U Crnoj Gori je 1948. godine prvi put organizovan popis stanovništva koji je obuhvatio i nacionalno izjašnjavanje, a do 2011. je organizovano ukupno osam popisa.
Na ahiret je preselio Hadžem Hajdarević, istaknuti bosanskohercegovački književnik - pjesnik, prozni pisac, esejist, urednik brojnih književnih i drugih djela te stručnjak u oblasti jezika.
I baš je u ovakvim vremenima – kada potcijenjena desnica zauzima sve ozbiljniji politički prostor u Evropi, a Orban, Le Penova i notorni Gert Wilders postaju nove političke zvijezde – nužno redefinirati važnost međureligijske saradnje i potcrtati da jedni drugima nismo neprijatelji; da je neprijateljstvo eksces a dobar odnos pravilo. Posebno stoga što desničarski uspon redovito prati promjena na diskurzivnom nivou, pa se jezik koji se do jučer smatrao ksenofobnim na izvjestan način normalizirao.
U novom printanom izdanju Preporoda 23/1249 od 1. decembra 2023. čitajte:
Islamska gimnazija dr. Ahmeda Smajlovića u Zagrebu početkom novembra je svečano obilježila trideset godina rada i razvoja. Danas ova škola predstavlja respektabilnu odgojno-obrazovnu ustanovu, kako u okviru Islamske zajednice tako i u hrvatskom društvu. Tim povodom smo razgovorali s direktorom škole Mevludinom Arslanijem
S profesorom dr. Arminom Kržalićem, s Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA, razgovarali smo o različitim prijetnjama po sigurnost BiH, te izraelskom uništavanju Gaze
U posljednjih mjesec dana, politički i državni vrh, pozicionirajući se u odnosu na izraelske napade na Gazu, doveo je njemačku javnost na raskršće značajnih društvenih i političkih dilema koje vibriraju kroz ostatak Evrope. Ovo složeno vrijeme se čini važnom prekretnicom i nije produkt samo trenutnih globalnih političkih napetosti već i odraz dubljih problema kroz koje prolazi njemačko društvo. Dok njemačka vlada bezrezervno podržava izrealsku, novi val islamofobije zahvata društvo.
U novom printanom izdanju Preporoda 22/1248 od 15. novembra 2023. čitajte:
Kada ovaj broj našeg lista izađe bit će tačno 40 dana od početka najnovije etape sukoba u Palestini, koja bi, po intenzitetu borbi, te dosadašnjim crnim brojkama poginulih, ranjenih i prognanih, mogla biti najteži rat od kako je zvanično otpočeo ovaj najduži moderni konflikt 1948. godine.
Nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu mnogi Bošnjaci prognani ili ranjeni nastavili su svoj život daleko od rodnih mjesta. Kao djeca ili odrasli svjedočili su ubistvima, progonima i izbjegličkim sudbinama i s tim sjećanjima i osjećanjima danas žive u inozemstvu te podižu nove generacije. Koliko su ove ratne traume ostavile traga na njih nije česta tema analiza i istraživanja. Također, njihova djeca ili mladi koji su rođeni u inozemstvu odrastaju uz priče o traumatičnim iskustvima starijih generacija i pitanje je kako oni gledaju na ove teme: kako se oni osjećaju kada slušaju ove priče, koliko ih to udaljava ili približava Bosni i da li više na Bosnu uopšte računaju... samo su neka pitanja koja se postavljaju u tretiranju prijenosa trauma s generacije na generaciju i van naše domovine
U posljednje dvije stotine godina, u islamskoj literaturi vrlo je popularno iznositi razmišljanja o temi „zašto su muslimani nazadovali“ili „zašto muslimani ne napreduju“. Ključna tema koja se nameće je pitanje formiranja mentaliteta unutar kojeg nudimo ovovremeni odgovor na pitanja „kakav je mentalitet muslimana“, „šta se očekuje od života“ ili „kako se ponašamo u životu“.