Lijepo je bilo biti sudionikom ovogodišnjih Dana džemata Wels u Astriji koji su, na adresi Trg Bošnjaka, održani 13. i 14. juna 2015. godine. Ova tradicionalna manifestacija traje dva dana. Prvog je dana Dan Bošnjaka, a drugog su hatme polaznika islamske pouke. I ovaj put posjeta od strane džematlija bila je na zavidnom nivou, a u programu su, uz aktiviste iz džemata predsvođene glavnim imamom hafizom mr. Senad ef. Podojkom i predsjednikom Mirsadom Bašagićem, prisustvovali i predsjednik krovne Islamske zajednice u Austriji dr. Fuat Sanač, predstavnici gradskih vlasti, Rijaseta IZ i tamošnjih džemata. Delegaciju grada Welsa i drugih društveno-političkih asocijacija predvodio je gradonačelnik dr. Peter Koits, a ispred Rijaseta bili su mr. Mirsad ef. Kalajdžić, šef Ureda za dijasporu pri Upravi za vanjske poslove, i Mirnes ef. Lemeš, sekretar Ureda. Prisutni su bili i imami Saudin ef. Lopo iz Štajera, Enver ef. Likić iz Gmundena, Midhat ef. Kupinić iz Ensa, Nijaz ef. Dropić iz Amštetena.

Otvoren reljefni pano Bosne i Hercegovine

Dan Bošnjaka obilježen je otvaranjem reljefnog panoa Bosne i Hercegovine koji su, po idejnom rješenju hafiza mr. Senada ef. Podojka, uradila dvojica džematlija Mirsad Pehadžić i Admir Gutić, za šta im je uručeno priznanje od strane Džematskoga odbora. Karakteristika ovog panoa je u tome što su u njeg ugrađene vazne u koje je stavljena zemlja iz jedne od bašči iz deset bh. gradova: Sarajeva, Mostara, Tuzle, Zenice, Banje Luke, Srebrenice, Bihaća, Brčkog, Travnika i Goražda. Pano je postavljen na lijevoj strani glavnog ulaza u mesdžidski prostor. Trg Bošnjaka učinio je prepoznatljivom adresu ovog džemata, a zemlja u posudama reljefnog panoa BiH još više će poticati želju kod naših Bošnjaka da što češće posjećuju svoje zavičaje u domovini. Inventivni efendija hafiz Podojak još jednom je pokazao visoku svijest domoljublja, ali i odlučnost da se Bošnjaci integriraju u sve pozitivne pore prijateljske nam države Austrije.

Drugi segment Dana Bošnjaka obilježili su prigodni govori domaćina i zvanica. Na kraju su domaćice priredile zajednički ručak za posjetioce ovog događanja.

Dvadesete, jubilarne hatme

Drugog dana na Danima džemata Wels desile su se 20., jubilarne hatme na kojima je učešće uzelo 14 polaznika mlađe i starije dobi. Najstariji među njima bio je Ismet Prlja. Ovaj vitalni starina posebno je bio sretan kad je prozivku svojih maturanata vršila muallima Senija Hodžić, kojoj je ovo treća generacija koju je izvela. Hrabri i odvažni Ismetaga pokazao je da nikad nije kasno naučiti kur'ansko pismo. Međutim, on nije ni jedini „dugopamteći“ Bošnjak iz Welsa među 468 onih koji su učestvovali na ovdašnjim hatmama. Bivalo je primjera kad su hatmu dali dedo ili nana sa kćerkom, sinom i unukom. Na jubilarnim hatmama bilo je djece roditelja koji su bili učesnici na prvim hatmama. Ovogodišnji sretnici na hatmama bili su: Ermin i Benjamin Mahmić, Adna Bačinović, Ismet Prlja, Anel i Merima Mičivoda, Haris Isić, Damir Purić, Nejla Malić, Amina Crnkić, Armina Baltić, Ernes Alibabić, Almedina Hodžić i Samira Kabarić. Sena će o jubilarnoj generaciji hatmaša reći da su bili vrlo uspješni, što su pokazali i na hatmama. Potom je kazala da je obično da na našim hatmama imamo učešće cijelih porodica ili dijelova porodica. Tako je i ove godine. Ove godine na hatmama su oni koji su zvršili kurs sufare i njihovi prethodnici iz prošle godine. Na prvim hatmama koje je kao i većinu ostalih vodio hafiz mr. Senad ef Podojak, 1995., bilo 25 učesnika. Oni su tada učili suru Er-Rahman, kao i danas, što uči 9 novih i pet prošlogodišnjih hatmaša. Hatme su jedan od sinonima ovog džemata.

Obraćajući se okupljenom narodu Mirsad Bašagić, predsjednik džemata, između ostalog kazao je: „Ovo su 20. hatme u našem džematu. Želim se zahvaliti svima koji su jučer i danas pomagali oko ove manifestacije. Ima onih koji stalno pomažu, a jedni od njih su Redžo Bajrić, Mirsad Mehadžić, Admir Gutić. Redžo je odradio sve što se ticalo radova u kamenu. Mirsad je doktor radova u rosvaju i on je uz pomoć Admira podigao ovaj reljef Bosne.“

Wels – jedan od najvrjednijih džemata u dijaspori

Glavni vaizi na dvadesetim hatmama bili su dr. Fuat Sanač i mr. Mirsad Kalajdžić. Doktor Sanač pohvalio je rad džemata i iznio svoje impresije džematom i bošnjačkim narodom u cjelini. Mirsad ef. Kalajdžić prvi je put bio u Welsu. Inspiriran onim što je vidio kazao je i ovo: „Želim čestitati džematu Wels na hatmama i na drugim uspjesima koje je postigao i koje postiže, a posebno hafizu Senadu ef. Podojku. Molim Uzvišenog Allaha da nagradi sve one koji su dali doprinos za džemat, koji su ugradili sebe u njeg, i koji će i u buduće to činiti kako bi ovaj džemat nesmetano funkcionirao. Želim pohvaliti ovaj džemat i kazati da je on jedan od najvrjednijih džemata kako na prostoru IZBA-e tako i na prostoru cijele dijaspore, Evrope, Sjeverne Amerike i Australije. Budite ponosni na sve ovo što imate. I nemojte dozvoliti da vam iko poremeti red koji ste uspostavili. Ovaj je džemat na najbolji način potvrdio svoju misiju.“

Hafiz mr. Senad ef. Podojak ovako je komentirao ovogodišnje Dane Bošnjaka u Welsu: „Mislim da su ovo do sada najljepše organizirane hatme. Možda i zbog toga što su jubilarne, 20. po redu. Atmosfera je bila odlična. Budući da kod naših Bošnjaka nikad neće prestati nostalgija za Bosnom, pokušali smo dio Bosne „prenijeti“ na ovaj naš pano na ulazu u zgradu mesdžida na kojem je reljef Bosne na kojem je desetak važnih gradova BiH sa vaznama u kojima je zemlja iz tih gradova. Planiramo proširenje objekta.“

Utisci sa hatmi

Mirsad Bašagić: „Drago nam je kad se naši gosti osjećaju kao kod kuće. Trudimo sa da damo sve od sebe za dobrobit džemata.“

Nejra Lemeš iz Visokog: „Prvi put sam ovdje. Perfektna organizacija. Ljudi susretljivi. Gostoljubivi. Predivno.“

Hafiz Adem ef. Ademi: „Prezadovoljan sam ovim programom na čijem je čelu moj kolega hafiz Senad ef. Podojak. U ovom sam džematu desetak godina. Super mi je ovdje. Bošnjaci su divni ljudi. Prihvatili su me kao svog najrođenijeg.“

Hafiz Ademi izveo je nekoliko ilahija i kasida sa svog albuma. Ilahije i kaside izvodio je i Midhat ef. Kupinić. Za dobru interpretaciju sevdalinke zadužen je bio džematlija Asmir Hadžirić, sevdalija iz Welsa: „Sve je proteklo u najboljem redu. Sevdalinku gajim od malih nogu, a nastavio sam tamo gdje je stao moj rahmetli dedo. Objavio sam nekoliko albuma. Najdraži su mi nastupi na džematskim programima“, rekao je Hadžirić.

Priča o tri zastave na Trgu Bošnjaka

Na Trgu Bošnjaka u Welsu sa jarbola se vihore zastave Europske unije, BiH i Austrije. Naši zemljaci opravdanje za svaku od njih podvlače: „Zastava Evropske unije svjedoči da smo mi Bošnjaci autohtoni narod Europe. Zastava BiH stalno nas upozorava da ne smijemo zaboraviti našu Bosnu, a zastava Austrije stalno nas napominje da ne smijemo zaboraviti prijateljstvo Austrije i njenog naroda prema nama.“

Hafiz mr. Senad ef. Podojak dobitnik „Priznanja grada Welsa“

Tridesetog je maja 2015. gradonačelnik Welsa dr. Peter Koits pred velikim brojem ljudi i svojih najbližih saradnika Hermanna Wimmera, zamjenika gradonačelnika, Johanna Reindl-Schwaighofera, vijećnika grada Wels, Sivie Huber, vijećnice grada Wels i Claudie Glössl, šefa Biroa za integraciju grada Wels, glavnom imam bošnjačkog džemata Wels hafizu mr. Senadu Podojku uručio Priznanje grada Welsa. Priznanje grada Welsa hafizu Podojku uručeno je za njegov dugogodišnji doprinos na polju humanosti i razumjevanja među ljudima, te miroljubivog suživota u gradu Wels. Komentirajući ovo priznanje hafiz Podojak je kazao: „Ovo priznanje je i priznanje svim Bošnjacima koji žive i rade u Welsu!“

Gradonačelnik Welsa organizirao iftar za muslimane Welsa 

Tekući ramazan veoma sadržajno protiče i u Bosansko-austrijskom kulturnom centru – džematu Wels. Uz redovne iftare koje džematlije organiziraju unutar svojih kuća i stanova, te u mesdžidskim prostorijama, nedavno se desio i iftar koji je za muslimane Welsa priredio gradonačelnik Welsa dr. Peter Koits. Na ovom iftaru učestvovali su i predstavnici svih priznatih vjerskih zajednica u gradu Wels. Obraćajući se učesnicima iftara gradonačelnik dr. Peter Koits naglasio je da dijalog religija kao i suživot u gradu Wels nema alternativu. Na kraju je proučena iftarska dova.