Lapsunj će nekoliko mjeseci biti koncentracioni logor u koga su sabijeni Bošnjaci iz nekoliko prozorskih sela, a o kojem i kolikom obimu zvjerstva i mržnje se radilo nabolje pokazuje podatak da je u tom periodu u Lapsunju zajedno sa svojom majkom Šemsom strijeljana osmomjesečna beba Haris Pilav. Ubrzo zatim Bošnjaci su protjerani i selo je posve zamrlo do te mjere da je jedna katolkinja zamijetila kako tu više nema ni ptica.

Krajem 90-ih spontano je počeo i povratak Bošnjaka na svoja zgarišta. Vraćali su se Bošnjaci, vraćale su se sa njima i ptice. Vraćao se i život. Istina, značajan broj njih ostao je u Bugojnu i drugim gradovima naše zemlje. Mnogi su svoje životno gnijezdo svili po zemljama diljem svijeta. Ipak, i u Lapsunju se nastavilo živjeti; tiho, bojažljivo ali odlučno.

Prije dvije godine ponovo je proklijala inicijativa o izgradnji džamije. Božijom voljom i zalaganjem dobrih ljudi stiglo se i do Kuvajta i tamošnje organizacije „Nedžat“ koja je istakla spremnost da finansijski podrži izgradnju džamije u Lapsunju. Cijeloj priči se prilazilo sa rezervom sve do 8. maja 2014. godine. Sve strahove razbio je i veliku nadu ulio reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović koji je toga dana došao u Lapsunj i zajedno sa donatorima iz Kuvajta položio kamen temeljac za buduću džamiju. Ni to nije bilo slučajno. Naime, reisu-l-ulema Kavazović je svoj prvi imamski angažman, kao ramazanski softa i učenik medrese, imao upravo tu, u Lapsunju. Prisjetio se toga i pozvao mještane i sve ljude dobre volje da ustraju i naprave džamiju.

Njegov poziv shvaćen je ozbiljno. Od tada se samo gledalo naprijed i ustrajno radilo. Huso Čolić i njegove sestre; Raza, Đemka i Ajka uvakufile su zemlju nakon što na prvoj lokaciji koju su uvakufili braća Pilav nije bilo dozvole za gradnju. Radovi su počeli, tekli predviđenom dinamikom i, konačno, koncem minulog ramazana finalizirani. To je značilo da je vrijeme i za najljepši dio priče – svečano otvorenje džamije u Lapsunju koje se održalo u subotu 9. jula 2016. godine.

Uoči otvorenja upriličen je tradicionalni mevludski program i već tu se moglo nazrijeti koliko radosti ova džamija unosi među mještane Lapsunja i Družinovića. Okupili su se mještani ali i njihova rodbina iz Bosne i Hercegovine, Evrope i svijeta da zajednički svjedoče ispunjenju svoga sna.

Svečanost otvorenja počela je u poslijepodnevnom terminu, učenjem kur'anskih odlomaka od strane Nezim-ef. Memića. O samoj ideji, toku izgradnje i značaju džamije za Lapsunj i Družinoviće na samom početku govorio je predsjednik Građevinskog odbora i član Sabora Islamske zajednice Suljo Kmetaš. On je upravo podsjetio da je ova džamija simbol novog života nakon što je Lapsunj bio opasan smrću, te se zahvalio svima koji su na bilo koji način doprinijeli realizaciji ovog velikog projekta. Ispred općine Prozor prisutnima su se obratili pomoćnik načelnika i njegov izaslanik Josip Juričić, te predsjedavajući Općinskog vijeća Prozor Esad Dželilović. Obojica su istakli opredjeljenost općine Prozor da pomaže ovakve i slične projekte od koristi svim građanima. Naglasili su da će općinske strukture ustrajati na kursu unaprjeđivanja infrastrukture i ostati u službi svih onih koji ovdje žive uz iskrene čestitke mještanima Lapsunja i Družinovića na novosagrađenoj džamiji.

Ispred katoličke crkve prisutnima se obratio župnik Župe Prozor Stipo Knežević koji je istakao da je poslanje triju nebeskih religija širenje mira i ljubavi među ljudima, te je poželio da i ova džamija bude upravo takvo mjesto.

Safet-ef. Pozder, glavni prozorski imam, naglasio je da je najljepša ona aktivnost oko koje se slože i ujedine ljudska srca. Spomenio je brojne pojedince i institucije čija su se srca objedinila, odlučno i ustrajno, a što je za posljedicu imalo izgradnju prelijepe džamije.

Bitna karika u ovom lancu neizostavno je i Vakufska direkcija o čijim aktivnostima je nadahnuto govorio Asmir Neimarlija koji je u ime direktora dr. Senaida Zaimovića čestitao džematlijama na izgradnji džamije.

Posebno srdačno džematlije su dočekale gosta iz Kuvajta, predstavnika „Džem'ijjetu-n-Nedžati-l-hajrijjeh“ Ibrahima el-Bedra, koji je izrazio svoje zadovoljstvo ovim svečanim događajem, ali i poručio da narod Kuvajta izuzetno voli i saosjeća sa našim narodom, te da će i u budućnosti nastaviti plodnu saradnju, na obostrano zadovoljstvo.

Najviše pažnje izazvalo je vrlo energično i otvoreno obraćanje muftije mostarskog mr. Salem-ef. Dedovića. Muftija je naglasio da razumije i zna za sve brige i strahove sa kojima žive povratnici u sredinama kakva je Prozor, ali i da se divi odlučnosti ovdašnjih ljudi da opstanu na svojoj grudi, te da se vlastitim trudom i radom, kroz stočarstvo, uzgoj jagodičastog voća i drugim zanimanjima, posvete sebi i svome zavičaju. Istakao je da je Prozor pozitivna priča suživota i međusobnog uvažavanja različitosti, te pohvalio opredijeljenost općinskih struktura na čelu sa načelnikom da se stave u službu svih građana, te opredjeljenost katoličke crkve da njeguje suživot i saradnju sa drugima. Muftijino obraćanje je u više navrata prekidao gromoglasan aplauz više stotina prisutnih džematlija.

Na samom kraju prisutnima se obratio i izaslanik reisu-l-uleme Husein-ef. Kavazovića, muftija goraždanski Remzija-ef. Pitić koji nije krio zadovoljstvo što je baš njemu pripala ta čast da danas bude sa džematlijama Lapsunja i Prozora. Čestitajući džematlijama na izgradnji lijepe džamije, muftija Pitić pozvao je prisutne da se posvete sebi i svojim obavezama. Podsjetio je da je islam vjera čistoće. Otuda je potrebno da svi zajedno, osobito mi Bošnjaci onu čistoću koju nosimo u sebi iznesemo i van naših kuća; na naše ulice, njive i sve druge javne površine. „Čuvajmo našu zemlju, jer, ko izda zemlju, izdao je sebe jer je od zemlje stvoren!“, kazao je, između ostalog, muftija Pitić.

Pred sam kraj programa dodijeljene su i prigodne zahvalnice najzaslužnijim pojedincima i institucijama.

Uslijedilo je učenje kur'anskih odlomaka koje je na sebi svojstven način, melodično i emotivno proučio Abdulaziz-ef. Hodović. Hair dovu proučio je direktor Karađozbegove medrese hafiz Aid-ef. Tulek.

Uz učenje tekbira zajednički je presječena svečana vrpca čime je džamija u Lapsunju i službeno otvorena i stavljena u funkciju.

Ezan za ikindiju proučio je ramazanski softa u Lapsunju Belmin Durić, a nakon zajedničkog namaza upriličen je svečani ručak za zvanice i sve prisutne.