digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage2.jpg

U džamiji džemata Donji Humci 30.12.2017. upriličena je svečanost u povodu završetka hatmi. Nakon dvije godine Amel-ef. Habeš je s ponosom prezentirao svoju drugu grupu polaznica mektebske nastave, učače Kur’ana koje su ponijele titule svršenica hatma-dove za mektebske polaznike. Nakon predstavljanja kandidata obaratio se prisutnima glavni imama Medžlisa Čelić Islam-ef. Hrnjić

00Sličica Želim Print

Profesor Carl Bethke o islamofobiji u Evropi, percepciji Bošnjaka u njemačkom društvu i budućnosti BiH u Evropskoj uniji

 

Euroatlanska integracija je pitanje opstanka

PREPOROD: Je li bilo interesa u njemačkoj javnosti za posljednje presude vojnim licima koja su osuđena za stravične zločine poput genocida i udruženog zločinačkog poduhvata?

BETHKE: Ratko Mladić je, kao ratna ličnost, u Njemačkoj mnogo poznatiji nego Slobodan Praljak. Sukob Bošnjaka i Hrvata se primijetio u njemačkim medijama relativno kasno, a nakon tih saznanja naročito se Njemačka potrudila da se taj sukob što prije završi. Hrvatska je i znantno kraće bila uključena u rat nego Srbija. S druge strane, srpski zločini su bili daleko veći i trajali su godinama, što je i posljedica, za razliku od slučaja s Hrvatima, markantnije pozicije Osmanskog carstva u srpskoj nacionalnoj mitologiji.

PREPOROD: Kako gledate na komentare nekih političara s Balkana da će zbog kompleksne političke situacije državi BiH doći kraj?

BETHKE: Ključno je da vodeće zapadne sile nemaju nikakav interes za bilo kakvu podjelu Bosne ili prekrajanje granica, što bi dovelo i do širenja utjecaja ruske politike u ovom dijelu Evrope. Stoga, članstvo BiH u NATO-u nema alternativu. S druge strane, to što jedan dio Srba ne podržava suverenitet BiH promijenit će se samo ako se ekonomska situacija konačno stabilizira, a u tom kontekstu članstvo BiH u Evropskoj uniji nema alternativu. Dakle, euroatlanska integracija je, čini mi se, pitanje opstanka.

 

Bošnjake smatraju starosjediocima

PREPOROD: Kakav je status bošnjačke dijaspore kod njemačke političke ljevice i desnice?

BETHKE: Bošnjaci su među najbolje integriranim doseljeničkim društvima u Njemačkoj. Olakšavajuća okolnost je bila što Bošnjaci pripadaju istom srednjoevropskom kulturnom prostoru. Poslije imigracije je skoro redovno slijedio i socijalni napredak te je među njima brzo rastao broj onih srednje ekonomske moći. Imam utisak da se sada prema njima odnosi kao prema starosjediocima. Nemam tačne podatke, ali u vrijeme generacije gastarbajtera utjecaj Socijaldemokratske stranke (SPD) je bio jak, dok je od kraja rata u Bosni i tokom političkog angažmana Angele Merkel, Kršćansko-demokratska unija (CDU) dobila mnoge pristalice i svoju bazu među njima.

00Cijeli tekst

S rastućim brojem doseljenika, kako ekonomskih tako i političkih, iz pretežno muslimanskih zemalja, pitanje priznavanja pojedinih elemenata šerijatskog prava je postala naročito popularno proteklih godina. Jedan od tih elemenata je i državna legitimizacija šerijatskog braka, najviše zbog izazova i problema koji se mogu pojaviti u slučaju razvoda braka.

00Cijeli tekst

Prošlu godinu posebno obilježile aktivnosti na edukaciji žena i podizanju edukativno-poslovne zgrade Medžlisa

Prema relevantnim statističkim podacima u Bosni i Hercegovini ima petnaestak Gračanica, a jedna od njih je i općinsko središte u Tuzlanskom kantonu. Svaka od njih ima neku od svojih prepoznatljivosti. Gračanica kod Visokog poznata je po sjedištu Medžlisa Islamske zajednice za 12 džemata koja se prostiru na teritoriji visočke, brezanske, kakanjske i vareške općine. Sjedište Medžlisa, ranije Odbora IZ ona je bila i decenijama prije agresije na BiH, a prije 25 godina u Gračanici je, na lokalitetu Čajangrada, udaren temelj Medresi Osman ef. Redžović koja je za minulih četvrt stoljeća izrasla u respektabilnu srednjoškolsku ustanovu i svojom građevinskom ansamblejom postala najistaknutijim i za oko najljepšim detaljem čitave gračaničke doline. U mezarju gračaničke džamije nekoliko izuzetnih alima iz srednje Bosne među kojima i šejh hafiz Mustafa ef. Mujić koji je najveći dio svog radnog angažmana imao u Paležu kod Kiseljaka. Na ovom području živi i hafiz Zilko ef. Žolja, muderris Medrese u penziji i poznati kaligraf čiji je krasnopis utkan i na mnogim nišanima ovdašnjih i drugih mezaristana.

Akcenat na nastavku radova na edukativno-poslovnoj zgradi Medžlisa

 Putnik namjernik će u samom centru Gračanice, na desnoj strani putnog pravca Visoko – Breza, uočiti jednu kuću u izgradnji. Dva sprata su podignuta, a čeka se nastavak radova. To je edukativno-poslovna zgrada koja je će kad bude završena značiti jedno novo poglavlje u radu Medžlisa. O ovom građevinskom poduhvatu predsjednik Medžlisa Mehmed ef. Smajlović kaže: „Cilj nam je da ukrovimo naš edukativno-poslovni centar. Ostalo je još jedan sprat da se izida i uradi krovna konstrukcija. Mi smo mali medžlis, a do sada nismo imali ni strateškog donatora koji bi uložio sredstva da se zgrada završi. Baziramo se na priloge naših džematlija i naših privrednika, priloge i ono što smo mogli izdvojiti iz našeg budžeta. Do sada je uloženo preko 200.000 KM. Urađeno je kako treba. Naša je deviza nek se radi kako valja makar to i duže trajalo. Svaka pomoć za nastavak gradnje zgrade dobro će nam doći. Medžlis je dao doprinos i kod izgradnje Medrese. Dosta naših akcija smo odgađali da ne bismo ugrozili izgradnju Medrese. I nama je prioritet bila Medresa.“

Predsjednik Smajlović je, uzgred, istakao da su uradili infrastrukturu i u džematima. Nemaju niti jednog zaseoka, a da u njemu nema mesdžid i drugi prateći objekti za vjerski sadržaj. Uredili su i mezaristane. Imaju još nekih dorađivanja na nekim objektima u džematima. Uspjeli su sačuvati stare objekte. U Podvincima je izgrađena nova džamija. Usprkos činjenici da im stara džamija nije trebala oni su je uredili i ona će imati svoje sadržaje. Džamija se zove Djevojačka džamija.

 

Dvadeset pet punktova mektebske pouke

Medžlis ima 12 džemata, 15 džamija, 25 punktova mektebske pouke. Zanimljivo je da se njegov rad u 95 procenata finansira od članarine koja je centralizovana. Kad je u pitanju mektebska nastava njihovi učenici, u takmičenjima na nivou Muftijstva, redovno osvajaju treće ili četvrto mjesto, što zorno govori o kvalitetu mektebske nastave. Glavni imam Medžlisa Senahid ef. Uzunović, svršenik Al-Azhara o aktivnostima u džematima kaže: „Imao sam sudbinu da u džematu Poriječani naslijedim velikog imama rahmetli Šefika ef. Beganovića. Nije bilo lahko njega zamijeniti u džematu. Bio je to veliki izazov za mene. Isto tako, valjalo je poslije sjajnog Midhata ef. Čakalovića preuzeti amanet glavnog imama. S jedne strane je bilo olakšanje naslijediti takve prethodnike, a s druge strane bila je to dodatna obaveza da se nastavi u istom ritmu. Nastojimo da unaprijedimo rad Medžlisa. A, to možemo kroz nove kvalitetne sadržaje. U posljednje vrijeme, uz ispunjavanje svih redovnih aktivnosti, akcenat smo stavili na razvoj ženskog dijela džemata gdje su angažirane naše muallime. Tako smo u prošloj godini imali preko stotinu žena koje su završile kur’ansko pismo. Napomenimo da je ženski aktivizam vodila Selvedina Rezaković, a omladinu Nasir ef. Bučuk. U novembru prošle godine pokrenuta je škola hifza koju vode hafiz Zijad ef. Dervić i hafiz Senad ef. Ganić, a u koju je uključeno 32 polaznika.“

24 visoko gracanica2

 

Tri glavna imama na jednom mjestu

 Posebno je bila zanimljiva kahva sa trojicom glavnih imama Medžlisa. Uz aktuelnog Senahida ef. Uzunovića bili su Mirsad ef. Mahmutović, danas u penziji, i Midhat ef. Čakalović, profesor islamske vjeronauke u visočkoj gimnaziji.

Prisjećajući se vremena kad je bio imam gračaničke džamije i vjerskoprosvjetni referent Odbora, danas medžlisa, Mirsad ef. Mahmutović kaže: „U Gračanicu sam došao 1986., odmah po završetku studija. Bio sam prvi imam u novoj džamiji. Tu sam ostao do 1994. godine. Potom sam profesionalno otišao u Armiju R BiH i ostao do 1996. godine. U moje vrijeme vjeronauka se održavala pet dana u sedmici. Uporedo sam bio i vjerskoprosvjetni referent (glavni imam) Odbora (Medžlisa). Zatekao sam jednu grupu ljudi koji su bili toliko edukovani da su mogli predvoditi džemat. Rekli su mi da su oni bili učenici Osmana ef. Redžovića, po kome ovdašnja medresa nosi ime. 1992. pokrenuli smo kurs islama u prostorijama Medžlisa i džamiji. Mene iritira kad kažu da je Medresa nikla s ledine, a ona je nastala u prostorijama Medžlisa. Bogu hvala da se Džemal ef. Salihspahić našao u to vrijeme tu i maksimalno se posvetio Medresi. Tadašnji predsjednik Ševko Bešlagić je svojim autom razvozio učenike.“

U razgovor se uključuje i Midhat ef. Čakalović: „Nakon odlaska Mustafe ef. Hadžića prihvatio sam ponuđenu funkciju glavnog imama na pola godine, a budući da sam radio u visočkoj gimnaziji, na funkciji vd. glavnog imama ostao sam 16 godina. Kad pogledam retrospektivu rada Medžlisa godine ponosan sam na to šta se sa ograničenim sredstvima uradilo. Svaki zaselak je izgradio makar mesdžid. Nekoliko džamija je, također, podignuto i obnovljeno.“

Pridružio nam se i Emir Bešlagić, vlasnik firme Nerc Bešlagić, jedan od biznismena i hizmećara medžlisa IZ iz Visokog i Gračanice kod Visokog. “Ja sam član MIZ Visoko, a moj babo bio je predsjednik MIZ Gračanica. Pripadam i jednom, i drugom medžlisu. Kopat ću se u rodnoj Smršnici koja pripada ovom Medžlisu“, kazao je Bešlagić.

 

Bištrani, Bogošići i Buzići

Džematu Bištrani pripadaju naseljena mjesta Seoce, Bijelo Polje, Mali Trnovci, Prhovo i Bištrani. Prostire se na području općina Visoko i Kakanj. Ima 250 domaćinstava. Do 1968. godine pripadao je džematu Kraljeva Sutjeska. Džamija je prvi put sagrađena 1932., renovirana 1962., a iznova sagrađena 2007. godine. Mektebi postoje u Seocu, Bijelom Polju i Malim Trnovcima. Imamsku dužnost obavlja Muris ef. Hadžić, a prije njega imami su bili: Mustafa ef. Begovac, Hasan ef. Česa, Salih ef. Lopo, hfz.Špiljak, Hajrudin ef. Lopo, Muhamed ef. Lopo, Ibrahim ef. Hadžić, Edib ef. Alispahić, Mirsad ef. Sudžuka i Saudin ef. Lopo.

Džemat Bogušiće čini i naselje Rijeka. Džemat se nalazi na lokalnom putu Visoko - Podvinci. Ima oko 100 domaćinstava. U džematu se nalazi mekteb sagrađen 1968. godine. U njemu se mektebska nastava obavlja dva puta heftično koju predaje muallima Namira Kaljun. Aktuelni imam je Adnan ef. Karamustafić. U džematu su imamsku dužnost obavljali: Ahmed ef. Lemeš, Ekrem ef. Kaplan, Emin ef. Salispahić, Ibrahim ef. Muslija, Ahmed ef. Agić, Džemal ef. Hasandić, Rešad ef. Omerhodžić Ibrahim ef. Suša, Muharem ef. Sijerčić i Sakib ef. Osmanbegović.

Džemat Buzići čine naselja Dolovi, Buzići i Upovac. Ima oko 250 domaćinstava. Džamija je sagrađena 1968. godine. Do te godine džemat je bio u sastavu džemata Dobrinje. Mektebska nastava se odvija tri dana u Buzićima i dva dana u Upovcu. Imam je Raif ef. Tašaković. Imamsku dužnost u ovom džematu obavljali su i: Osman ef. Hadžić, Asim ef. Zvekić, Muharem ef. Poturović i Pašo ef. Fetić. Poznati alimi iz ovog džemata su hafiz Hasan ef. Smailagić i hafiz Mehmed ef. Mulić. U džamiji se obavlja beš vakat, džuma i bajram namazi, a u mektebu Upovac noćni vaktovi.

 

Dobrinje, Gračanica i Podvinci

Džemat Dobrinje se nalazi na lokalnom putu Visoko – Kakanj, a čine ga mjesta Grab, Zilići i Dobrinje. Džemat broji 102 domaćinstva.U džematu se nalaze nova i stara džamija. Nova je sagrađena 2000. godine, a temeljna rekonstrukcija Stare džamije urađena je 2005.godine. Nema pisanih tragova o tome kada je sagrađena Stara džamija. Ovo naselje se spominje još u sidžilima sarajevskog mule 1566. godine kao muslimansko naselje. Džemat predvodi Mufid ef. Fazlić, a prethodni imami bili su Salih ef. Uzunović, Osman ef. Hadžić, Ibrahim ef. Hadžić, Muharem ef. Poturović i Mehmedalija ef. Amidžić.

Gračanici pripadaju sela i zaseoci: Loznik, Tramošnjik, Malo Čajno, Veliko Čajno, Troholje-Sige, Polje. Džemat ima 500 domaćinstava. Džamija je prvi put sagrađena 1763., a nova, postojeća džamija 1986. godine. Djelomično je oštećena u posljednjoj agresiji na BiH 1992/95. godine. Mektebi postoje u Tramošnjiku, Sigama (izgrađen 2007.), Velikom Čajnu (na mjestu starog mekteba izgrađen novi 2007.), te zgrada Medrese Osman ef. Redžović. Mektebska nastava sa po dva dana odvija se u Gračanici i Velikom Čajnu. Prije sadašnjeg imama mr. Sameda ef. Imamovića u džematu su službovali i Salih ef. Semić, Hamid ef. Herenda, Salih ef. Trako, Osman ef. Kaplan, hafiz Emin ef. Vejsilovski, Nurija ef. Sikirić, Mirsad ef. Mahmutović i Adem ef. Uzunović.

U džemat Podvinci spadaju naseljena mjesta Kokoščići, Bukovik, Piromani, Donji Podvinci, Petrovići, Zukani, Centar, Malkoč, Spahići, Sarajlije i Kaljuni. Džemat se nalazi na području općina Visoko i Vareš, a ima 350 domaćinstava. U džematu se nalaze Stara ili Djevojačka i Nova džamija. Djevojačka džamija sagrađena je 1912. godine na temeljima dotadašnje drvene džamije koja je podignuta 1702. godine. U džematu postoji i imamski stan, mekteb na Kokoščićima, 5 mezarja, dva turbeta. Mektebska nastava se odvija po dva dana u Podvincima i Kokoščićima. U džematu se nalaze dva turbeta. Turbe Šejh Feruha ili kako ga mještani zovu Malkoč-begovo i Arapovac. Jedan od najpoznatijih alima iz ovog džemata bio je rahmetli Sulejman ef. Fišek. Aktuelni imam je Adnan ef. Karamustafić, koji, ujedno, obavlja i dužnost sekretara Medžlisa.

 

Poriječani, Slapna Gora i Smršnica

Podvinje, Gornji Poriječani, Grđevac, Poklečići, Zagornica, Skoparnovići, Brdo čine džemat Poriječane. Ima 500 domaćinstava. U džematu se nalazi džamija koja je prema pisanim dokumentima sagrađena 1830. godine. Mektebi postoje u Podvinju, Gornjim Poriječanima i Grđevcu. U sklopu džemata je 8 mezarja i 25 njiva. Mektebska nastava se odvija u Poriječanima, Podvinju, Gornjim Poriječanima i Grđevcu. Dosadašnji imam u džematu bili su: Halil ef. Hakulija, Hasan ef. Buza, Mustafa ef. Hajrić, Mehmed ef. Porča, hafiz Hasan ef. Smailagić, Muhamed ef. Ganić, Ekrem ef. Mujezinović, Jusuf ef. Trgo, Ahmed ef. Kadrić, Rasim ef. Šabanović, Hikmet ef. Hajrić, Besim ef. Vejsilovski i Šefik ef. Beganović. Aktuelni imam je Senahid ef. Uzunović. Poznati alimi ovog kraja su Hazim ef. Šabanović i Abdulah ef. Ganić. Sadašnji imam je Senahid ef. Uzunović.

U džemat Slapna Gora spadaju i sela Stubla, Lendići, Odžak i Brdo. Po broju domaćinstava spada među manje džemate Medžlisa. Džamija je sagrađena 1981. godine. Uz džamiju i njene prateće objekte vakufsku imovinu džemata čine i imamski stan, 4 mezarja i nekoliko parcela - njiva. U džamiji se obavljaju džuma namaz, noćni namazi, bajram i teravih namazi. Dosadašnji imami u džematu su bili: Salih ef. Mulahasanović, Adem ef. Uzunović, Muharem ef. Šabić, Ibrahim ef. Muslija, Nihad ef. Alihodžić, Rašid ef. Smaka, Saudin ef. Lopo, Izet ef. Bašić, Mehmedalija ef. Amidžić. Aktuelni imam je Mufid ef. Fazlić.

Džematu Smršnica pripadaju Gornja i Donja Smršnica. Džemat broji oko 100 domaćinstava. U njemu se nalaze dva mekteba U Gornjoj Smršnici - izgrađen 1935. godine, džematlije su 1975. godine isti porušili i na istom mjestu sagradili novi mekteb od tvrdog materijala. U Donjoj Smršnici je izgrađen 1992.godine. U mektebima se obavljaju noćni vaktovi. Mektebska nastava se odvija dva dana u mektebu Gornja Smršnica. Među poznate alime ovog džemata spadaju Osman ef. Redžović i prof. Salih ef. Trako. Dosadašnji imami u džematu su: Salih ef. Semić, Mustafa ef. Kaplan, Rasim ef. Husić, hafiz Zilko ef. Žolja, Ibrahim ef. Muslija, Muharem ef. Poturović, Mehmed ef. Smajlović, Salko ef. Salispahić i Adem ef. Uzunović. Sadašnji imam je Nasir ef. Bučuk.

 

Veliki Trnovci, Vijesolići i Uvorići

U džemat Veliki Trnovci spadaju zaseoci i sela Šošnje, Dolovi, Lučići, Bare, Lukovo Brdo i Veliki Trnovci. Prostire se na teritoriji visočke i kakanjske općine. Džemat broji 230 domaćinstava. Do 1956.godine bio je u sastavu Kraljeve Sutjeske. Džamija je sagrađena 1956. godine, a nova džamija 1999. godine. Mektebi postoje u Šošnjima, Dolovima i Barama. Mektebska nastava se održava u Velikim Trnovcima, Šošnjima i Dolovima. Sadašnji imam je Nedžad ef. Selimović.

00Sličica Želim Print

Vijesolići je džemat čija sela Prhinje, Kolovaj, Košare, Jasike i Vijesolići pripadaju brezanskoj općini. Ukupno ima 300 domaćinstava. U džematu se nalazi džamija koja je sagrađena 1979. godine. Tu su i dva mekteba u Prhinju. Mektebska nastava se odvija u Vijesolićima i Prhinju. U mektebu Prhinje uoči petka i ponedjeljka održava se zikir nakšibendijskog tarikatskog reda. Dosadašnji imami u džematu su Omer ef. Smajić, Ahmed ef. Agić, Halim ef. Muslija, Muharem ef. Sijerčić, Sakib ef. Osmanbegović i Abdurahman ef. Zukan. Sadašnji imam je Elmedin ef. Telalović.

Od više sela ukomponiran je i džemat Uvorići. Uz Naslovno tu su i sela Kovačići, Šačići i Gornji Uvorići. Ima oko 260 domaćinstava. U džematu se nalazi džamija sa pratećim objektima. Postoje i mektebi Gornjim Uvorićima i Kovačićima. U mektebima se obavlja islamska pouka. Imamsku dužnost obavlja Nasir ef. Bučuk. Dosadašnji imami u džematu su Hakija ef. Lemeš, Arif ef. Lemeš, hafiz Muharem ef. Lemeš, Nesib ef. Uzunović, Salih ef. Rezaković, Omer ef. Hrnjić, hafiz Zilko ef. Žolja, Salko ef. Salihspahić, Mirsad ef. Sudžika i Emin ef. Salihspahić, te muallime Džakovac Enisa i Tulić Urfeta. Zanimljivo je da se vjerska pouka u Kovačićima do 1950. godine izvodila po kućama, a mualimi su bili: Salih Smajlović iz Kovčića, Hasandić Salih iz Tramošnjika i Alibegić Mujo zvani - Hodža Pašo – iz Kovačića.

Islamsku vjeronauku u ovdašnjim školama predaju Almasa Bećirović i Urfeta Tulić u OŠ Musa Ćazim Ćatić - Veliko Čajno, Fata Begić i Meliha Hindija u OŠ Mehmedalija Mak Dizdar - Dobrinje.

Kažimo na kraju da na području dvanaest džemata koji čine Medžlis IZ Gračanica/Visoko živi oko 12.000 stanovnika.

Niš je grad koji se nalazi na jugoistoku Srbije. Kulturni je i ekonomski centar tog dijela zemlje. Pored živog centralnog prostora grada prepunog ugostiteljskih objekata, hotela i luksuznih prodavnica, periferija nudi posetiocima svoje naročite prirodne ljepote i znamenitosti. Blizu samog centra grada, sa suprotne strane rijeke Nišave, nalazi se stara Niška tvrđava koja ima veoma dugu historiju, ali današnje utvrđenje datira iz perioda 1719-1723. godine i podignuto je od strane Osmanlija. Tvrđava ima četiri velika ulaza, odnosno kapije, i to: Stambol kapiju, Beogradsku kapiju, Vodenu ili Jagodinmalsku kapiju i Vidinsku kapiju. Sa tih kapija se izlazilo na puteve ili drumove, koji su vodili u gradove pomenute u njihovim nazivima. U samoj tvrđavi, unutar visokih i masivnih zidina, nalazi se nekoliko sakralnih objekata iz osmanskog perioda, sa prepoznatljivim detaljima islamske arhitekture i tradicije. Osim hamama (sagrađenog u XV vijeku), koji se naslanja uz Stambol kapiju i važi za najstariji sačuvani spomenik iz osmanskog perioda vladavine, te baruthane (XVIII vijek) koja se nalazi u gornjem dijelu tvrđave, najveću pažnju posjetilaca izaziva Malkočoglu Gazi Bali-begova džamija (Malkoçoğlu Gazi Bali Bey Camii). Pohranjen značajnim podacima i zatečen neverovatnim prizorom, odlučio sam da, na povratku u Novi Pazar, istražim historiju ove veleljepne građevine i njenog neimara, te predočim je cijenjenoj javnosti na uvid.

00Cijeli tekst

U 2017. godini Islamska zajednica je putem Ureda za društvenu brigu i drugih organizacionih jedinica realizirala niz humanitarnih i socijalnih projekata

1.000

ramazanskih paketa

2.000

bajramskih paketića za djecu

300.000

maraka za stipendije

750.000

maraka za povratničke medžlise

165.000

maraka za javne ustanove i domove za nezbrinutu djecu

282.233

maraka vrijednost mesa za narodne kuhinje i druge javne ustanove

Iako je primarno djelovanje Islamske zajednice obrazovanje i organizacija vjerskog života, aktivnosti humanitarno-socijalnog karaktera su sastavni dio njene misije. Još uvijek ne postoji centraliziran sistem pregleda svih humanitarnih akcija, s obzirom da Ured za društvenu brigu Rijaseta nema podataka s terena, gdje medžlisi, muftijstva, ustanove i džemati u BiH i dijaspori realiziraju projekte socijalnog i humanitarnog karaktera u toku cijele godine. Nakon ovogodišnje dodjele stipendija iz Fonda “Bejtu-l-mal“ u razgovoru s Hamedom Efendićem, rukovodiocem Ureda za društvenu brigu Rijaseta IZ, mr. Eminom Bešlijom, stručnim saradnikom u Uredu, dobili smo podatke o nekim projektima i akcijama realiziranim u 2017. godini.

00Cijeli tekst

Ne pada mi na pamet da činim odgovornom Islamsku zajednicu za navedena ponašanja pojedinaca ali nema nikakve distinkcije organizacije prema članovima koji očigledno djeluju suprotno podrazumije-vanom etičkom kodu člana Islamske zajednice. Je li važnija članarina koju će neko platiti, od društvene etike koju demonstrira? Slušao sam kada je jedan predsjednik džematskog odbora kazao za jednog džematliju koji nije platio članarinu, a ne znam da li je ikada i došao u džamiju: neka, platiće kad umre?

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je jedna i jedinstvena zajednica muslimana u Bosni i Hercegovini i Sandžaku, Hrvatskoj Sloveniji i Srbiji, muslimana Bošnjaka izvan domovinskih zemalja i drugih muslimana koji je prihvataju kao svoju. Ustrojstvo organa i ustanova Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i njene djelatnosti temelje se na Kur’an-i-kerimu i sunnetu Muhammeda alejhi-s-selam, islamskoj tradiciji Bošnjaka i zahtjevima vremena. Prava i obaveze pripadnici i članovi Islamske zajednice ostvaruju u džematu, organima i ustanovama Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Službeni kalendari u Islamskoj zajednici su hidžretski kalendar i gregorijanski kalendar.

00Cijeli tekst

Gornje konstatacije sam preuzeo sa službenog sajta Islamske zajednice Bosne i Hercegovine. Ovaj tekst pišem potaknut činjenicom da je ponašanje velikog broja muslimana, džematlija, članova Islamske zajednice Bosne i Hercegovine prilikom proslave nekih važnih događaja (svadbe, bajrami, prvomajski praznici, doček nove godine) u suprotnosti sa islamskim propisima. Nemam namjeru interpretirati islamske propise jer za to nemam potrebnih znanja. Ono o čemu razmišljam jeste pitanje organizacijske odgovornosti za ponašanje njenih članova i pitanje izgradnje organizacijske kulture s prepoznatljivim etičkim kodom. Prvi odgovor na ovo pitanje s pozicije Islamske zajednice mogao bi biti lakonski: zna se šta znači biti musliman. Svako ko izabere slobodnom voljom da bude musliman zna i šta prihvata. To što su skloni činjenju grijeha odgovaraće pred Bogom. Ulema je tu da opominje. I ona to čini.

Drugi odgovor bi bio mnogo zahtjevniji. Ja bih ga rado vezao za posljednje riječi ustrojstva Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini:..islamskoj tradiciji Bošnjaka i zahtjevima vremena. Bolje kazati, drugi odgovor bi u ovoj situaciji mogao biti više pitanje. Da li došlo vrijeme da Islamska zajednica Bosne i Hercegovine pred sebe otvori ovo pitanje na drugačiji način? Da li musliman, član Islamske zajednice Bosne i Hercegovine, džematlija treba da ima kodificiranu etiku čije nepoštivanje vodi ka sankcijama od strane organizacije čiji je član? Da li su vjeronauka i hutba, kao temeljni alati Islamske zajednice kao organizacije dovoljna podrška razvoju svijesti članova Islamske zajednice? Da li postoje neovisna istraživanja i provjere efekata tih temeljnih procesa Islamske zajednice? Da li sadržaj i način interakcije vjeronauke i hutbe odgovara aktuelnim okolnostima i potrebama članova Islamske zajednice? Kako to da postoji veoma visok procenat polaznika vjeronauke od strane djece članova Islamske zajednice, a da ta ista djeca ubrzo postaju članovi društva i nosioci mnogih negativnih trendova (a ostaju članovi Islamske zajednice)?

Islamski pedagoški fakultet Univerziteta u Bihaću je 23. decembra 2017. ili 05. rebiu-l-ahira 1439. h. godine u svom amfiteatru prigodnom svečanošću promovirao 79 diplomanata i 3 magistranta. Fakultet je ujedno obilježio i 22 godine kontinuiranog i plodonosnog rada, s čime je potvrdio svoje značajno mjesto u Islamskoj i društvenoj zajednici, odnosno dao do znanja da je njegovo osnivanje bilo opravdano. Uostalom, XV i III generacija diplomanata i magistranata nedvosmislena su kvalifikacija i pokazatelj uspješnosti u realizaciji osnivačkog dokumenta ove visokoobrazovne ustanove Islamske zajednice.

Podršku mladosti, koja sa diplomama o stečenom znanju i stručnosti, dostojanstveno ulazi u novu životnu fazu, željna dokazivanja šta je i koliko naučila, ili važnom i radosnom činu za Fakultet, diplomante i magistrante, njihove roditelje, rodbinu i prijatelje, pružile su brojne zvanice, predstavnici vjerskog, društvenog, naučno-obrazovnog, političkog i kulturnog života Unsko-sanskog kantona. Među njima su bili: direktor Elči Ibrahim-pašine medrese u Travniku i predsjednik Upravnog odbora IPF u Bihaću mr. Dževdet Šošić, u svojstvu izaslanika reisu-l-uleme dr. Huseina ef. Kavazovića i direktora Uprave za obrazovanje i nauku Ibrahima Begovića, rektor Univerziteta u Bihaću prof. dr. Fadil Islamović, raniji rektor Univerziteta u Bihaću prof. dr. Refik Šahinović, dekan Biotehničkog fakulteta u Bihaću prof. dr. Husein Vilić, glavni imam MIZ-e Sisak Alem ef. Crnkić, te domaćini dekan prof. dr. Fuad Sedić, prodekani prof. dr. Izet Terzić, doc. dr. Hajrudin Hodžić, ostali nastavnici Fakulteta i druge zvanice.

00Cijeli tekst

Pedagoški zavod Tuzlanskog kantona je krajem 2017. godine objavio rezultate vrednovanja srednjih škola na području Tuzlanskog kantona. U rangu svih srednjih škola, Behram-begova medresa u Tuzli je zauzela prvo mjesto, s ukupno ostvarenih 7273,44 bodova. Vrednovanje svih srednjih škola na području Tuzlanskog kantona vršili su zaposlenici Pedagoškog zavoda Tuzlanskog kantona, a po Instrumentariju Zavoda. Ovakve vijesti o uspjehu Behram-begove medrese dolaze do nas već više od deset godina, a njenom uspješnom radu svjedoče muslimani ovih prostora već više od 390 godina.

00Sličica Želim Print

Behram-begova medresa u Tuzli ušla je u 391. godinu svoga rada sa željom i nadom za uspješnim nastavkom časne misije u najvažnijem poslu kojeg čovjek radi a to je odgoj i obrazovanje mladih generacija. Izražavamo zadovoljstvo rezultatima i uspjesima u prošloj školskoj godini iza kojih stoji svakodnevno zalaganje profesora, učenika i svih uposlenika Behram-begove medrese. Bez vakifa i prijatelja naše škole, kao i doprinosa našega naroda prilikom akcija koje provodi IZ-e u BiH na svim nivoima, bilo bi gotovo nemoguće normalno odvijanje odgojno nastavnog procesa i postizanje ovih uspjeha,“ kaže direktor ove škole Ahmed Hatunić.

Aktivnosti u 2017. godini

Mnogobrojni su aktivnosti koje svake godine realizuje škola sa više od 500 učenika i učenica. Jedna od njih je izdavanje poštanske marke „Behram-begova medresa u Tuzli“ koju je JP BH Pošta d.o.o Sarajevo, povodom obilježavanja dana Behram-begove medrese u Tuzli, izdala u oktobro prošle godine.

U 2017. godini obilježena je i dvadeseta godišnjica učeničkog lista Misak. Do sada su izašla 83 broja, a promijenila su se 24 urednika i više od stotinu učenika i učenica ove škole koji su bili članovi redakcije. Prvi broj Misaka izašao je 1997. godine, a prvi intervju urađen je sa bivšim učenikom Behram-begove medrese dr. Omerom Nakičevićem. Glavni i odgovorni urednik bio je Vedad Gurda, a zamjenik Jasmina Mrkonjić.

Pored Misaka učenici redovno pripremaju i emisiju „Moja medresa“ koja se emituje u programu Radija BIR.

Jedna od najuspješnijih sekcija u Medresi je sekcija hifza. Od 2000. godine pa do danas, među učenicima i profesorima Behram-begove medrese promovisano je 56 hafiza. U ovoj školi posebnim programima i tribinama obilježavaju se Dan državnosti i Dan nezavisnosti, kao i Dan porodičnih vrijednosti i mnogi drugi značajni datumi, a svakog 11. u mjesecu učenici i učenice zajedno sa svojim profesoricama i profesorima učetvuju u mirnoj šetnji sa ženama Srebrenice.

Brojna takmičenja donijela su veliki broj nagrada u ovu školu. Učenicima su posebno draga sportska takmičenja, a debatnom klubu Behram-begove medrese u 2017. godini uručena je Plaketa za najbolji debatni klub u Bosni i Hercegovini. Već dugi niz godina u saradnji sa Ambasadom Sjedinjenih Američkih država u ovoj školi se realizuje Access program za učenike i edukacija za nastavnike i profesore Engleskog jezika TELTS.

Rast kvaliteta obrazovanja i uvjeta rada

Direktor Hatunić ističe da je ispred ove škole još mnogo planova koji se tiču poboljšavanja kvaliteta odgojnog nastavnog procesa i sveukupnih uvjeta rada i života u Medresi: „U prošloj godini je veći broj učenika Behram-begove medrese postiglo zapažene pojedinačne rezultate na kantonalnim takmičenjima i na smotrama znanja i takmičenjima na federalnom nivou i na razini medresa IZ-e u BiH. Želimo ih poticati da njihovi pojedinačni uspjesi budu još zapaženiji što će u njima pobuditi još veću želju za sticanjem znanja i njegovom primjenom. Nastojat ćemo još više djelovati na njih i izgradnji uvjerenja da se samo s imenom Božijim i stalnim i predanim trudom i zalaganjem na polju nauke i ličnoga zalaganja mogu postići uspjesi na bilo kojem mjestu u svijetu uključujući i našu domovinu Bosni i Hercegovinu koja u tome nije nikakva izuzetak. Naprotiv, ona je najbolji ambijent za ljude ovih prostora u kojem mogu razvijati svoje sposobnosti, talente i kvalitete. Molim Uzvišenog da nam u realizaciji zadatih i drugih vrijednih ciljeva bude stalni pomagač!“

Nastavničko vijeće Medrese pojačano je u prošloj godini s 4 nova magistra nauka i doktorom nauka, a danas bi misiju Islamske zajednice u Podrinju, na Drini, bilo teško zamisliti da nije bilo Behram-begove medrese i imama koji su bili učenici ove škole.

U prošloj školskoj godinu Behram-begova medresa je otpočela i sa korištenjem savremenog amfitetara sa propratnim sadržajima i kabinetima prirodnih nauka koji su predviđeni za izvođenje laboratorijskih vježbi iz fizike, bilogije i hemije. Gradnja objekta, na kojem istovremeno može raditi i djelovati oko 300 učenika, trajala je gotovo godinu dana, a realizirana je uz svesrdnu pomoć vakifa i prijatelja Behram-begove medrese.

Izgradili smo nova, jaka prijateljstva sa kolegama studentima katoličke, pravoslavne, protestantske i islamske provenijencije. Bilo je pokušaja, a to će ostati cilj za naredne godine, da se uključe profesori i studenti pripadnici jevrejske religije

Nakon potpisivanja memoranduma o razumijevanju za uspostavljanje zajedničkog magistarskog programa “Međureligijske studije i izgradnja mira”, prva generacija od 23 studenta iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, predavanjem na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 26. oktobra 2017. godine, započela je pohađanje zajedničkog međureligijskog studija izgradnje mira.

Magistarski program je nastao kao rezultat zajedničkih napora Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu i Pravoslavnog bogoslovnog fakulteta “Sveti Vasilije Ostroški” iz Foče. Inače, projekat je iniciran i finansijski podržan od strane američke humanitarne i razvojne agencije Catholic Relief Services (CRS).

00Cijeli tekst

Nastavni plan i program studija je rezultat skoro dvogodišnjeg rada trojice dekana i radne grupe koju su sačinjavali predstavnici tri teološka fakulteta. Od samog početka naučno-nastavna vijeća fakulteta i najviši predstavnici vjerskih zajednica dali su punu podršku realizaciji projekta.

Nakon dva i po mjeseca predavanja, Preporod donosi stavove dekana teoloških fakulteta, odgovore od trećeg dekana do zaključenja ovog broja nažalost nismo dobili, te jednog broja studenata. Tokom pripreme i početka realizacije ovaj program u više navrata je u javnosti označavan kao jedinstven akademski projekat u regiji pa i šire, stoga je važno bilo čuti stavove njegovih neposrednih učesnika, posebno studenata, i da li praksa potvrđuje najavljena očekivanja.

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine