Pitanje: O. B.:
Da li je dozvoljeno iznajmiti prostor osobi ili firmi koja će se baviti haram poslom (na primjer prodaja alkohola itd).
Pitanje: T. B.:
Živim u dijaspori. Maksimalno sam se potrudio da među pitanjima na Rijasetovoj stranici pronađem odgovor za ovo što me interesuje, ali nisam uspio. Moje pitanje glasi:
Da li je u slučaju odlaska u bolnicu, zbog saobraćajne nesreće ili trenutne iznenadne bolesti, dozvoljeno primiti transfuziju krvi od nepoznatih darovatelja imajući u vidu činjenicu da živimo među nemuslimanima od kojih neki konzumiraju u islamu zabranjene vrste hrane i pića?
Pitanje: I. Č.:
Interesuje me Vaše mišljenje o ukopu deklarisanog ateiste u muslimansko mezarje bez dženaze i ostalih elemenata vezanih za istu. Dakle, samo ukop bez imama i vjerskih obreda. Da li bi medžlisi smjeli dozvoliti takvu praksu? Drugo pitanje glasi: Da li je dozvoljeno muslimanu da se nalazi u sanduku umjesto tabuta, a bilo je slučajeva da se obavi dženaza osobi ne samo u sanduku, nego i bez kefina, odnosno u odijelu ili haljini.
Pitanje: V. D.:
Radim u jednoj od državnih institucija i član sam sindikata. Svakog mjeseca se jedan dio plaće izdvaja za sindikat. Taj sindikat tradicionalno svake godine krajem decembra vrši podjelu određene sume novca svakom ko ima manju djecu u svrhu kupovine paketića. Da li je dozvoljeno uzeti taj novac, s obzirom kakva mu je namjena, a potrošiti ga za neke korisne halal stvari (s obzirom da je to moj novac uložen u sindikat)?
Pitanje: E. F.:
Pročitao sam sljedeće: „Tri su vrste boravišta: dunjaluk, berzah i ahiret, Allah, džellešanuhu, je učinio svakom boravištu stanje koje je posebno za njega. Stvorio je čovjeka od tijela i duše, Učinio je stanje dunjaluka vezano za tijelo a duša ga slijedi u tome. Stanje berzaha je vezano za dušu a tijelo je slijedi u tome, a stanje ahireta je vezano za dušu i tijelo zajedno, pa će uživanje biti za dušu i tijelo, a tako isto i kazna.“ ( Ibnul-Kajim). Da li je ovo ispravno tumačenje sa islamskog gledišta?
Pitanje: I. Dž.:
Moje pitanje je vezano za napuštanje džamija od strane pojedinaca, pod izgovorom novotarija i nedopuštanje održavanja dersova u džamijama od strane ljudi koji su islamsko znanje stekli u arapskim zemljama. Zar Islamska zajednica nije mogla, u interesu održavanja jedinstva muslimana, dopustiti održavanje predavanja ljudima koji su stekli zavidno islamsko znanje, poput recimo dr. Safeta Kuduzovića, u svim džamijama u Bosni, osim u džamiji Kralj Fahd?
Pitanje: E. F.:
Allah dž.š. u Kur'anu kaže:''"Gospodaru naš," - reći će oni -"dva puta si nas usmrtio i dva puta si nas oživio; mi priznajemo grijehe naše, pa ima li ikakva načina da se iziđe?" (40:11). Na koje se dvije smrti misli, jedna je ova smrt kada napuštamo dunjaluk,a koja je druga?
Današnju hutbu u Ferhadiji džamiji u Banjoj Luci održao je bivši muftija banjalučki Edhem-ef. Čamdžić koji se prisjetio povijesti gradnje džemata i same Ferhadije nakon agresije.
Današnja hutba je podsjećanje na značaj vakufa, a cijeli mjesec koji je pred nama u znaku je manifestacije "Dani vakufa" koju organizira Vakufska direkcija IZ u BiH.
Na ove prostore islam je donio čovjek koga je pohvalio naš uzoriti Poslanik a.s., a to je naša direktna veza sa našim Poslanikom a.s. / Nemoguće da se naš poslanik Muhammed a.s. pohvalno izrazi o nekome ko bi iskrivio islam
Allah, dž.š., nam u 22. i 23. ajetu Sure Junus otkriva jednu od ljudskih karakteristika, sadržanoj u njihovoj skrušenosti onda kada se nađu u nevolji i kada upućuju iskrene dove i obećanja da će biti samo Njemu zahvalni, dok nakon otklanjanja iste, počinju činiti nered na Zemlji, bez ikakva razloga za to:
I, evo, skoro 21 godinu nakon okončanja rata i agresije na Bosnu i Hercegvoinu, Haški tribunal osudi ratnog zločinca Radovana Karadžića na četrdeset godina robije.
U prošlodžumanskoj hutbi smo govorili da se čovjek ne smije nikada zadovoljiti osrednošću, već da se mora truditi da sve što radi bude najbolje što može biti, kao i da osjeća odgovornost pred Bogom, savješću i ljudima. Svi mi možemo i moramo biti bolji, ma ko bili i ma šta radili. Danas se sve vrti oko novca i materijalnih dobara. Za mnoge je novac postao božanstvo i mjerilo uspjeha i prestiža u društvu, pa se ne biraju sredstva da se do njega dođe. Novac jeste značajan i farz je raditi i zarađivati, no život nije samo to, već nešto više i važnije od toga.
Hutba direktora Uprave za vjerske poslove, mr. Nusret-ef. Abdibegovića