Pitanje: E.D.: U prostorijama našeg džemata se uvela jedna igra za koju bih volio da mi date šerijatski treman. Naime radi se o igri koja se igra isključivo bacanjem kockica, tako da se nakraju po nekim pravilima te igre zbroje poeni i ko ima najviše poena taj je pobjednik. Ono što je možda sporno jeste dogovor učesnika da piće (kahva, sok i slično) popijeno u toku igre plati onaj koji ima najmanje poena. Da li je ovakav postupak dopušten, i s obzirom da se radi o prostorijama Islamske zajednice kako da se imam odnosi prema tome?
Pitanje: A. A.: Imam jedno pitanje koje me muči već neki period. Naime, radim u firmi koja podliježe državnom (BiH) zakonu o plaćama i naknadama s obzirom da mi je mjesto rada udaljeno od mjesta stanovanja preko 60 kilometara (64). Prema zakonu imam pravo na troškove stanovanja. Međutim, ja ne stanujem u mjestu rada nego putujem kući svaki dan. Pitam se da li su mi ti novci halal s obzirom da ih ne koristim u svrhe za koje su mi date?
Pitanje: Amra H.: Moj prijatelj susreo se sa jednim problemom čijim rješenjem ne želi ugroziti nečije pravo. Dakle, želi da postupi u skladu s vjerskim propisima. Evo o čemu se radi. Prošle godine u junu je prodao kuću, potpisao ugovor, predao novom vlasniku ključeve kuće, koji je na privremenom radu u inostranstvu, koji je od tada koristi. Dao je manju svotu novca kao kaparu. Ostali dio sredstava je trebao da isplati u decembru. Međutim, on se predomislio i ne želi više tu kuću. U međuvremenu, zbog njegovog nehata, nastala je određenu šteta na objektu (poplava u kući zbog njegove greške). Dakle, njegovo pitanje glasi: da li je dužan vatiti sredstva vlasniku kuće koje je dao kao kaparu. Naravno, po važećem zakonu ima pravo ista zadržati, ali on ne bi želio učiniti nešto što je suprotno propisima naše vjere. Ili ima pravo da zadrži sredstva kojima bi sanirao štetu i uračunao drugi dio sredstava kao kiriju?
Pitanje: A. Dž.: Šta uraditi u slučaju već zaključenog ugovora o doživotnom izdržavanju (nana i unuka). Nana ima 3 sina i već odavno je htjela i insistirala da svoj stan ostavi unuci, što je na njeno stalno insistiranje i urađeno. Htjela je poklon, ali je unuka smatrala da bi bilo korisno malo drugačije formulisati ugovor i ostaviti to kao ugovor o izdržavanju. Jedan sin jedino zna za ovaj ugovor (otac unuke ili nanin sin) dok ostala dvojica ne znaju. Nana smatra da oni ne treba da znaju, jer sa jednim sinom ne želi nikakvu komunikaciju, a drugom je već pomogla oko kupovine stana i smatra ga dovoljno zbrinutim. Uz sve to, unuka već duže vrijeme brine o nani i kroz mjesečnu novčanu pomoć. Da li je ovo ispravno i da li je unuci ovo halal uzeti?
Pitanje: Sedin M.:
Pitanje: Dževad K.: Imam nijet da za svoje roditelje obavim hadž. Da li bih prvo trebao obaviti hadž za rahmetli babu, ili za majku koja je živa (ima 82 godine), ali zdravstveno stanje joj ne dozvoljava da ga obavi sama? Naravno ja sam već obavio hadždž za sebe.
Pitanje: Ismet Z.: Imam jednu dilemu u vezi klanjanja dženaze muslimanki udatoj za nemuslimana. Zbog stava uleme da muslimanka koja se uda za nemuslimana prestaje to biti, nisam siguran šta mi je činiti u situaciji koja je sljedeća: mlada žena (32 godine), od muslimanskih roditelja, ali udata za nemuslimana boluje od neizlječive bolesti. Izrazila je želju da se ukopa u muslimansko mezarje. Posredno mi se obratio njen suprug (nemusliman) prenijevši mi njenu želju. Napominjem da živimo u Americi. Ja sam prvobitno odbio da klanjam dženazu, ali nisam siguran šta je manja šteta za džemat i mene jer očekujem reakciju šta god uradio. Molim što brži odgovor i zahvaljujem se
Pitanje: T. Č., Džemat Starina: Molim Vas da mi odgovorite na sljedeće pitanje i otklonite malu dilemu u pogledu klanjanja farz namaza u džematu. Džematlija je pristupio u džemat, a imam koji je predvodio džemat nije bio u dobrim odnosima s dotičnim džematlijom. Potom je džematlija u safu zanijetio sam za sebe i klanjao sam sa sobom te poremetio džemat i stavio u sumnju ispravnost klanjanja farza - obavljenog u tako razdvojenom džematu
Pitanje: Mujo D.: Pošto ste u prošlom broju Preporoda na pitanje o kapari dali odgovor da “o tom pitanju postoje dva oprečna hadisa”, a kako nas po islamu uče da među ajetima, među hadisima i između ajeta i hadisa nema kontradiktornosti, volio bih da ovo pojasnite i da objasnite ne samo ovaj primjer nego neko uopšteno objašnjenje u vezi ovog, jer među ljudima koji ne poznaju dovoljno hadis i tefsir po ovom pitanju postoji mnogo nejasnoća. I ja, kad čitam Kur’an ili zbirke hadisa imam osjećaj da postoji mnogo kontradiktornosti između gore navedenog, pa bih volio da mi to objasnite, jer vjerovanje da postoje kontradiktornosti u izvorima vjere je kufr. Unaprijed zahvaljujem na odgovoru
Pitanje: T. G.: Htio bih Vas pitati šta da radim ako mi se često dešava u namazu da nisam siguran poslije sedžde je li mi to prva ili druga, ili mi se na trećem rekatu javi sumnja da nisam izvršio sjedenje poslije drugog, itd. Da li treba namaz klanjati ponovo, ili postupiti po pretežnom mišljenju? Dosta puta tako 3 ili 4 puta počinjem novi namaz, pa imam utisak da sam sebe opterećavam
Pitanje: A. H.: Moje pitanje je vezano za post i glasi ovako: Tri ramazana unazad ne postim. Prvo sam bila u 8-9 mj. trudnoće te nisam postila i za taj ramazan sam dala fidju (platila u novcu). Naredni ramazan sam dojila i nisam mogla postiti; probala 1 dan, bilo mi teško i nisam više bila uporna (nažalost). Taj ramazan sam imala namjeru napostiti, ali mi se nikako nije dalo.
Sljedeći ramazan (znači prošle godine) na polovini ramazana sam se razboljela tako da sam morala mrsiti 19 dana. I te dane sam namjeravala napostiti, ali pošto sam cijelu godinu imala probleme sa želucom nisam se smjela usuditi da postim. Ovaj ramazan sam, elhamdulillah, postila sve. Znači, ja bih sada trebala da napostim 48 dana. Sad konkretno. Da li sam i ovaj ramazan kad sam bila trudna dužna i napostiti i dati fidju? Da li sam ja zakasnila s tim napaštanjem i šta tačno moram da uradim? Da li da samo napostim te dane, ili da isto platim kefaret?
Da li se kefaret i fidja mogu dati i van ramazana i da li se mogu dati u novcu, jer sam negdje pročitala da se to "mora" dati samo u hrani?
I još jedno pitanje što me dugo muči. Dok nisam praktikovala vjeru, mislim prije svega na namaz i hidžab, ja sam postila onako uobičajeno bez namaza, kao i moji roditelji. Sada mene interesuje kako sam počela vjeru sprovoditi u praksu, da li sam dužna dati kefaret za dane koje sam tad mrsila iako nisam ni namaz obavljala (osim teravije)? Sjećam se da bi se ponekad namjerno omrsila, mada sam bila još dijete, ali punoljetna po šerijatu. Ili je taj tovar spao s mene nakon pokajanja i s početkom praktikovanja vjere?
Pitanje: Sedin O.: Kakav je stav islama prema nanošenju kane na kosu i na čemu se temelji taj propis?
Pitanje: Maida D.: Imam pitanje u vezi moje nauke i profesije. Završila sam fakultet prije 5 godina i radila sam u laboratoriji u Bolnici za Patologiji u Skandinaviji. Tu istražujemo bolesti seciranjem ljudskih organa. Naprimjer, ako neko akutno operiše slijepo crijevo, nama taj organ dolazi u laboratoriju da mi istražimo uzrok te akutne operacije. Isto tako desi se da nam dolaze organi od osoba koje su preselile, da bi se znao uzrok njihove smrti. To bi se nekako moglo izbjeći (istraživanje organa umrlih lica), jer tih analiza nema toliko puno. Čula sam od nekih prijatelja da je moj posao haram. Ja se ne bih složila s njima (ali ipak vas pitam za savjet), jer taj posao koji mi radimo je veoma važan radi utvrđivanja tačne dijagnoze i prave terapije. Pošto završavam i farmaciju, da li mi je halalnije da radim u apoteci ili na Patologiji. Na Patologiji nemam nikako kontakta sa pacijentima, dok se u apoteci susrećem svakodnevno sa mušterijama
Pitanje: Senad O.: Molio bih Vas da mi obrazložite šeri'atski aspekt danas aktualne, sve češće i sve veće, pojave prosjačenja i raznoraznih prosjaka. Naime, po našim džematima skoro da ne prođe dan da neko ne dođe pred kuću tražeći (isključivo novac) - nekad za sebe, a najčešće za nekog bližnjeg koji teško boluje. Najčešće pri tom imaju neke izgužvane i izbledjele papire, a lično sam u nekoliko slučajeva se uvjerio da varaju (jedan je čak iz službenog akta potpisanog od reisul-uleme iskružio njegov potpis i kopirao ga na tekst koji je sam napisao). Da li nam je grijeh vratiti današnje prosjake ispred vrata, jer su to većinom 'profesionalci', a s druge strane da li smo griješni ako se među takvima nađe neko ko je zaista potreban, pogotovo što je u narodu duboko uvriježen stav da je grijeh vratiti ispred kuće?