digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif
Medžlisi

Glamoč: Obnavlja se džamija u Malkočevcima

Autor: Ale Kamber Avgust 03, 2015 0

Nakon džume namaza 31.07.2015.godine u glamočkoj gradskoj džamiji Zulumiji, dio džematlija se zaputio prema dva kilometra udaljenom naselju Malkočevci u kojem se, nakon prethodno odrađenog čišćenja terena oko ostataka džamije Malkoč-bega, pristupilo i njenoj obnovi.

 „Džamija je srušena tokom II Svjetskog rata i do sada nije obnavljana. Cijelo vrijeme joj je zubu vremena odolijevao  čitav zid sa mihrabom koji će originalni i ostati dio obnovljene džamije a koja će se obnoviti u izvornom obliku i istim kamenom od kojeg je bila i sagrađena“,  kazao je sarajevski Glamočak, Emin Švrakić koji je i inicirao obnovu džamije u svom rodnom selu, te koji iznalazi sredstva, dodavši da će se izgradnja  odvijati onim tempom kako sredstva  budu prikupljana. Činu učenja dove, klanja kurbana  i početka obnove džamije, uz Glamočane,  prisustvovala je i nekolicina Livnjaka, Duvnjaka, Hercegovaca i ostalih Švrakićevih znanaca, a dovu je proučio Suad ef. Šanjta, glamočki imam na povremenom radu u inostranstvu, koji privremeno mijenja glavnog glamočkog imama Muhameda ef. Dragolovčanina  koji je u vrijeme ove manifestacije bio na godišnjem odmoru. Livnjak Bajro Velagić koji je penziju zaradio na njemačkim bauštelama nije mogao odoljeti da i sam ne uzme lopatu i da ravna beton pristigao kamionom „Kelić-betonare“, posebno kad se ostatkom betona prekrivao i dotrajali put preko potoka, dok je Duvnjak Halil Hadžić oprobao abdestnu ploču staru koliko i džamija prilikom uzimanja abdesta iz seoskog potoka Balaklagija. Neki su se penjali i na očuvani kamen binjektaš sa kojeg se ezan učio i na konje penjalo, dok su pristigli Hercegovci bili zaduženi za klanje kurbana i pečenje jagnjeta. Baklave i ostale poslastice, te sokove osigurale su žene iz porodica Švraka/Švrakić, Verunica, Dizdar i druge.

Dva Emina

Dakle, kako i dolikuje u ovakvim prilikama, svi prisutni su počašćeni kolačima, sokovima i drugim delicijama, a posebno zanimljiva činjenica je bila da su se na temeljima džamije u Malkočevcima zatekla dva Emina- Emin Švrakić, koji je jedan od najzaslužnijih  i za obnovu Bakr babine džamije na sarajevskom Bistriku i ove u svom rodnom selu i dvoipogodišnji Emin Spahić, najmlađi sudionik spomenute manifestacije čija je majka Sanela Dizdar (udato Spahić) iz ovoga sela. Mali Emin je u Malkočevcima povremeno kod dede i nane kao i njegov stariji imenjak koji se rado vraća korijenima i nišanima svoga dede i nane, ali, kako nam je kazao  73-godišnji povratnik u Malkočevce, Muharem Verunica, u selu ima stalno nekoliko bošnjačke djece i omladine. Ukupno se vratilo u selo po 4-5 bošnjačkih i srpskih porodica koje su i do rata živjele ovdje, dok je po popisu iz 1991.godine u selu živjelo 53 Bošnjaka i 101  mještanin srpske nacionalnosti. O broju povratničkih domaćinstava u Malkočevce svjedoče obnovljene kuće, a o broju nekadašnjih brojne zidine, odnosno ostaci kuća porušenih u posljednjem ratu, kad su njegovim početkom bježali Bošnjaci od logora i sigurne smrti, a potkraj rata  i Srbi pred naletom hrvatske „Oluje“.

O burnoj i bogatoj kulturno-historijskoj prošlosti ovog dijela prekrasnog zelenog Glamočkog polja i BiH svjedoče i stećci, rimski bunari, stari mihrab i brojni stari nišani u čak četiri muslimanska groblja u ovom selu s kućama nanizanim s obje strane seoskog potoka Balaklagije koji ne presušuje i koji, uz bunare, vjekovima napaja i pere i stoku i ljude.

490 godina islama u Glamoču

Obnova džamije u Malkočevcima započela je uoči 490 godišnjice islama u Glamoču, u povodu čega je planiran i početak obnove i spomeničkog kompleksa sa džamijom u Gornjem gradu. Obnovom ove dvije džamije Glamoč će uz gradsku, te obnovljene džamije u Kovačevcima, Biličiću i Vidimlijama biti tek na pola puta, jer je svojevremeno na prostoru ove općine bilo 11 džamija sa prilično bogatim vakufom. Vakuf džamije u Malkočevcima, koja je dobila ime po vakifu Malkoč-begu Karaosmanoviću, nekadašnjem sandžak-begu Skradinskom i namjesniku Kliškog sandžaka, uz ostatke džamije, čine i 8 dunuma i 460 metara kvadratnih oranice i 39 dunuma i 550 metara kvadratnih gradilišta, vrijednosti 563,9 nekadašnjih dinara i s dohotkom 50,43 dinara (Arhiv FBiH, ADS,br.9291/23). Uz džamiju sa jedinstvenim izgledom kamenog mihraba, zanimljivi su i brojni stari nišani na obližnjim mezarjima, posebno onaj sa sabljom na jednom od nišana Švraka/Švrakića, pa oni veliki šehitski s turbanom od nekog „dobrog“ u mezarju Turba a o kojima nam je rado pričao prvi povratnik u selo 73-godišnji Muharem Verunica. Muharem nam je pojašnjavao i čije su rasne ovce i ugojene krave na pašnjaku uz seoski potok, te dodao da je voće ove godine, a posebno šljive jako dobro ponijelo, povezavši to i sa početkom obnove džamije.

„Vraćanjem džamije kao da se  i život  vraća u potpunijem smislu, kako ljudski, tako i biljni i životinjski. Hvala Bogu, u moru teškoća, ovo su ohrabrujući signali“, dodao je Muharem, koji se vratio u svoje selo još 1996.godine, čim su se stekli i najminimalniji uslovi za nesmetan povratak Bošnjaka u glamočka naselja koja su najprije bila zamišljena kao „velikosrpska“, a potom, nakon ulaska HV i HVO-a,  kao „velikohrvatska“ u jednom od najbosanskijih područja viševjekovne BiH.

 

« Derventa: Svečano otvorena džamija u Omeragićima Aktivnosti džemata Hrvaćani »
nazad na vrh

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine