija neko drugo interesovanje, npr. ljekar, inžinjer, pravnik i sl.) na mjesto predsjednika, sekretara i blagajnika u medžlisima, a razlog tome je „otvorenost Zajednice prema svijetu“. Dok se recimo za predsjednika ljekarske komore bira ljekar, za predsjednika biznis asocijacije se bira neko od istaknutih biznismena, za advokatsku komoru opet se bira neko od advokata, jedino se u Islamskoj zajednici zadržalo to da predsjednik medžlisa treba da bude neko ko nije „vjersko službeno lice ili profesor islamskih nauka“ i sl., nego na tom mjestu treba da bude neko izvan vjerskih službenih lica. Da li je spomenuta pojava zaista neophodna sadašnjoj instituciji Islamske zajednice ako se zna da je u periodu iza I i II svjetskog rata postojala tendencija nadzora vjerskih zajednica baš preko „civila“ koji su trebali predstavljati „vrata ili prozor za ostali svijet“.

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine