U nekadašnje mjesto krunisanja bosanskih kraljeva i centar bosanske srednjovjekovne države na područje grada Visokog stižemo sa namjerom da posjetimo Medžlis Islamske zajednice. Da se radi o gradu bogatog kultruno-historijskog naslijeđa svjedoči i sama lokacija Medžlisa koji se nalazi u zgradi nekadašnje Ahmed ef. medrese, a u Ulici Kralja Tvrtka, br.31. Prepoznatljivost susreta kultura i civilizacija u Visokom su vidni na svakome koraku. Otuda su ne bez razloga Visočaci za Dan općine uzeli 29.august vezujući ga za 1189.godinu kada je napisana Povelja bosanskog Kulina bana koja je, ujedno, i najstariji očuvani bosanski državni dokument. Što se tiče samog grada Visoko se počelo razvijati i poprimati  prepoznatljive konture dolaskom Osmanlija 1463.godine. Utemeljivač grada je Ajas-beg koji je prešao na islam sa bogumilske vjere. Zahvaljujući njemu izgrađen je mekteb, hamam, vodovod, most na rijeci Bosni, tekija nakšibendijskog reda i dr. čime Visoko postaje gradsko naselje orijentalnog tipa. Smatra se da je prva izgrađena džamija Hadži Ibrahimova džamija u Perutac mahali. Grad se nadalje širi i razvija da bi prema procjenama općinskih organa iz 2005.godine općina danas brojala 40.276 stanovnika, gdje 29% otpada na gradsko područje, a 71% na ruralno. Sam grad broji oko 17.000 stanovnika što ga s obzirom na broj od 173 stanovnika/km² ubraja u gušće naseljene sredine u Fedreaciji BiH.

Podaci o Medžlisu

Naravno, građani Visokog itekako vode računa o svojoj prošlosti. Posebnu brigu ima Medžlis IZ Visoko, i to ne samo u segmentu očuvanja svojih vjerskih objekata, nego i očuvanja dokumenata i knjiga. O tome nam govore i riječi Ibrahima ef.Hadžića, glavnog imama, koji nas je upoznao da je u zgradi Medžlisa na spratu smještena arhivska građa gdje se nalaze važni dokumenti među kojima i građa vakufsko-mearifskog povjerenstva, medrese, medžlisa i dr. U svakom slučaju to je značajna arhiva koju trebaju stručna lica urediti i arhivirati. U Medžlisu dobivamo osnovne informacije. Tako doznajemo da on broji 33 džema'ata sa angažiranim imamima, te da pored glavnog imama Ibrahima ef. Hadžića u njemu rade Fahrudin Bećirović, kao sekretar i Sabahudin Čehajić, blagajnik. Uposlene su i dvije muallime - Uzunalić Mubera i Tekešinović Vasvija. Među imamima su i tri hafiza: Bukva Edin , Ganić Senad i Begić Faris, a da se tradicija hafiza u postratnom periodu nastavila potvrđuje deset novih hafizskih dova. Sa područja ovog medžlisa gotovo svake godine desetak učenika upiše jednu od medresa. Ostali podaci nam kazuju da na području MIZ Visoko u 4 osnovne i 2 srednje škole ima 18 vjeroučitelja, te da vjeronauku pohađa u OŠ 99,5% učenika, a srednjoj 90%. Treba reći da je MIZ Visoko bio prvi Medžlis koji je ušao sa vjeronaukom u osnovne i srednje škole (još 1993.g.)

Imami i džemati MIZ Visoko:

Agić Ahmet (Saračica), Ahmić Ermin (Buci), Alibegović Ekrem (Bradve), Alihodžić Madžid (Donji Kralupi), Alihodžić Rasim (Goduša), Bahatanović Osman (Čekrekčije), Bajrić Fikret (Moštre), Balta Nedžad (Arnautovići), Bećirović Fafrudin (Kalići), hfz. Begić Faris (Vratnica), Berhamović Mustafa (Džindići), hfz. Bukva Edin (Bijela džamija), Đozić Sejid (Šadrvan), hfz. Ganić Senad (Muhašinovići), Goralija Sead (Maurovići), Hadžić Ilham (Kraljevac), Hajrić Edžnan (Hanovi), Herceglija Haris (Liješeva), Huseinovski Mahir (Rosulje), Limo Vedad (Pertac), Muratović Adnan (Kološići-Dol), Muslija Asim (Tabhana), Mušinbegović Bahrudin (Gornje Moštre), Muzaferija Mahir (Tušnjići- Grajani), Nukić Džemail (Orašac), Omerbegović Zijad (Donja Mahala), Puška Mesud (Zbilje), Smajlović Adnan (Gornji Kralupi), Šabić Senad (Mokronozi), Tašaković Akaid (Seoča), Tokmo Amir (Srhinje), Zeherović Behaija (Hanovi) i Smailagić Kenan (Luke-Orašac).

U 46 mekteba na području MIZ Visoko upisano 3368 učenika od čega je 988 onih koji uče u Kur'anu. Redovnost učenika na mektebskoj nastavi je 65%. Osim redovne nastave tradicionalno učenici učestvuju u nekoliko takmičenja kao što su „Kviz islama“ i Mektebska liga u malom fudbalu. Prošle vjeronaučne godine je dodijeljeno 272 Kur'ana za nove učače u Kur'anu. Na području medžlisa uz mukabele koje uče imami u Bijeloj džamiji i mukabele koje uče muallime za žene u džamiji Saračica- organizirane su i mukabele u nekoliko džema'ata koje uče učenici mektebske nastave. U 10-tak džema'ata je organizirana i nastava za odrasle kursevi Sufare i Kur'ana. Ono po čemu se ovaj medžlis prepoznaje jesu i sehurske mukabele u svim džematima u čaršiji za vrijeme ramazana. Recimo još da na području Medžlisa u toku jedne godine se priredi oko 120 vjenčanja. U popisu vakufske imovine evidentirano je: vakufskih parcela ukupne površine 784.570 m2 , 33 džamije, 29 mesdžida, 10 imamskih stanova i 6 turbeta čime ovaj medžlis spada u red rijetkih Medžlisa koji imaju popis sve vakufske imovine.

U razgovoru sa glavnim imamom i predsjednikom Medžlisa IZ Visoko Džemilom Ugarkom na upit kakva je njihova saradnja dobili smo odgovor „da je odnos veoma korektan“ . Predsjednik Medžlisa je istakao da se posebno ponosi izgradnjom infrastrukture koja je urađena u njegova dva mandata, ističući objekte: Islamski centar u Hanovima, te džamije na Bucima, Muhašinovićima, Čekrekčijama, Donjem i Gornjem Moštru kao i opremanje velikog broja mekteba. „Naša je želja da sva sredstva koja dobijamo od vakufske imovine uložimo u reafirmaciju i poboljšanje vakufa. Želja nam je da ovom mandatu uradimo sanaciju Bijele džamije koja je dobitnik Aga Kanove nagrade za arhitekturu kao najprestižnje nagrade u svijetu u ovoj oblasti, te da izgradimo džamiju u Lukama, gdje se osjeća nasušna potreba za jednim funkcionalnim objektom“, rekao nam je on.

Aktivnosti u Bijeloj džamiji i okolo nje

Obilazak medžlisa započeli smo, a kako i drugačije, od Bijele džamije ili Šerefuddinove džamije koja je arhitektonski izuzetno vrijedan objekat. Naime, ova džamija arhitekte Zlatka Ugljena koja je 1980.godine dobila prestižnu nagradu Aga Kana za arhitekturu nanovo je 2007.godine od mađarskih arhitekta dobila priznanje tako što je uvrštena u tri najbolje osmišljena sakralna prostora u Evropi. Ispred džamije, odnosno ulaza u mekteb zatičemo Emina Armina Arnautovića i Jusufa i Aliju Bukvu. Uto pristiže i njihov muallim hafiz Edin Bukva, imam Bijele džamije. Od njega smo čuli da su ovi učenici najrevnosniji i među najboljima u mektebu, te da u mektebu ima upisano 40-ak polaznika koji pohađaju pouku tri dana u sedmici. Pored mektebske pouke, hafiz Bukva nam kazuje: „ Imamo 9 odjeljenja škole Kur'ana za odrasle koju vodim već 15 godina, od čega 13 godina u prijašnjem mome džema'tu Donja Mahala. Od tih 9 odjeljenja imamo dva odjeljenja isključivo omladine. Sa njima radim pet noći u sedmici. Imali smo više omladinskih projekata. Tako smo nedavno sa Centrom za socijalni rad posjetili porodice starih osoba koje uglavnom žive same. Tom prilikom dodijelili smo im prigodne pakete od strane općine. Sutra, evo, planiramo čistiti harem džamije. Tu je još niz aktivnosti. Imamo ovdje druženja tokom ramazana, organiziranje iftara, sastanke imama, promocije knjiga. Uglavnom ovo je sada centralni prosotor pogodan za odvijanje raznih aktivnosti. Ovdje svi mogu učestvovati od djece predškolskog uzrasta do onih starijih. Imam jednu učenicu od 74 godine koja uči Sufari. Omladinci joj rado pomažu u savladavanju gradiva“. Saznali smo od glavnog imamam Hadžića da je urađen prilaz mektebu, te da se planira kompletna obnova krova džamije. Kako smo čuli Medžlis je u obnovu Bijele džamije u posljednjih osam godina uložio oko 60.000KM .

Od Tabhane džamije do idejnog projekta džamije u Lukama

U društvu glavnog imama Ibrahima ef. Hadžića obišli smo i Tabhana džamiju koja je tek obnovljena . Odista njena ljepota i sklad plijeni. Sve je nekako s mjerom ukomponovano, baš onako kako treba. Nema se tu šta dodati ni oduzeti. Uostalom, na ljepotu same Tabhana džamije, koja se nalazi u srcu čaršije, posebno su ponosni Visočaci. Rekli bismo sa punim pravom. U ovoj džamiji su nastavljene visočke tribine.

Prekoputa džamije na drugoj strani rijeke Fojnice nedavno je nezvanično otvoren Kulturni centar. Tom otvorenju organiziranom zajedno s općinom u vrijeme bajrama. pred velikog broja posjetilaca prisustvovala su i tri hafiza:Bugari, Burhan i Alili. No, ovaj centar bi zvanično trebao posjetiti načelnik jedne općine iz Ankare koja je pobratim općini Visoko. Predviđeno je da on krajem ove godine dođe i dobije nagradu počasnog građanina čime bi ustvari ovaj Kulturni centar profunkcionirao.

U neposrednoj blizini Tabhana džamije nedavno je otvoren Trg žrtava genocida u Srebrenici i šetnica. Visočaci su i na ovaj način pokazali svoju povezanost sa Srebrenicom, počev od ekshumacije, identifikacije i ispraćaja žrtava genocida. Izgradnja ovog trga svjedoči da je ta veza trajna.

Nedaleko od trga nalazi se Zavičajni muzej čiji rad je pogotovo u zadnje vrijeme bio itekako primijetan. Organizirane su mnoge izložbe i prigodne manifestacije povodom značajnih datuma iz naše bliže i dalje historije. Za taj rad uveliko je odgovoran Senad Hodović koji je okupio kvalitetan kadar. Njegove ideje i projekti bili su prihvatljivi i kvalitetni za ukupan društveni život Visokog, a i šire.

Obilazeći grad došli smo i do naselja Luke i prostora gdje će se, ako Bog da, graditi džamija i Islamski centar. Ovo naselje je odavno iskazalo potrebu za ovim objektom. Pronađena je lokacija za koju je Medžlis IZ Visoko dao zamjensku parcelu, a općina svoju saglasnost. Uglavnom, lokacija se nalazi između O.Š. Hazim Šabanović i Doma zdravlja, a na površini od 1.800 kvadratnih metara. Projekat izgradnje je kandidiuran i očekuju se povratne informacije. Neka obećanja od Rabite kao i drugih humanitarnih organizacija postoje. Tek, ovaj projekat je nešto zahtjevniji, jer pored džamije izgradile bi se i popratne prostorije, dućani, obdanište i slično čime bi se aktivnosti u džamiji mogle isfinasirati.

Hanovi - primjer finasiranja rada džamije

U našoj posjeti Medžlisu IZ Visoko nezaobilazna je bila posjeta Hanovima. Otvorenje ovog centra unijelo je živost u ovom naselju i džema'atu kojemu gravitira oko 10.000 stanovnika okolnih mjesta. Prisjetili smo se početaka i kamena temeljca ovog centra 2006.godine. Početak je bio težak, a njegovi idejni začetnici: Džemil Ugarak, Salko Omerbegović i Ibrahim ef.Hadžić imali su veliku prepreku izmještanja mezarja sa te lokacije. Trebalo je prikupiti saglasnost porodica, te tek onda pristupiti izmještaju. Džamija i Islamski centar su zvanično otvoreni 2012.godine. U džamiji na mektebskoj pouci zatičemo Edžnana ef. Hajrića, koji zajedno sa Behaijom ef. Zeherovićem u njoj obavlja dužnost imama. Edžnan efendija nas informira da na mektebskoj pouci ima 80 upisanih polaznika. Upravo je poučavao Nejru Šljivo, učenicu šestog razreda koja je već pokazala zapažene rezultate na takmičenjima, te Ajnu Bajrić, koja je pri kraju Sufare i jedva čeka da prijeđe učiti u Kur'anu. Ono na što treba posebno ukazati jeste da popratne prostorije ovog centra: dućani, apoteka, sala od 280 kvadrata, u kojoj se održavaju sportski treninzi, obdanište, čajdžinica ( u kojoj se može pročitati Preporod) i dr. koje su date pod kiriju uveliko donose dobit i time se finansira rad džamije, pa i potrebe Islamske zajednice.

Maurovići - složne džematlije

U džema'at Maurovići udaljen 11 kilometara od Medžlisa IZ Visokog pristigli smo u ikindijsko vrijeme. Radnici firme „Orhan“ uveliko su radili na fasadi objekta budućeg Islamskog centra kojeg je projektirao ovdašnji džematlija inžinjer Nisvet Valjevac. Prve informacije o džematu i džematlijama dobili smo od   Saliha Valjevca, mutevellije i jednog od redovnih pretplatnika Preporoda. „Opremili smo donji sprat, učionicu i kotlovnicu i naručili stolariju koja dolazi za desetak dana. Preostaje dovršetak fasade i dovođenje grijanje u džamiju. Inače, ova džamija je otvorena prije 25 godina, i evo došlo je vrijeme da je pomalo počnemo obnavljati. Zapravo, ovi radovi oko Islamskog centra su nas ohrabrili i motivisali. Za četiri godine uspjeli smo, i to na bazi dobrovoljnih priloga, skoro završiti ovaj centar. Opremili smo i učionicu“, kaže mutevellija Salih.

Cijela reportaža u Preporodu od 1. decembra