Govor je već u samom startu okrakterisan kao populistički, ali ništa manje strahobalan i ništa manje prijeteći. Obilovao je suočavanjima, prekidima, revizijama i prijetnjama. Neke od prijetnji odveć su se počele ostvarivati, tako da je zabrinutost normalnog i racionalnog svijeta opravdana i na mjestu. Jednu od strahobalnih najava iz tog famoznog govora izdvajamo, a to je borba, u najširoj kampanji, protiv islamskog radikalizma i ekstremizma. Kazao je da ga treba iskorijeniti sa lica zemlje. Vjerovatno je novoizabrani američki predsjednik Trump mislio na ISIL i sve njegove derivate, dakle, sve one forme i sadržaje koje su sami kreirali ili im kumovali kao takvima. No, ostaje nejasno pitanje: ko će povući liniju razdvajanja između umjerenih i normalnih muslimana i onih koji su označeni kao radikalni i ekstremni?! Ko će to biti dovoljno mudar i spretan pa da povuće tu bifurkacionu liniju?! A, pravo je pitanje da li je to uopće moguće uraditi?! Ili je ovo krinka za otvorenu i široku kampanju i općenitu borbu protiv islama i muslimana?! Jer, svjedoci smo da uz suho gori i sirovo, a našu je sumnju promptno opravdala i uredba od prije nekoliko dana koju je Trump donio i potpisao, a s kojom je zabranio ulazak svim izbjeglicama i uopće migrantima s područja sedam država s većinskim muslimanskim življem. Uredba i naredba je u prošlu subotu napravila prevelike pometnje na aerodromima širom svijeta, na kojima su muslimani iz sedam zemalja: Iran, Irak, Sirija, Libija, Somalija, Jemen i Sudan – skidani sa letova. No, u međuvremenu je reagirao jedan od američkih sudija koji je privremeno suspendirao Trumpovu odluku, već se dosta i organizacija i znamenitih ljudi oglasilo i izrazilo svoj bunt i očaj, ali vidjet ćemo koliko će to piti vode.

U tri stavke je Musa nestrpljiv bio, a to su one stvari o kojima nije znao, nego je sudio na osnovu svoje logike i procjene. A Hidr mu naravno i odgovara s pitanjem koje je ujedno i odgovor – kako će biti strpljiv u nečemu o čemu ništa ne zna ili nije obaviješten.

Ono što je isto tako bilo skandalozno u Trumpovoj najavi, a vidimo da postoji i ogromna spremnost da se to ostvari, je izgradnja zida između USA i Meksika, s kojim bi se napravila fizička blokada i bukvalna brana između dvije zemlje. Općenito gledano, zid je loš znak, to je simbol slabosti, a također i metafora poraza. Ko gradi zidove oko sebe?! Onaj ko nije jak i čija je unutarnja snaga i imunitet u padu. Uzmimo primjer čovjeka slabog zdravlja! On zimi nosi šalove oko vrata i na ustima, te kapu na glavi da bi se zaštitio od zime, hladnoće, virusa i bakterija. Onaj ko je zdrav i jak, on hoda raskopčane košulje. Ali, i u (svetoj) povijesti kada gledamo, vidimo da je zid uvijek označavao slabost i poraz, a nikada nije bio simbol snage, moći i superiornosti, ma kako se to činilo na prvi pogled. Pogledajmo cionistički zid, kojeg cionisti grade u Izraelu i koji bukvalno odvaja jevrejsku državu od muslimanskih kuća i naselja. Taj betonski zid na prvi pogled djeluje moćno, ali je zasigurno znak slabosti i propasti. Kineski zid je jedno od svjetskih čuda, ali je kineska dinastija propala zbog slabosti iznutra i izdaje, naravno. Pa u recentnoj prošlosti imamo taj famozni berlinski zid koji je srušen pred najezdom superiornih i slobodoumnih ljudi u Evropi, ali i svijetu. No, ta se struktura ljudi danas ne čuje dovoljno jako, kao da je utišana pred najezdom slijepog i populističkog nacionalizma i nacionalističkih politika.

U Kur'anu se u sklopu kazivanja o Musau, a. s., i hazreti Hidru govori o zidu, baš u sličnom kontekstu. Naime, Musa, a. s., je pratio hazreti Hidra, a Hidr je bio onaj ko ima više znanja od Musaa. U tri stavke je Musa nestrpljiv bio, a to su one stvari o kojima nije znao, nego je sudio na osnovu svoje logike i procjene. A Hidr mu naravno i odgovara s pitanjem koje je ujedno i odgovor – kako će biti strpljiv u nečemu o čemu ništa ne zna ili nije obaviješten. No, u jednom slučaju, njih su dvojica došli do jednog mjesta, tj. grada (qarya – kur'anski pojam za grad/selo u kojem ima dosta nereda, nepravde i smutnje, mjesto loših, nasilnih i opakih ljudi) u kojem su živjeli loši i negostoljubivi ljudi pa su odbili da ih ugoste. Tako su njih dvojica odbijena hodala po tom gradu, a onda su vidjeli u gradu jedan ruševan zid koji se bio gotovo srušio. Onda je Hidr zid ponovo prezidao i ispravio, a Musa, a. s., mu na kraju reče da je mogao za to uzeti još i nagradu! Ostavit ćemo po strani da li je ovdje cinizam u pitanju ili, pak, samo ljutnja Musa, a. s., na stanovnike grada, no, hz. Hidr je rekao da se tu njih dvojica rastaju pa mu je objasnio o čemu se radi u vezi tog zida. Naime, u tom gradu žive loši, opaki i negostoljubivi, a zid na koji su naišli krio je tajnu. Hazreti Hidr zna i neke stvari koje običnom smrtniku promiču i ne zna ih. Zid koji su popravili pripadao je dvojici dječaka, siročadi iz grada (ovdje na drugom mjestu je izraz za grad – medina, jer se sada već govori o dobrim ljudima, dobroj siročadi i njihovom dobrom roditelju), a pod njim je bilo zakopano njihovo blago. Otac njihov je bio dobar čovjek i tu im je ostavio blago, a Gospodar je želio da to dječaci uzmu kad porastu. Tako je zid sačuvao ono što pripada dvojici dobrih dječaka siročadi, ali je ujedno bio i znak većinske loše volje, opakosti i negostoljubivosti koja je vladala u qaryi – gradu.

Tako će i američka qarya biti opasana zidom, s kojim će biti izolovani upravo oni koji su ovakvog predsjednika i birali, a muslimani i svi dobri ljudi koji bi tražili gostoprimstvo u toj qaryi, sada ga možda neće dobiti, kao što ga nisu dobili ni Musa ni Hidr. Vrata drugih gradova (medina) će otvoriti neki drugi dobri ljudi, kao što je to uradio kanadski premijer Justin Trudeau, onaj lijepi i plemeniti gospodin.