Ovakvo razumijevanje šerijata upućuje na to da muslimani, unatoč neizvjesnostima, unutar svog vjerskog učenja imaju jasnu bazu iz koje mogu crpiti snagu i moguća rješenja za vrlo konkretne krize. Naravno, treba imati na umu i to da zloupotreba riječi šerijat i šerijatskih koncepata, kod neupućenih o tome šta šerijat predstavlja, izaziva podozrenje. To ne znači da od šerijata, kao moralnog kodeksa, treba praviti odmak. U vezi s tim, treba primijetiti da se u preporukama imama – zbog situacije izazvane geopolitičkom nestabilnošću i njenim već vidljivim posljedicama u Bosni i Hercegovini – artikulira poziv za djelovanje kroz šerijatsku perspektivu u kojoj je, vjerujemo, koncept za prevazilaženje svih nedaća.

U posljednjih sedam dana, pšenica je na svjetskom tržištu dostigla rekordnu cijenu. I cijene nafte i drugih energenata su drastično porasle. Agresija na Ukrajinu i destabilizacija evropskih tržišta očekivano brzo se reflektirala i na cijene namirnica u Bosni i Hercegovini. Dinamika promjena koje utječu na rast cijena na svjetskom tržištu ne dozvoljava pouzdane prognoze o daljnjim kretanjima i cijelu situaciju čini dodatno dramatičnom. Očekivano, iskustvo primorava građane Bosne i Hercegovine na pokušaje da svojim domaćinstvima osiguraju kakvu-takvu stabilnost zbog udara na kućne budžete uzrokovane poskupljenjima – posebno jer se najavljuju dodatne korekcije i lančani rast cijena. Ad hoc intervencije u poljoprivredni sektor koje se plasiraju u medijima ovih dana, s obzirom na cijene potrebnih sirovina, zabrinjavaju. Ipak, i takve su bolje od nikakvih. Državne institucije koje su morale imati spremne planove za ovu očekivanu krizu i već intervenirati, svoje namjere su predstavile medijima. Predstavnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine će tek 24. marta razmatrati prijedlog o privremenom ukidanju akciza na gorivo da bi građanima bio olakšan val poskupljenja koji nas je uveliko zahvatio. Dakle, dok se šire vijesti o novim poskupljenjima državni organi još nisu usvojili nijednu konkretnu mjeru. Istini za volju, od nadležnih smo dobili informacije kako hrane ima dovoljno i da nema razloga za paniku. Možda je to tačno, ali se ne vidi. Ono što vidimo jesu skoro nekontrolisana poskupljenja, ponegdje i profiterske manipulacije cijenama, te panika među građanima Bosne i Hercegovine. To jest, vidimo potpuno neefikasan državni aparat koji nije poduzeo kontrolne kao ni mjere podrške građanima – a time bi se smanjila opravdana tenzija i strah. Zbog toga se građani ne uljuljkuju u tačnost informacija koje nam nude vladini dužnosnici. Velika je briga to što je kriza donijela, a povećava je činjenica da smo već imali iskustvo koje nam ne ulijeva povjerenje. Manipulacija cijenama je efikasnija u širenju panike jer je, pored iskušenja nestašice, prisutna i strašna nepravda koju su naši građani već iskusili. Ova situacija bi bila izbjegnuta da se profiterima na ljudskoj muci u vremenu agresije na Bosnu i Hercegovinu stalo u kraj i da je Parlament usvojio zakone o porijeklu imovine, a Tužilaštvo podiglo optužnice za ratno profiterstvo. Stoga bi bilo izuzetno važno razumjeti šta nas može zadesiti u skorijoj budućnosti te, u skladu s tim, intezivno pozivati nadležne institucije na odgovorniji pristup cijeloj, s obzirom na trendove u Evropi, prilično nezavidnoj situaciji. Proljeće je i još nije potpuno kasno za ozbiljniji zahvat u suzbijanju posljedica krize – ali ako se ovako nastavi – ubrzo će biti.

Iako živimo u sekularnoj državi, šerijat kao moralni kodeks vjernicima omogućava prostor koji podstiče na zagovoranje općeg dobra i obavezuje ih na korisno i bogougodno djelovanje. Naprimjer, insistiranje na zabrani i kažnjavanju profiterstva, podsjećanje na zabranu gomilanja hrane radi preprodaje u periodu nestašice po neopravdano visokim cijenama ili vođenje odgovornih politika – aktivizam na suzbijanju zla a preporučivanju dobra.

Iz naše muslimanske, vjerničke perspektive pripreme olakšavaju udare ove vrste. Iako mi u Bosni i Hercegovini uveliko ovisimo o tuđim proizvodima, trebali bismo biti “pripravni” kako nas naša kur'anska poruka uči. Strah od neimaštine ne bi smio upravljati našim životima. A za krizu se treba spremiti koliko god je moguće dodatnim naporima, radom i čuvarnošću te suzbijanjem poriva pohlepe i sprečavanjem drugih da to čine kada kriza već dođe. Sve to nam može olakšati živote i osigurati nam ono što je najvažnije – Božije zadovoljstvo. U krizama jasnije vidimo kako u društvenim procesima intencije šerijatskih propisa imaju puni smisao. Ima li u nama mjesta za poštivanje šerijata u zagovaranju boljih prilika za sve? Iako živimo u sekularnoj državi, šerijat kao moralni kodeks vjernicima omogućava prostor koji podstiče na zagovoranje općeg dobra i obavezuje ih na korisno i bogougodno djelovanje. Naprimjer, insistiranje na zabrani i kažnjavanju profiterstva, podsjećanje na zabranu gomilanja hrane radi preprodaje u periodu nestašice po neopravdano visokim cijenama ili vođenje odgovornih politika – aktivizam na suzbijanju zla a preporučivanju dobra. Možemo li naći snage, kao vjernici, da ne budemo taoci onoga što činimo, kako nas Kur'an napućuje? Zar vjerniku treba bolji podsticaj od spasenja ovog i budućeg svijeta?