Iz sivih oblaka povremeno su dolijetale pahulje snijega. Budući da su bili novogodišnji praznici malo je ljudi bilo na ulicama ovog bosanskog grada. Rijetko je ko izuzev ovdašnjih imama i dežurnih policajaca, te operativaca u zdravstvenim i komunalnim službama, bio na svom radnom mjestu. Imami su bili sa svojim polaznicima mektebske nastave. Osman ef., zamjenik glavnog imama, bio je u džamiji Islam - varoš, Redžo ef. u Tarevcima, Adnan ef. u Čaršijskoj, Nermin ef. u Modričkom Lugu dok je predsjednik Medžlisa, također imam, bio na ranije dogovorenom putu.

Džemat Srednji i džemat Islam - varoš

Kad je Osman ef. Mulahuseinović, Gračanlija na službi u Modriči, završio sa islamskom poukom krenuli smo u obilazak tamošnjih džemata. Budući da on, naizmjenično, predvodi namazske vaktove i edukuje djecu u dva gradska džemata, Srednjem i Islam - varoš, od njih smo krenuli. 

Džemat Srednji smješten je u sredini gradskog područja i zato se njegova džamija naziva - Srednja. Ovaj džemat je kroz historiju bio poznat kao vakuf džamije u staroj čaršiji. Danas džemat ima 242 domaćinstva. U sklopu Srednje džamije nalazi se gasulhana, abdesthana,vakufska kuća, turbe i šehidsko mezarje. Jedanog petka džuma namaz je u Srednjoj, a narednog u džamiji Islam - varoš. I obrnuto. Prije Osmana efendije u Srednjem džemtu imamili su 

Hadžib ef. Bahić i  Mehmedalija ef. Čandić. 

Gotovo na raskrsnici starih cesti za Doboj, Odžak i Gradačac nalazi se džemat Islam -varoš. Džamija u ovom džematu zove se Varoška džamija, a prije je bila poznata kao Hadži Ali-begova džamija. Džematu pripada oko 190 domaćinstava. U džamijskoj ansambleji nalazi se gasulhana, abdesthana, vakufska kuća i mektebska učionica. Dosadašnji imami bili su Hasan ef. Zukić, Nusret ef. Kujraković i Alija ef. Nurikić. Na prostoru ovoga džemata rođen je muderris Abdulkadir ef. Mahmutović koji je živio i radio na prostoru Muftijstva travničkog. 

Stambeno-poslovni objekat u fokusu Medžlisa

I dok smo prilazili Čeršijskoj ili Šić džamiji prisjetio sam se osamdesetih godina kad je u ovoj džamiji radio danas penzionisani imam Muharem ef. Djedović. Bila su to nezaboravna druženja s ovim čestitim imamom i njegovom porodicom. On danas živi u rodnom Gradačcu. I Čaršijska je džamija kao i ostalih šest na području Medžlisa u agresiji na BiH bila srušena od strane srpskih ekstremista. Nakon povratka prognanih Bošnjaka i odnove džamije ponovo se krenulo sa aktivnim vjerskim životom. Danas imamsku dužnost obavlja mladi imam Adnan ef. Kavazović. Evo njegove priče o džematu: „Džamija je obnovljena 2007. godine. Trenutno je u fokusu završetak poslovno-stambene zgrade Medžlisa koja se nalazu na području našeg džemata. Džemat otprilike ima 200 domaćinstava. U džamiji obavljamo beš vakat. Do sada je na islamsku pouku upisano desetak djevojčica i dječaka. Od vakufske imovine uz ovaj objekat imamo i jednu parcelu od nekoliko dunuma. Narod živi onako, ili malo teže od - onako. Malo je ljudi zaposleno. Pogotovo mladih. Okupljamo omladinu i ona je naša ciljna grupa. Priređujemo razne edukativne kurseve.“

Kažimo da je prvi imam u ovoj džamiji daleke 1630. godine bio Aga-dede. Od 1896. do 1934. imami ove džamije bili su Mustafa ef. Dubinović i Salih ef. Dubinović, od 1934. do 1946. hafiz Junuz ef. Grabonjić, od 1946. imami su bili Muhamed ef. Efendić, Nurija ef. Bilajac, Husejn ef. Baltić, Alija ef. Pezerović, Adem ef. Hadžić, Abdurahman ef. Lugavić, Muharem ef. Djedović, Emir ef.Smajlović i Hasib ef. Kovač.

Sanacija klizišta u mezarju prioritetan projekat

Iz Modriče odlazimo u prigradsko naselje Tarevce čije se kuće i mahale dodiruju sa gradskim jezgrom. I iz ovog su mjesta bili protjerani Bošnjaci, a njihovi vjerski objekti srušeni. Prije rata ovdje je živjelo 730 porodica. Postojala su dva džemata sa dvojicom imama. Prije 12 godina ovdje se imamske misije prihvatio Redžo ef. Mehaanović. Kad govori o svom džematu podvlači:   „Budući da nije bio potpuni povratak djeluje samo jedan džemat. U Tarevcima u 300 domaćinstava živi 640 insana. U 2015. sa 680 broj ljudi se smanjio na 640. Taj manjak stanovništva desio se i iz razloga što su tri porodice odselile, a mladi kad  zasnuju radni odnos, također, odlaze iz svoga mjesta. Uglavnom, i momci i djevojke traže bračnog druga koji radi vani. U prosjeku, od bračnih parova koji se vjenčaju ovdje u toku godine tek jedan ostane ovdje da živi. Tako je i sa brojem djece na islamskoj pouci. Na početku ih je bilo šezdesetak sada upola manje. Sela se polahko prazne. A, to je stanje zabrinjavajuće.“

Saznajemo da se ranijih godina u Tarevcima  godišnje prosječno rađalo 8 beba, a u 2015. tek troje djece. Tri puta je više dženaza nego akika. U 7 razredu osnovne škole nemaju niti jedno dijete, u 8. tek dvoje. U nižim razredima u prosjeku ima po osmero djece iz Tarevaca. Do petog razreda školu pohađaju u Tarevcima, a od 5. do 9. u Modriču. Narod teško živi. Da nije dijaspore bilo bi puko preživljavanje. Nekadašnja tarevačka industrija danas se svela na dva preduzeća. Fabrika obuće Tema zapošljava oko 150 radnika, ali nisu svi iz Tarevaca. Zadruga okuplja poljoprivredne proizvođače. Imaju sušaru voća i povrća, uskoro će imati i hladnjaču. Pokrenuli su aktivnosti oko zasađivanja maline. Uloga zadruge je da pomogne održivi povratak Tarevčana, da ostanu na svojim imanjima i da ne sele. Infrastruktura IZ u Tarevcima je gotovo u cijelosti obnovljena. Treba završiti još vakufsku kuću kod Gornje džamije. Sva vakufska imovina još uvijek se ne vodi na Islamskoj zajednici. Čeka ih realizacija projekta sanacije klizišta u mezarju. Predračunska vrijednost iznosi oko 30.000 KM. Postoji sedam parcela mezarja. Imaju, također, i oko 40 dunuma vakufskih parcela  koje daju u zakup. 

Uvodi se islamska pouka i za odrasle

Iz Tarevaca Osman efendija i ja produžujemo do Modričkog Luga, naselja koje pripada novoformiranoj općini Vukosavlje. U također obnovljenoj i skladno urađenoj i uređenoj džamiji zatičemo imama Nermina ef. Šabića. Predstavljajući svoj džemat kaže: „U ovom sam džematu od 2011. godine. U džematu ima oko 1100 osoba, a preko 900 ih stalno živi ovdje. Većina stanovništva živi od poljoprivrede, a ima i biznismena. Ima i veća farma krava čiji je vlasnik Senad Hadžidedić. I u njoj radi nekoliko džematlija. U mekteb je upisano 55, a redovno je oko tridesetero djece. To su djeca uglavnom osnovnoškolskog uzrasta, a ima i srednješkolaca. Uveli smo i pouku za odrasle. Imat ćemo, također, i rad s omladinom. Do sada ih se javilo sedmero. Najveće aktivnosti odvijaju se u mjesecu ramazanu.  Uz ostale aktivnosti, u ramazanu djeca svaki dan dolaze na pouku i slušaju mukabelu. Ima mladih supružnika, a ima i neženja. 

Dosadašanji imami u Modričkom Lugu bili su:  Derviš ef. Smajić, rahmetli Hilmo ef. Perčo i Osman ef. Brkić. U ovom džematu je Osman ef. Ramić.

Želja nam je da posjetimo i ugledne farmere iz porodice Hadžidedić. Za njih smo čuli samo riječi hvale.  U kući Senada Hadžidedića zatičemo podosta osoba. Prispijevamo na kahvu i šerbe. Gostoljubivi domaćini ne daju izaći iz kuće dok se i ne ruča. Kažu, takvi su adeti. Osman -efendiji se, vidim po izrazu njegovog lica sviđaju takvi običaji. Iskreno, ni meni po tom pitanju nije mahane.

Cijela reportaža u Preporodu od 1. februara