I mi, u Bosni, kao i muslimani širom svijeta ušli smo u ramazansko vrijeme i ramazanski kosmos. U narednih mjesec dana ramazanski kandilji obasjavat će noćima sela i gradove.
I ove, kao i prethodnih godina, povodom dolaska ramazana, Asociajcija studenata je uz podršku Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću je 14. maja 2018. godine u prepunom amfiteatru Fakulteta nakon akšam namaza organizovala predramazansku svečenost pod nazivom „U susret ramazanu“.
Zadnji dan mjeseca šabana iza ikindije širom Bosne i Hercegovine pucali su topovi da najave dolazak ramazana.
Amer Bukvić, predsjednik Uprave BBI banke i Ibrahim Hadžibajrić, načelnik Općine Stari Grad Sarajevo potpisali su danas ugovor o uspostavljanju povoljne finansijske linije za privredne subjekte sa područja Općine.
Mjesec ramazan je odabrani mjesec u kojem je Bog Uzvišeni spustio Kur'an, odnosno započeo njegovo objavljivanje ljudima preko meleka Džibrila i posljednjeg Božijeg Poslanika, Muhammeda, a.s.
Danas se mogu čuti komentari tipa da su predavanja daija ili predavača znatno kvalitetnija, „diraju u dušu“, dok imami uopšte nemaju predavanja, a ako i imaju nisu „ništa posebno“
Iako je dug put od ideje do realizacije projekta, pri čemu ideja može biti lakši dio, treba nam biti važno stavljanje na raspolaganje ideja koje neko, od institucija i organizacionih jedinica do pojedinaca ili neformalnih grupa poput studenata islamskih fakulteta, može implementirati za dobrobit Islamske zajednice, ali i općenito za sve muslimane. Na ovom mjestu, u skraćenoj formi, predlažemo nekoliko projekata iz oblasti izdavaštva koji su potrebni Islamskoj zajednici i njenim članovima.
Sve prisutnije medijsko simplicifiranje, banaliziranje, senzacionalizam, nekonzistentno interpretiranje društvenih, religijskih, etničkih i kulturnih pitanja u svrhu veće gledanosti ili čitanosti doprinosi lišavanju smisla nauke, znanstvenih disciplina, ali i informisanja, obrazovanja i kulturnog oplemenjivanja što je krajnji cilj medija. Zapravo, kvazinaučnim pristupom relevantnim naučnim raspravama i temama bosanskohercegovački novinari nastoje priskrbiti nemogući znanstveni legitimitet medijskim naslovima. Rezultat ovoga jest suzdržanost mnogih intelektualaca od pojavljivanja u medijima gdje se prednost daje senzacionalizmu nad intelektualizmom i subjektivizmu nad objektivizmom.
Oslobođeni nekadašnje državne cenzure, ali ujedno ograničenja i stida, novinari dočaravaju bosanskohercegovački pseudoliberalizam, pojavu kojom dr. Fahira Fejzić-Čengić objašnjava prijelaz prilikom rasprave “iz sfere slobode i liberalnih tradicija u sferu javnog diskreditiranja, upotrebom što krupnijih riječi i što ružnijih epiteta”.
Dok jedni zatvaranje bh. galerija i muzeja smatraju znakom društvenog rasula i propadanje identiteta jedne države, drugi ne vide u tome ništa veći gubitak od zatvaranja jedne trgovine ili farme, naročito kada je riječ o umjetničkim galerijama koje su „precijenjene“.
Pri informiranju javnosti putem saopćenja treba imati na umu da ono nudi osnovne informacije, ali često ostaju nejasnoće koje se previde prilikom pisanja.