digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage2.jpg
Priključi se za RSS feed
Medžis Mostar dodijelio četiri stipendije učenicima Ugostiteljske škole

Medžis Mostar dodijelio četiri stipendije učenicima Ugostiteljske škole

Oktobar 11, 2017

Predsjednik Medžlisa IZ-e Mostar Ramiz Jelovac danas je potpisao ugovor o stipendiranju sa četiri učenika JU Srednje ekonomske i ugostiteljske škole iz Mostara. Jednogodišnju stipendiju Medžlisa IZ-e Mostar, prema odabiru koji je izvršila njihova škola, dobili su Admir Hajdarević, Selim Jelovac, Adi Juklo i Jasmin Mušanović. 

Mekka: Kurra hafiz Dževad Šošić član ocjenjivačke komisije

Mekka: Kurra hafiz Dževad Šošić član ocjenjivačke komisije

Oktobar 11, 2017

Kurra hafiz prof. dr. Dževad Šošić član ocjenjivačke komisije na najprestižnijem međunarodnom takmičenju u hifzu  Kur'ana

Kvalitet Ovako proizvoda uskoro na tržištu EU

Kvalitet Ovako proizvoda uskoro na tržištu EU

Oktobar 09, 2017

Mesne industrije Ovako i Brovis koje djeluju u okviru Akova Group dvije su od četiri kompanije kojima je Inspekcija Evropske komisije za zdravlje, hranu, reviziju i analizu, poznatija pod nazivom Dablinska inspekcija, dala pozitivno mišljenje za dodjelu dozvola bh mesnim kompanijama za izvoz piletine na tržište EU.

Da li je trenutni položaj Srbije i Srba opasniji za Bošnjake i BiH nego devedesetih?

Da li je trenutni položaj Srbije i Srba opasniji za Bošnjake i BiH nego devedesetih?

Oktobar 09, 2017

Zašto je politika tako teška? Jednostavno rečeno, politika je teška jer su ljudi teški. Politika je teška jer često jedna strane ne može ili ne želi da prihvati drugu stranu. Ovo postaje veliki problem kada strana koja nije prihvaćena nije svjesna svog stanja.

Nisu željeli priznati da ih Srbi i Hrvati teško prihvataju

Muslimani po mnogo čemu mogu služiti kao primjer, pa čak i po ovome. U krhkoj Jugoslaviji tokom kasnih ‘80-tih i ranih ‘90-tih, muslimani, nisu željeli priznati da ih Srbi i Hrvati teško prihvataju. Muslimani, lojalni Titovi pioniri, izlazili su na ulice širom BiH pokušavajući spriječiti sukobe. Ovako nešto nije zabilježeno na ulicama gradova u Srbiji i Hrvatskoj. Nije li ovo zanimljivo? Muslimani kao narod koji nije započeo rat izlazi na ulicu ponašajući se kao da su krivi za raspad Jugoslavije, dok se Srbi i Hrvati pripremaju za sukobe, za napad na suverenu BiH.
Nažalost, ni danas nismo daleko od gore navedene situacije, samo što smo danas Bošnjaci, a ne muslimani. Dakle, Bošnjaci koji žele da prikažu realnu sliku vanjskopolitičkih odnosa Srbije i Hrvatske prema BiH često budu prozvani kao osobe koje imaju talenta da šire mržnju. Muslimani su u Jugoslaviji bili ‘najtiši’, ali su ipak bili prozvani fundamentalistima. Doživjeli su etničko čišćenje, genocid, sistematsko silovanje, rušenje bogomolja i tako dalje. Možda su šutjeli iz straha od udbaša, a možda jednostavno nisu imali ‘talenta’ da šire mržnju. Ako su tadašnji muslimani bili fundamentalisti, šta smo onda mi danas?
Za razliku od 80-tih i 90-tih politika je danas poprilično otvorena za javnost. Mediji izvještavaju o mnogim događajima. Ljudi su informisani, ali se često zaboravlja činjenica da informacija nije ujedno i znanje. Informacije postaju bezvrijedne kada se počnu prihvatati bez analize, a analiza je sistematsko ispitivanje i evaluacija informacija. Bošnjaci su informisani o dešavanjima u BiH, regiji i svijetu. Ipak, pitanje je da li su svjesni značenja tih informacija. Da li su svjesni svog položaja u odnosu na Srbiju, odnosno da li misle da je trenutni položaj Srbije i Srba opasniji za Bošnjake i BiH nego tokom devedesetih?
Srbi su oduvijek gajili određene ambicije prema BiH, a oni koji se ne slažu sa ovom konstatacijom treba da pročitaju samo nekoliko djela da im stvari postanu kristalno jasne. Recimo djelo Vuka Stefanovića Karadžića ‘Srbi svi i svuda’ iz 1836. godine, ‘Načertanije’ Ilije Garašanina iz 1844. godine, ‘Homogenu Srbiju’ Stevena Moljevića iz 1941. godine, i ‘Memorendum I’ Srpske akademije nauka i umjetnosti iz 1987. godine ponudit će vam izuzetan uvid u srpsku politiku prema BiH. Situacija ni danas nije puno drugačija. Srbi iz RS žele pripajanje RS Srbiji i zbog toga nije ispravno da kažemo da oni traže nezavisnot. RS, dakle, ne želi da bude nezavisna, ona želi da bude dio Srbije. Zanimljivo je i to da se Aleksandar Vučić nikad nije ogradio od ovakvih ambicija.

Bošnjaci su dužni štititi svoj narod u Sandžaku, ali nikome ratom ne prijete

Prilikom proslave 600-te godišnjice od Kosovske bitke, 28. juna 1989. godine, Slobodan Milošević je na Kosovu polju rekao „niko ne sme da vas [Srbe] bije“, što je postala jedna od karata srpskog nacionalnog identiteta. Slične se izjave daju i danas. Za raliku od Miloševića, Vučić je našao zakonske osnove da zaštiti srpski narod. „Srbija nikome ne preti ratom, Srbija ne priziva i ne želi sukobe, ali Srbija i po Dejtonskom sporazumu i po svakom pravu i moralnom zakonu ima obavezu da zaštiti svoj narod“, rekao je jednom prilikom Vučić. Zanimljiva je priča o zaštiti Srba u BiH, koji zasigurno nisu ugroženi, a naročito u RS. Vučić, vjerovatno, poput Miloševića želi samo naglasiti da Srbe niko ne smije da dira, a oni nikome ne smiju da prijete. Nažalost, Vučićeva izjava nije dobila pažnju kao Miloševićeva. Nikada nije objasnio ni od čega treba da štiti srpski narod, šta je to moralna dužnost, te zašto govori o tome ako nema opasnosti od novih sukoba. Pitanje je kako bi se gledalo da takve izjave dolaze od bošnjačkih političara, čiji narod nema teret prošlosti kao Vučićev. Da, recimo, Bošnjaci kažu da imaju moralnu dužnost da štite svoj narod u Sandžaku, a da dodaju da nikome ratom ne prijete. Ovakve ili slične izjave sigurno bi izazvale velike reakcije u Srbiji, a vjerovatno bi ih osudile i međunarodne institucije zbog miješanja u unutardržavne stvari Srbije. Nažalost, ovakve izjave dolaze iz Srbije i prolaze skoro potpuno nezapaženo jer se radi o BiH.
S druge strane, tokom 90-tih, Zapad je konstantno kritikovao Srbiju za mješanje u ratne događaje u BiH, u njen suverinitet i u njenu nezavisnost. Danas Zapad šuti, iako mu je jasno da politika iz Beograda definiše politički diskurs u Banjaluci. Tokom 80-tih i 90-tih teško je bilo zamisliti da će Srbija uspjeti da razvije veoma bliske vanjskopolitičke odnose sa Rusijom, ali je Srbija to ipak uspjela. Rusi vrše modernizaciju vojske u Srbiji, a imaju i ‘humanitarnu’ bazu u Nišu.
Ulazak srpskih vojnih, policijskih, paravojnih i parapolicijskih snaga u BiH tokom 90-tih predstavljalo je urušavanje suvereniteta BiH. Danas postoji pravna osnova, Dejtonski mirovni sporazum, koja dozvoljava da srbijanska policija uđe u riječne vode i teritoriju BiH. Naravno, ovo se radi kroz zajedničke vježbe (npr. Drina 2016) sa policijskim snagama iz RS-a. Ali ovo, takođe, pokazuje da srbijanske oružane snage mogu u kratkom vremenu da budu u BiH, da srbijanske i policijske snage RS mogu da djeluju združeno. Za razliku od 90-tih, danas se srbijanske policijske snage ne moraju kamuflirati u paravojne ili parapolicijske snage pri ulasku u BiH. Zahvaljujući Dejtonu, otvoreno mogu reći da su poslane iz Beograda. Takođe, ovome se može još dodati i saradnja između institucija u RS u Srbiji. Naravno, blaženi Dejtonski sporazum dao je pravne osnove da dođe do toga. Zajedničke sjednice vlada Srbije i Republike Srpske održavaju se nekoliko godina. Zanimljivo je i to što je Srbija često bila osuđivana za učešće u bosanskom ratu (1992-1995), naprimjer UN rezolucija 47/141 (Situacija u BiH), a da su joj pri tome isti oni koji su je osuđivali dali pravne osnove da sarađuje sa Srbima u BiH na visokom državnom nivou.

Srbi se predstavljaju kao žrtve

Srbi su ipak odlučili da se na međunarodnoj sceni predstave kao žrtve, kao narod koji ima potrebu da istakne svoju potrebu za očuvanjem. Upravo radi toga, RS i Srbija najavili su zajedničku Deklaraciju o zaštiti i očuvanju srpskog naroda. Zanimljivo je da će baš ta deklaracija biti predmet rasprave u periodu kada Srbija ima problema sa većinom susjednih država. Nije prvi put da se Srbi osjećaju ugroženo, ali je prvi put da se Srbi iz dvije različite države očituju po ovom pitanju. Ovo je za njih pomak, prihvatili to Bošnjaci ili ne. Milorad Dodik, predsjednik RS, obznanio je da ova deklaracija neće biti puko slovo na papiru, već program po kojem će Srbi iz Srbije i RS graditi budućnost. Naravno, država BiH i ostali njeni narodi izostavljeni su iz ovog procesa. Bošnjacima nije potrebna ovakva deklaracija, iako su oduvijek bili okruženi ‘predatorima’. Bošnjacima je potrebno da shvate u kakvom se političkom vakuumu trenutno nalaze. Potrebno je uvidjeti da je sadašnji politički položaj Srbije po mnogo čemu opasniji nego onaj iz 90-tih. Ne možemo poricati da je taj period bio krvav za Bošnjake i BiH, ali treba znati da se Srbi ovom deklaracijom vrlo jednostavno mogu predstaviti kao žrtve i usvojiti sistematski program po kojem će ‘sačuvati’ srpski narod. Sama priroda deklaracije, prema najavama, u duhu je Vučićeve politike „Mi Srbi pružamo ruku pomirenja, ali se osjećamo ugroženo“. Međutim, Aleksandar Vučić nikad nije ‘pružio ruku izvinjenja’ za svoje ratne izjave protiv Bošnjaka i angažman u BiH, a sada govori i o ugroženosti srpskog naroda.
Dobro bi bilo da Vučić i Dodik objasne o kakvoj se ugroženosti srpskog naroda radi. Zar se može miriti ako se osjeća ugroženo? Kakvo je to pomirenje koje Vučić nudi? Upravo zbog ovakve nezgrapne retorike, Vučić pokazuje da je njegov politički plan za pomirenje u najmanju ruku ozbiljno impotentan.

Sličica Želim Print

Dekan FIN-a Zuhdija Hasanović: Fakultet islamskih nauka je najadekvatnija adresa za učenje o islamu

Dekan FIN-a Zuhdija Hasanović: Fakultet islamskih nauka je najadekvatnija adresa za učenje o islamu

Oktobar 09, 2017

U povodu 40 godina rada Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu razgovarali smo s dekanom prof. dr. Zuhdijom Hasanovićem o ulozi Fakulteta u Islamskoj zajednici i bosansko-hercego-vačkom društvu, te o njegovoj budućnosti

PREPOROD: Koliko je ova godišnjica važna za Islamsku zajednicu, za znanstvenu i širu bh. javnost?

HASANOVIĆ: Želio bih prije svega čestitati tebi, kolegama i glavnom uredniku Preporoda gospodinu Tucakoviću, ali i svim čitaocima, 47 godina uspješnog rada našeg Preporoda koji nas nije samo informirao nego i duhovno, moralno i intelektualno formirao i koji nas je kroz sve ove godine, posebno prvih dvadeset i pet godina svoga djelovanja, očuvao u životu, odnosno držao budnim i svjesnim svojih islamskih vrijednosti i nije dopuštao da zaboravimo svoj islamski identitet. Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu obilježava 40 godina rada nastojeći ostvariti isti cilj, na drukčiji način, kroz svoje redovne aktivnosti: nastavni proces, naučno-istraživački rad, ali i kroz opći društveni angažman svojih nastavnika i saradnika. Ovo je prilika da se učini ozbiljna analiza rada Fakulteta islamskih nauka, kao i drugih obrazovnih ustanova Islamske zajednice i da se precizno utvrdi koje su to pozitivne aktivnosti s kojima treba nastaviti, a gdje su slabosti, posrnuća i mogućnosti poboljšanja koja treba izvršiti radi prosperiteta svih nas.

Prvi ciklus studija završilo 1.082 studenta

Ono što je činjenica jeste da je do sada prvi ciklus studija na Fakultetu završilo 1.082 studenta, drugi ciklus po predbolonjskom nastavnom planu i programu 102, sedam prema bolonjskom, a 41 student je stekao najviše akademsko zvanje doktora islamskih nauka.  S ponosom ističemo da naši svršenici obnašaju najodgovornije i najčasnije funkcije u Islamskoj zajednici, da su među njima sadašnji reisul-ulema Husein-ef. Kavazović, predsjednik Sabora IZ Hasan Čengić, da su oni rektori, dekani, univerzitetski profesori, muftije, direktori uprava, glavni imami, imami, muallimi i muallime u Bosni i Hercegovini, ali i u mnogim drugim zemljama, doslovno od Australije do Amerike te nastavnici i vjeroučitelji, ali su također i na upravljačkim i političkim pozicijama, direktori medresa i ostalih obrazovnih ustanova. Neki su dobili i važna društvena, domaća i međunarodna priznanja, poput: članstvo u akademijama nauka, u senatima i  upravnim odborima fakulteta i univerziteta, ekskluzivne nagrade u oblasti znanosti i kulture, i sl. Ovi podaci govore da svršenici Fakulteta islamskih nauka prožimaju sve organe i ustanove Islamske zajednice, ali kroz islamsku vjeronauku i druge poslove koje obavljaju u široj društvenoj zajednici pozitivno utječu i na sve društvene tokove i zbivanja u bosanskohercegovačkom društvu te daju svoj prepoznatljiv pečat dosljednom življenju islamskih principa, ali i savremenoj interpretaciji islama, koju krasi kontekstualno, odmjereno i primjenjivo razumijevanje islama.  Četrdesete godine u pojedinačnim životima su vrijeme duhovne i intelektualne zrelosti, a u radu institucija sasvim dovoljan period za odgovorno sagledavanje pređenog puta i jače iskorake prema naprijed.

Iduće godine studij o islamu u Evropi

 PREPOROD: Po čemu je FIN prepoznat i van BiH?

HASANOVIĆ: Fakultet islamskih nauka kroz redovni nastavni proces, ali i različite naučno-istraživačke projekte, nastoji zadovoljavati potrebe, prije svih, Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Međutim, s obzirom na činjenicu da je Sarajevo stoljećima bilo duhovni, kulturni i obrazovni centar muslimana šireg okruženja, oduvijek se nastojalo, shodno mogućnostima, odgovarati i tim izazovima. Fakultet je tako prije nekoliko godina, kada se začela ideja o obrazovanju imama u Njemačkoj, prepoznat kao najadekvatnija adresa na kojoj će se u saradnji sa našim nastavnicima osmišljavati studijski programi na novootvorenim centrima za islamsku teologiju u Tübingenu, Osnabrücku, Münsteru i Frankfurtu. Redovno se održavaju konferencije koje tretiraju pitanja islama u Evropi, kvalitetnije integracije  muslimana u evropska društva, savremene percepcije islama i razumijevanja islama koje je oslobođeno bilo kakvog ekstremizma, redukcionizma i isključivosti. Ovakvo razumijevanje islama naših nastavnika je prepoznato u Evropi i oni su rado viđeni gosti na različitim konferencijama i forumima na kojima se razgovara o ovim pitanjima. Da bi se naše višestoljetno razumijevanje islama institucionaliziralo i internacionaliziralo i vremenom potiskivalo brojne negativne narative o islamu Fakultet islamskih nauka planira u narednoj akademskoj godini, ako Bog da, pokrenuti magistarski (master) studij o islamu u Evropi kroz koji će se detaljnije izučavati kulture, tradicije, vjere, pravni sistemi, filozofije i povijest Evrope.

PREPOROD: Planira li se otvaranje novih smjerova?

HASANOVIĆ: Fakultet djeluje i svoje aktivnosti usmjerava prema odredbama i smjernicama koje su iskazane u Strategiji razvoja visokog obrazovanja i naučnoistraživačkog rada IZ u BiH (u periodu od 2014. do 2024. godine). Na osnovu toga Fakultet u okviru nastavnog procesa planira pokretanje sljedećih magistarskih (master) studija: obrazovanje imama, hatiba i muallima; religijski turizam; međureligijski studij i izgradnja mira, i islam u Evropi (na engleskom jeziku).   Fakultet islamskih nauka se iz godine u godinu sve više razvija angažiranjem novih nastavnika i saradnika, povećavanjem broja studenata, bez obzira na suprotan trend na drugim fakultetima, pa i kroz pokretanje novih programa koji se mogu studirati na Fakultetu. Fakultet će, ako Bog da, nastaviti zadovoljavati potrebe prije svega Islamske, a zatim i šire društvene zajednice. Nastojat ćemo da prepoznamo te potrebe i da na daleko brži i efikasniji način nego do sada djelujemo na njihovom ispunjavanju. Tako je planirano da već od iduće godine pokrenemo jednogodišnji magistarski studijski program za religijski turizam. Nastavljamo sa razvijanjem studijskog programa za imame, hatibe i muallime pokrećući magistarski (master) studij koji će našim svršenicima omogućiti stjecanje jačih kompetencija te ne samo kvalitetnije organiziranje vjerskog života i bolje snalaženje u različitim tipovima džemata, nego i uspješnije duhovno i moralno snaženje naših džematlija.  Svjesni utjecaja kojeg kao ljudi vjere (teolozi) imamo u društvu već drugu godinu zajedno s kolegama sa Katoličkog bogoslovnog fakulteta iz Sarajeva i Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta iz Foče i Međunarodnom humanitarnom i razvojnom agencijom Catholic Relief Services (CRS) radimo na organiziranju zajedničkog teološkog magistarskog programa o izgradnji mira iz teološke perspektive te, kao što sam već rekao, s ciljem internacionalizacije bosanskohercegovačke percepcije islama radi se na pokretanju, također, magistarskog programa o savremenom islamskom mišljenju u Evropi. Kroz pokretanje ovog studijskog programa aktivno ćemo raditi na jačanju liderske pozicije koju Fakultet islamskih nauka ima u jedinstvenom akademskom prostoru Evrope kada su u pitanju islamske nauke. Kako bi se poboljšao kvalitet naučno-istraživačkog rada Fakultet islamskih nauka, ako Bog da,  na lokalitetu Halačevića vakufa planira gradnju Centra za Kur’an i sunnet što će osnažiti ne samo ovu vrstu rada na Fakultetu islamskih nauka nego i ojačati koordiniranje aktivnosti sa srodnim naučno-obrazovnim ustanovama Balkana. Posebno nam je važno da u narednom periodu, a za nastavnike islamske vjeronauke već organiziramo redovne edukativne sadržaje dva puta godišnje, sistematičnije razvijamo cjeloživotno učenje za sve naše svršenike: imame, hatibe, muallime, nastavnike vjerskih predmeta u medresama, službenike svih struktura Islamske zajednice čime ćemo konstantno podizati njihove kompetencije, pa samim tim i vještine i kvalitete usluga koje pružaju. Također, želim naglasiti da su već preduzeti prvi koraci ka formiranju baze podataka svih naših alumnista čime želimo uspostavljanje trajne veze s njima i pokretanje različitih projekata koji imaju za cilj naše međusobno jačanje.

Izgradnja studentskog doma

PREPOROD: Jeste li zadovoljni tehničkim uvjetima FIN-a?

HASANOVIĆ: Fakultet svoje redovne aktivnosti odvija u dvije zgrade kapaciteta 1.200 m2. Glavna zgrada, iako reprezentativna i obnovljena 1998. godine, ipak zahtijeva stalna ulaganja kako bi bila funkcionalna, a pogotovo se to odnosi na zgradu mekteba koja pripada Gazi Husrev-begovom vakufu, a koju također koristimo. Nažalost, nemamo dovoljan broj kabineta pa su uglavnom po dva nastavnika ili saradnika u jednoj prostoriji, a u nekoliko kabineta i tri osobe. To svakako otežava posvećenost naučno-istraživačkom radu naših kolega. Budući da se već radi na nekoliko novih studijskih programa samim tim će se, ako Bog da, povećavati broj studenata pa su poduzete aktivnosti na proširenju prostornih kapaciteta za održavanje nastave i drugih vannastavnih sadržaja. Ovo nam je posebno važno radi pokretanja studijskog programa na engleskom jeziku. Ono čime se ponosimo jeste da se, s Božijom pomoći, konačno privode kraju radovi na izgradnji studentskog doma. Finansijska sredstva je osigurala Generalna direkcija vakufa Republike Turske na čelu sa dr. Adnanom Ertemom i na tome smo im neizmjerno zahvalni. Nadamo se da će, ako Bog da, biti useljiv već sljedećoj generaciji studenata prve godine, tj. u akademskoj 2018/2019. godini. Prostorni kapaciteti su takvi da omogućavaju smještaj svih redovnih studenata sva tri ciklusa studija. Izgradnjom studentskog doma ne samo da će se poboljšati kvalitet studija, nego se i pružaju bolje pretpostavke za sistematičan rad na odgojnom planu naših studenata. Ovo nam je posebno važno u vremenima kada kod mladih dominiraju osjećaji besperspektivnosti, beznađa, nemotiviranosti i pesimizma.

Na kraju, želim istaći ono što je posebno važno za sve nas, za Fakultet islamskih nauka, Islamsku zajednicu, ali i za sve muslimane Bošnjake bez obzira gdje se trenutno nalazili. To je nesebičnost vjernika, posebno muslimana ovih prostora, koji su od svojih skromnih primanja, nekada vrlo teško stečenih odvajali znatna sredstva za potrebe Islamske zajednice, posebno obrazovnih ustanova. I prije nego je ustanovljen Fakultet islamskih nauka naši dobrotvori su se javljali i uvakufljavali velika sredstava koja su omogućila pokretanje fakulteta. I dan-danas zahvaljujući, prvenstveno sredstvima zekata i sadekatul-fitra, Fakultet može normalno funkcionirati i planirati sve ove aktivnosti u budućnosti. Molim Allaha, dž.š., da svim našim vakifima, donatorima i stipenditorima sredstva koja su uložili u rad Fakulteta islamskih nauka višestruko vrati i nagradi ih na najljepši mogući način!

 

Sličica Želim Print

Humanitarna akcija "BiH za narod Sirije": U toku je sortiranje, pakovanje i pripremanje prikupljenih artikala za transport

Humanitarna akcija "BiH za narod Sirije": U toku je sortiranje, pakovanje i pripremanje prikupljenih artikala za transport

Oktobar 09, 2017

Krajem prethodne sedmice završena je velika humanitarna akcija "BiH za narod Sirije", koju je pokrenulo Muftijstvo sarajevskog u saradnji sa Humanitarnom organizacijom Emmaus. U toku je sortiranje namirnica, pakovanje i pripremanje za transport. 

Bugojno: Održan šehidski mevlud u džematu Karadže

Bugojno: Održan šehidski mevlud u džematu Karadže

Oktobar 09, 2017

U nedjelju, 24.09.2017.god, u prepunoj džamiji u Karadžama, MIZ Bugojno, održan je VII tradicionalni šehidski mevlud. Veliki broj džematlija je pokazao da nisu zaboravili šehide, njihovu žrtvu za Islam, domovinu, kao ni svoju tradiciju.

Naser Orić oslobođen optužbi za ratni zločin u okolini Srebrenice 1992. godine

Naser Orić oslobođen optužbi za ratni zločin u okolini Srebrenice 1992. godine

Oktobar 09, 2017

Sud BiH danas je izrekao oslobađajuću prvostepenu presudu ratnom komandantu Armije RBiH Naseru Oriću i pripadniku Armije Sabahudinu Muhiću kojima se sudilo po optužbi za zločin protiv ratnih zarobljenika u Bratuncu i Srebrenici 1992. godine, odnosno za navodne zločine u selima Zalazje, Lolići i Kunjerac.

Katedra hadisa u Srebreniku

Katedra hadisa u Srebreniku

Oktobar 09, 2017

SREBRENIK: U petak večer, 06.10.2017. godine je u centralnoj džamiji u Srebreniku upriličena redovna katedra hadisa, koja se već nekoliko mjeseci redovno održava posljednjeg petka u mjesecu. Na samom početku nakon klanjanja akšam-namaza imam centralne srebreničke džamije Emir ef. Brašnjić je poselamio prisutne i predstavio gosta-predavača Ahmet-ef. Hamidovića, imam džemata D. Dubrave, Medžlis IZ-e Živinice

EMMAUS osigurao stipendije za 1.389 djece u Burkini Faso za predstojeću školsku godinu

EMMAUS osigurao stipendije za 1.389 djece u Burkini Faso za predstojeću školsku godinu

Oktobar 09, 2017

Doboj Istok, 9. oktobar 2017. – Domaća nevladina humanitarna organizacija MFS-EMMAUS za školsku 2017/2018 godinu osigurala je stipendije za 1.389 djece u Burkini Faso. Od 2014. do 2017. godine MFS-EMMAUS je zahvaljujući građanima i donatorima prikupio stipendije za ukupno 2697 djece, a uz to distribuirana su i dva kontejnera materijalne pomoći koja su se sastojala od školskog pribora, prehrambenih i higijenskih paketa, odjeće, obuće, poljoprivrednog alata, građevinskog materijala za opremanje škola i sl.

Stranica 300 od 844

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine